Posljedice terorističkih napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji i žestoki rast cijene nafte, prije dvije sedmice, građani Crne Gore će neminovno osjetiti novim poskupljenjem svih cijena naftnih derivata, koje će stupiti na snagu večeras tačno u ponoć.
U Udruženju naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) izračunali su za “Vijesti” da će cijena eurodizela sjutra porasti najvjerovatnije za četiri centa po litru, a cijene benzina za četiri ili pet centi, dok iz Ministarstva ekonomije nijesu željeli da se izjašnjavaju sve dok im danas ne stigne konačna kalkulacija iz Jugopetrola, najveće naftne kompanije kojom gazduje grčki Helenik Petroleum.
Trenutna cijena eurodizela po litru u Crnoj Gori je 1,21 euro, eurosupera 95 1,29 eura, a eurosupera 98 1,33 eura po litru. Posljednje promjene cijena goriva bile su 20. avgusta, kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili šest do sedam centi.
I sa novim povećanjem cijene će biti niže od rekorda iz prošle godine kada je eurosuperu 95 cijena bila 1,41 euro, a dizel 1,31. Tada je ministarka ekonomije Dragica Sekulić rekla da će Vlada pratiti kretanje cijena i u slučaju potrebe intervenisati smanjenjem dažbina.
Neizvjesno je šta će se dalje dešavati u Persijskom zalivu, ali će svakako uticati i na cijene u Crnoj Gori.
“Reakcija globalnog tržista naftnih derivata na nedavne napade i uništenja velikih naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji, za sada ukazuje da će doći do prenošenja negativnog uticaja i na crnogorsko tržište. U prethodnih 15 dana cijena sirove nafte u pojedinim periodima bila je viša i do 20 odsto od početne. Izvjesno je da se promjena neće u cjelosti prenijeti na potrošače u našoj zemlji”, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva ekonomije.
U skladu sa Uredbom o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, u Crnoj Gori se dvosedmično usklađuju cijene prema utvrđenoj formuli, a zavise od prosječnog rasta (ili pada) cijena na svjetskim berzama i kretanja, odnosno, oscilacija valutnog para euro/dolar. Regionalni dobavljači formiraju cijene u odnosu na berzu Mediterranean Platt’s Ground.
„Posljednjih mjesec dana, tačnije od polovine avgusta do danas, cijene su mirovale, ali je u septembru došlo je do rasta cijena na berzi i na Mediterean Plats pa se očekuje da će to uticati na rast cijena nafte i naftnih derivata u narednom obračunskom periodu i prognoza je da će se povećati cijena za euro dizel 0,04 eura litru, a za super BMB 95 i super BMB 98 za 0,05 eura litru“, kazao je „Vijestima“ sekretar UNKCG Boris Spalević.
Iz Ministarstva ekonomije napominju da moraju sačekati obračun koji će biti urađen danas, kada će “imati tačnu informaciju koliko će povećanje biti, ali je sasvim izvjesno da će euro dizel u Crnoj Gori ostati među najjeftinijima u regionu”. Dizel je muđutim jeftiniji u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Makedonci imaju u regionu ubjedljivo najjeftinije gorivo zahvaljujući smanjenju akcize prije par godina. Glavno pitanje u narednom periodu u Crnoj Gori trebalo bi da bude ima li prostora za smanjenje akciza kako bi došlo do snjiženja cijene goriva na domaćem tržištu. Sada oko 55 odsto cijene goriva su akciza i PDV, koje je Vlada povećavala proteklih godina.
“To je pitanje za nadležno Ministrastvo, jer su naftni derivati Zakonom o akcizama utvrđeni kao akcizni proizvodi, odnosno, kao proizvodi sa obavezom plaćanja akcize kada se stavljaju u slobodan promet na teritoriji Crne Gore. Važeći iznos akciza je: za eurodizel 440 eura na 1000 litara, a za BMB 95 i 98 549 eura na 1000 litara. Oporezivanje energije i energenata sastavni je dio zajedničke politike država članica EU, a Crna Gora kao zemlja kandidat, postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo relevantnim direktivama. Trenutno, na nivou EU, minimalni dozvoljeni nivo akciza je: za eurodizel 330 eura na 1000 litara za BMB 95 i 98 359 eura na 1000 litara”, naveo je Spalević.
Duži vremenski period u regionu najniže cijene imaju Makedonija i BIH, dok Albanija ima najviše cijene. Vjerovatnoće su da se taj trend nastaviti i u budućem periodu. Gledajući nivo dozvojene akcize za gorivo u EU, očigledno je da u Crna Gora i te kako postoji prostor za njeno smanjenje, a što bi doprinijelo sniženju cijena derivata.
Poslije napada u Saudijsku Arabiji cijene goriva u susjednoj Hrvatskoj su poskupile prošle sedmice i sada u toj zemlji litar dizela košta oko 1,35 eura, a benzina 1,36 eura.
“U Crnoj Gori kupci već imaju ponudu nekih članica UNKCG koje su smanjile gornje cijene na uštrb smanjenja svojih marži, tako da se kvaliteno gorivo može kupovati i po nižim cijenama na pojedinim maloprodajama. To već u produženom trajanju nudi kompanija IK REAL sa svoje dvije benzinske stanice na magistralnom putu Podgorica – Danilovgrad, kao i u mjestu Bioče na magistralnom putu Podgorica – Kolašin. Takođe, naša članica, komapanija Hifa OIL CG, je pravila akcijske nedeljne popuste tokom turističke sezone što je doprinosilo da se visoko kvalitetna goriva mogu kupiti po povoljnijim uslovima. Vjerujemo da će se tako nastavitii u budućem periodu i da će kupci imati izbor da biraju”, zaključio je Spalević.
Kalamperović predsjednik UNKCG naredne dvije godine
Udruženje danas broji deset članica sa tendencijom daljeg povećanja. Trenutno članice UNKCG čine kompanije: Avio petrol, Alba petrol, SM Bijela, Kalamper, IK REAL, Castellana & CO, Vjenniko petrol, Dekar petrol, Eko petrol i Hifa Oil CG.
Na godišnjoj Skupštini UNKCG u Podgorici izabrano je novo rukovodstvo i Upravni odbor. Predsjednik u narednom dvogodišnjem mandatu je Elvir Kalamperović iz firme Kalamper, a potpredsjednik Đorđije Klikovac iz firme IK Real. Izabran je i novi UO UNKCG koji će sačinjavati predstavnici firmi Hifa Oil CG, Vjenikko petrol, Castellana& Co doo, IK Real d.o.o., Kalamper i Alba petrol.
Radi 116 pumpi, očekuje se otvaranje deset novih
Spalević napominje da se evidentno broj motornih vozila u Crnoj Gori uvećava svakodnevno i to je vidljivo u svim gradovima. Slična situacija je i sa benzinskim stanicama, čiji se broj iz godine u godinu povećava.
Prema evidenciji UNKCG danas radi 116 aktivnih benzinskih pumpi širom Crne Gore, šest pumpi ne radi, a tokom 2020. očekuju otvaranje 10 novih.
“Očekujemo otvaranje još najmanje deset, a u narednih pet godina taj broj će narasti do 150 benzinskih pumpi, što će biti optimalni kapacitet za naše tržište. Do sada na benzinskim pumpama nemamo evidentirane stanice za punjenje električnih automobila, ali se očekuje da će se to desiti u bliskoj budućnosti. Za dolazak novih brendova, takođe, imamo interesovanje”, dodao je Spalević.
Bonus video:
