Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je da opterećenje stečajnim predmetima u praksi moraju posmatrati u istorijskom ekonomsko-socijalnom kontekstu naše države.
“Naime, u privrednom ambijentu zemalja u tranziciji, došlo je do prelaza oblika uređenja nad privrednim društvima – iz državne u privatnu svojinu, a mnoge kompanije u tom novom okruženju nijesu postigle željeni ekonomski efekat. Nakon završene transformacije jednog oblika preduzeća u drugi, nastupio je period svjetske ekonomske krize, čiji uticaj se osjetio i u Crnoj Gori”, kazala je Medenica otvarajući regionalni forum Stečaj koji je organizova Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u saradnji sa projektom EUROL 2.
Podsjetila je da u smislu organizacije pravosuđa, u Crnoj Gori je nakon sprovedene reforme, 2015. osnovan Privredni sud Crne Gore za teritoriju cijele države, čime je ukinut Privredni sud u Bijelom Polju. “Pitanje stečajnog postupka postaje još složenije kada se imaju u vidu i posljedice otvaranja stečaja na zaposlene i na njihova prava iz radnog odnosa. Tužbe za zaštitu prava zaposlenih na isplatu potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a koja potraživanja predstavljaju imovinu u smislu člana 1 Protokola broj 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, dodatno opterećuju sud i otvaraju prostor za razmatranje, kako u privrednom, tako i u upravnom sporu – kada je u pitanju lex specialis”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, nažalost smo svjedoci da u praksi nije čest slučaj da se stečajni dužnik oporavi kroz reorganizaciju ili prodaju imovine u cilju nastavljanja obavljanja djelatnosti.
“ U tom pravcu, poseban izazov u radu sudija predstavljaju stečajni predmeti, kojih je u prethodnoj godini bilo skoro hiljadu (994). U 59 odsto slučajeva, stečajni postupak traje do tri mjeseca, što upućuje na zaključak da se stečajni postupak sprovodi na efikasan i ekonomičan način, u cilju namirenja svih povjerilaca. Razlozi za duže trajanje određenih postupaka su nemogućnost unovčenja imovine dužnika, pa se u pojednim postupcima oglas za prodaju imovine stečajnog dužnika raspisuje nekoliko puta, iz razloga što ne postoji zainteresovanost potencijalnih kupaca, zbog čega se ne može predvidjeti okončanje postupka” , istakla je Medenica.
Zamjenica lidera projekta EUROL2 Maria Grasija Benedeti kazala je da u pravosuđu u svim zemlje regiona nailaze na vrlo slične probleme.
“Postoji jedna mogućnost pristupa rješavanju ovih problema. Nećemo mi riješiti sve te probleme danas, ali možemo osmisliti jedan novi pristup, novu viziju “, navela je ona.
Ona je istakla da nastoje da prate Crnu Goru na putu pristupanja.
“Da vas upoznamo sa medjunarodnim programima i sa onim što će biti aktuelno po pristupanju EU, kazala je Benedeti.
Predsjednica Centra za obuku, Senka Danilović, kroz dvonedvni forum želimo da približimo efikasan i djelotvoran stečajni postupak, odnosno kako na najbrži i najbezbolniji način obezbijediti namirenje povjerilaca, kada privredni subjekti postanu nesposobni.
“Podaci iz godišnjeg izvještaja Privrednog suda pokazuhu da je u 2018. Otvoren stečaj u 556 društava. U 2017. otvoren je u 644 društava. Upravni sud nema posebnu evidenciju u upravnim sporovima u postupcima stečajevima nad bankama. Ono što je obaveza sudovima prema privredi u svim ovim postupcima jeste da adekvatbo odgovore i tako doprinesu stvaranju dobre investicione klime i ekonomskom razvoju”, kazala je ona.
Bonus video:
