Crna Gora je primjer kvalitetnog socijalnog dijaloga, ocijenio je premijer Duško Marković na današnjoj sjednici Socijalnog savjeta.
Kako je saopšteno nakon sjednice, predstavnici socijalnih partnera – Vlade, poslodavaca i sindikata, na sjednici su postigli visok stepen saglasnosti o svim tačkama dnevnog reda.
"Zajednički su ocijenili da uspješan socijalni dijalog, u kojem je naša zemlja primjer ne samo u okruženju već i šire, treba dalje unapređivati sa ciljem prevladavanja izazova i produbljivanja razumijevanja i partnerstva među socijalnim partnerima“, kaže se u saopštenju Vlade.
Marković je kazao da je dijalog sa socijalnim partnerima jedan od najvećih kvaliteta Vlade na čijem je čelu, dodajući da se o tome nedovoljno govori.
"Ovaj dijalog daje priliku crnogorskom društvu, kao malom, da može funkcionisati u razumijevanju, a kada funkcionišete u razumijevanju možete naći odgovore na sva pitanja. Ovaj dijalog sa socijalnim partnerima smatram krucijalno važnim i jednim od najvažnijih rezultata moje vlade“, rekao je Marković.
On je ukazao na uvažavanje stavova socijalnih partnera, i podsjetio da je Vlada, između ostalog, inicirala promjenu radnog vremena i proglašavanje nedjelje neradnim danom.
Predsjednik Socijalnog savjeta i ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je Crna Gora ove godine započela drugu deceniju institucionalizovanog socijalnog dijaloga.
Kako je naveo, u proteklom periodu su Vlada i reprezentativni socijalni partneri gradili međusobno uvažavanje i povjerenje i nadograđivali socijalni dijalog.
"Nerijetko smo bili primjer pozitivne prakse za zemlje u okruženju“, rekao je Purišić.
On je podsjetio da su konstituenti Savjeta potpisali Memorandum o socijalnom partnerstvu, formirali tripartitno koordinaciono tijelo za rješavanje problema rada na crno, bavili se pitanjima mobinga i pokazali poseban senzibilitet prema licima sa invaliditetom.
Postigli su, kako je naveo, i sporazum o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta rada i povećanju minimalne cijene rada, kao i dogovor o Opštem kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu.
Socijalni savjet je, kako je saopšteno, danas razmotrio problematiku odlaska radno aktivnog stanovništva iz Crne Gore i posljedice odlaska po društvo.
„Ocijenjeno je da je riječ o izazovu sa kojim se suočavaju mnoge države, ali i da mobilnost radne snage predstavlja civilizacijsko dostignuće i jednu od blagodeti otvorenog tržišta. U diskusiji je ukazano da se pored značajnog odlaska bilježi i povratak u Crnu Goru onih koji su ranije otišli“, kaže se u saopštenju.
Marković je ocijenio da jedan od strateških odgovora na izazov predstavljaju upravo politike Vlade zahvaljujući kojima je, kako je naveo, nezaposlenost smanjena sa 22,7 odsto u martu 2017. na 14,3 odsto krajem septembra ove godine.
„Uz istovremeno povećanje radno aktivnog stanovništva za 8,8 hiljada lica i smanjenje neaktivnih lica za 7,7 hiljada, uz naročito dobre podatke u najranjivijoj grupi – mladima“, dodao je on.
Socijalni savjet je zaključio da pristupi izradi analize o broju radno sposobnih ljudi koji su napustili Crnu Goru i o razlozima njihovog odlaska, kako bi strategija odgovora na ovaj izazov bila efikasnija.
Na sjednici je ukazano da više ministarstava ne uključuju Socijalni savjet u proces pripreme zakona.
Zaključeno je i da prilikom izrade Programa rada Vlade za 2020. godinu, radna verzija dokumenta bude dostavljena Socijalnom savjetu na izjašnjenje o zakonskim rješenjima za koja Saavjet smatra da treba da da mišljenje prije utvrđivanja dokumenta na sjednici Vlade.
Marković je, kako se navodi, informisao Savjet da će zatražiti od ministara aktivnije djelovanje prema socijalnim partnerima i učestvovanje u radu Savjeta, što je njihova zakonska obaveza.
Savjet je razmotrio i predstojeće izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
„I na današnjoj sjednici je bilo riječi o konkretnim rješenjima. Zaključeno je da se dijalog intenzivira i to u najkraćem mogućem periodu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Marković u načelu podržao inicijativu Savjeta o gradnji Kuće socijalnog dijaloga, kao objekta u kojem bi socijalni partneri dobili priliku za pojedinačan i zajednički rad.
„Što bi dodatno unaprijedilo već dostignuti zavidan nivo saradnje socijalnih partnera“, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
