Hrvatska je juče povećala plate u zdravstvu za sedam odsto od 1. septembra, a Srbija će, prema jučerašnjoj najavi, od januara povećati zarade ljekarima za 10 odsto a medicinskim sestrama za 15 odsto.
Ove susjedne zemlje su i prošle godine za slične procente povećale plate u zdravstvu, tako da su sada u Srbiji medicinarima plate veće nego u Crnoj Gori, a u Hrvatskoj su dvostruko veće.
Crna Gora je posljednji put plate u zdravstvu povećala 2016. godine za prosječno oko pet odsto. Ministri zdravlja Srbije i Hrvatske kažu da će nastaviti pregovore sa sindikatima kako bi i narednih godina povećavali zarade u zdravstvu i poboljšavali uslove rada kako bi se ublažio broj odlazaka medicinara u Evropsku uniju. Taj problem postoji i u Crnoj Gori.
Dva reprezentativna sinidaka zdravstva pri Savezu sindikata i Uniji slobodnih sindikata su u julu pokrenuli inicijativu za povećanje zarada u zdravstvu, i to tako što bi se kroz zakon o zaradama u javnom sektoru povećali njihovi koeficijenti. Predsjednica Sindikata zdravsta pri SSCG Ljiljana Krivokapić kazala je juče “Vijestima” da bi se prema njihovom predlogu koeficijenata zarade u zdravstvu prosječno povećale za oko 30 odsto.
“Prema sadašnjim koeficijentima ljekar sa najvećim zvanjem i tri fakultetska nivou obrazovanja ima koeficijent za zaradu 11, dok sekretar u državnoj administraciji sa samo pravnim fakultetom ima koeficijent 18. Mislimo da to nije pravedno ni zbog odgovornosti rada, teških uslova rada ni uloženog truda u obrazovanje i edukaciju”, navela je Krivokapićeva.
Ona je navela da se pregovori sa ministarstvom zdravlja sada nastavljaju i da neće odustati od značajnog povećanja zarada.
“Pratimo pregovore kolega u susjednim zemljama gdje se već u kontinuitetu povećavaju zarade i sa ovim povećanjem koje predlažemo mi bismo ih samo pratili. Kod nas je posljednje povećanje za oko pet odsto bilo prije tri godine i inflacija ga je poništila”, navela je Krivokapićeva.
Ona kaže da je i u Crnoj Gori prisutan problem odlaska medicinara, ali ne toliko koliko u Srbiji ili Hrvatskoj.
“Svakako da je potrebno djelovati da se takva pojava smanji, tako što bi se povećale zarade, više ulagalo u edukaciju i bolje uslove rada, kao i u rješavanje stambenih pitanja. Napravili smo dobar potez sa stambenom zadrugom za zdravstvo, ali joj je potrebna veća podrška da bi kolega sa deset godina staža mogao da dobije stan pod povoljnijim uslovima preko zadruge”, kazala je Krivokapić.
Budžet za neto zarade u državnim zdravtsvenim ustanovama je 58 miliona. Povećanje od 30 odsto iznosilo bi 17 miliona eura. Nenaplaćeni poreski dug iznosi preko 500 miliona eura, u posljednjih devet godina iz budžeta Vlada je za pale garancije većinom privatnim firmama platila 190 miliona...
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kaže da je startna plata ljekara u Crnoj Gori 550 eura, a u Hrvatskoj je hiljadu, dok su i u Srbiji veće uz mnogo niže cijene.
“Treba nam povećanje zarada od najmanje 50 odsto, jer su zarade ljekara u Crnoj Gori najmanje u okruženju. Radimo u lošim uslovima i preopterećeni smo obavezama, nema dovoljno ljekara, i zbog svega toga trpimo i mi i pacijenti. Mnoge kolege upravo završavaju administrativne procedure i uče jezike da bi naredne godine otišli da rade u inostranstvo, gdje se naš rad više cijeni”, kazala je Popović Samardžić.
Ona je kazala da će se zakasniti sa povećanjem zarada, navodeći primjer Rumunije.
“Zbog velikog broja odlazaka ljekara u Ruminiji su im povećali plate sa 600 na 2.000 eura, ali se nijesu vratili. Može se samo smanjiti odlazak nekih novih”, smatra Popović Samardžić.
Striković: Ako Vlada nastavi ovako uništiće javno zdravstvo
SDP je predao inicijativu za konsultativno saslušanje ministra zdravlja pred skupštinskim odborom za zdravstvo kako bi se raspravljalo o povećanju zarada i stanju u zdravstvenim institucijama.
Potpredsjednik SDP-a ljekar Adnan Striković kaže da je migracija zdravstvenih radnika postala realnost i problem i za Crnu Goru.
“Neke države, poput Poljske, Mađarske, Bugarske ili Rumunije su kao jedan od glavnih razloga odliva medicinskog kadra uvidjele visinu mjesečne zarade, pa su sprovele ozbiljne mjere u tom pravcu. Tako je danas, recimo u Rumuniji, startna plata doktoru opšte prakse 1.950 eura, a specijalisti imaju i preko 4.000. Najniža plata medicinske sestre sa srednjim obrazovanjem je 950 eura. I susjedne zemlje redovno povećavaju zarade, pa pitam kada Vlada Crne Gore planira uvećanje osnovnih plata zdravstvenim radnicima. Ako to mislite učiniti nakon ulaska u EU, biće prekasno”, kazao je Striković.
Kaže da će Crna Gora ako se nastavi ovakva ignorantska politika prema zdravstvu prije ostati bez javnog zdravstva nego što će ući u EU.
“SDP preferira i predlaže širi socijalni dijalog u koji bi bili uključeni i SDMCG, iako i dalje nereprezentativan, ali i Ljekarska komora kao krovno strukovno udruženja. Ozbiljne probleme, kakav je odliv stručnog medicinskog kadra, moraju rješavati ozbiljni ljudi, ozbiljni stručnjaci, u ozbiljnoj Vladi. Da li mi to imamo u Cnoj Gori”, kazao je Striković.
On poziva Vladu da preuzme korake koji će prvo smanjiti a u perspektivi i zaustaviti odlaske zdravstvenih radnika.
“Okanite se inicijativa i projekata poput centralnog zakazivanja pregleda, koji predstavljaju klasičnu kupovinu vremena i suštinski ne znače ništa. In medias res, bi rekli stari Latini, a mi vam kažemo, uhvatite se u koštac sa ključnim problemima. Ne zamajavajte medicinske radnike i građane, jer su medicinski radnici neophodni građanima, a građani prijeko potrebni državi. I to zdravi građani, kao stub svake zdrave države”, naveo je Striković.
Bonus video:
