Pitanje korišćenja hidropotencijala sa promocijom održivog razvoja zahtijeva ekonomski i etički odgovorne odluke od kojih zavisi kvalitet života budućih generacija, zbog čega se glavna riječ mora prepustiti stručnoj argumentaciji, ocijenjeno je na panelu u okviru konferencije Privredne komore (PKCG).
Na panelu pod nazivom Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku ocijenjeno je da se samo uz dobru zaštitu vodnog resursa i održivi razvoj mogu izboriti sa izazovima u toj oblasti.
“Crna Gora je jedan od lidera po raspoloživosti voda, naročito ako se navode podaci po stanovniku, ali već sada, prekograničnim povezivanjem, potrebno je raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Tome značajno doprinose projekti međugranične saradnje”, smatraju eksperti.
Iz PKCG je saopšteno da se na planeti koristi svega 0,8 odsto ukupnog vodnog bilansa, ali je problem raspoloživost vode, pošto je najveća količina neupotrebljiva jer je u lednicima. Većina zemalja je u stanju vodnog stresa, čemu značajno doprinosi i povećanje korišćenja vode u industrijske svrhe, koja je sedam puta povećalo potrošnju.
“Danas imamo 15 puta veće potrebe za vodom i to eksponencijalni rast koji će sve više prouzrokovati vodni stres u pojedinim djelovima planete. Manjak vode se već osjeća u poljoprivredi. Najveća pretnja za vodni stres su klimatske promjene”, ocijenjeno je na panelu.
Potpredsjednik Udruženja Dunav tok, osnovanog sa misijom očuvanja vodnih resursa u zemljama sliva ove rijeke, Vladimir Taušanović, naveo je da je voda osnov života, te je stoga proglašena za ljudsko pravo.
“Voda postaje sve važniji resurs bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj”, smatra Taušanović.
Prema njegovim riječima, resursi su u velikoj mjeri iskorišćeni.
“Sada koristimo resurse koje ima jedna i po planeta. Najrazvijeniji troše najviše, i to na račun nerazvijenih. Glavno je pitanje kako ćemo se nositi sa svim tim izazovima, a jedan od njih je i vodni stres”, kazao je Taušanović.
On je saopštio da se od ukupnih količina vode 70 odsto iskoristi za proizvodnju hrane, 20 odsto za industriju, a svega deset odsto za snabdijevanje stanovništva. Za proizvodnju kilograma čokolade potrebno je obezbijediti 17 hiljada litara vode.
“Region ima dovoljno resursa, ali to ne znači da ne moramo da ih koristimo ravnomjerno, racionalno i predamo generacijama koje će doći. To treba da bude naša misija”, rekao je Taušanović.
Direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, Goran Jevrić, predstavio je situaciju prije i nakon izgradnje izvorišta Bolje sestre, najvećeg vodozahvata izgrađenog na Mediteranu u posljednjih 25 godina.
“Sa obnovom države Crne Gore više nije bilo izgovora za snabdijevanje primorja iz domaćih izvora. Prve količine vode iz vodoizvorišta Bolje sestre isporučene su 2010. godine što je značajno doprinijelo tome da prihodi od turizma od tada porastu tri i po puta i budu veći od 1,1 milijardu eura u prošloj godini”, naveo je Jevrić.
On je saopštio da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu.
“Ne dozvolimo da narušimo osnovne principe održivog razvoja da imamo privredne aktivnosti koji će narušiti resurse budućih generacija. Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo”, kazao je Jevrić.
Procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto.
“Ulažemo deset miliona u drugu fazu Vodovoda koju realizujemo sedam godina prije roka da bismo opštinama Boke Kotorske isporučili 750 litara vode u sekundi”, precizirao je Jevrić.
Među budućim aktivnostima naveo je priključivanje Herceg Novog na mrežu, a jedan od izazova je i povezivanje 20 hiljada objekata u Baru, među kojima su hoteli sa četiri zvjezdice.
“Od 164 države Crna Gora je na 121 mjestu pa nije izražen vodni stres, ali moramo da čuvamo naše veliko vodno bogatstvo”, poručio je Jevrić.
Direktor Uprave za vode Crne Gore, Damir Gutić, ocijenio je da je voda nezamjenjiv prirodni resurs i njegovim upravljanjem predstavlja odgovornost prema sadašnjim i budućim genaracijama.
Crna Gora među najbogatijim vodnim područjima. Vodu dobija iz Dunavskog i Jadranskog sliva.
“Hidrološke analize otkrivaju veliku neravnomjernost voda. Crna Gora je bogata u prosječnim vrijednostima ali nema vode u kriznim hidrološkim periodima, kad je najveća potražnja”, rekao je Gutić.
On smatra da je neophodno unaprijediti monitoring, očuvanje kvaliteta i eliminisanje gubitaka u mreži.
Bonus video:
