Četvoro mrtvih, dvoje teže povrijeđenih i veći broj radnika sa lakšim povredama - crni je bilans u protekle četiri godine na gradilištu dionice auto-puta Podgorica - Mateševo. Sva četiri poginula radnika su kineski državljani.
U tri slučaja, prema rezultatima istrage stradali su radnici označeni i krivim za nesreću, dvojica jer nijesu koristili zaštitnu opremu, a jedan se našao na zabranjenom mjestu. Jedna tragedija se nije mogla predvidjeti, jer se obrušila ogromna količina zemlje.
“Desio se i manji broj sporadičnih lakših povreda, koje su nastajale uglavnom kao posljedica zamora i nepažnje pojedinaca. Ukupno gledano, imajući u vidu period izgradnje, kao i 40 aktivnih gradilišta od Podgorice do Kolašina i kompleksnost radova, možemo konstatovati da je broj nezgoda na radu relativno mali, što pokazuje da svi uključeni subjekti na ovom projektu posvećuju izuzetno veliku pažnju oblasti zdravlja i zaštite na radu”, saopšteno je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) iz kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova.
U jeku najvećih radova na auto-putu bilo je angažovano oko tri hiljade radnika iz Kine, 1.200 iz Crne Gore i još 200 iz susjednih država i drugih stranaca. Sada, kada je završeno oko 90 odsto građevinskih radova, ima ih upola manje. Proteklih dana zbog kineske Nove godine većina je bila na odsustvu u domovini, ali se vraćaju naredne sedmice.
Prva pogibija desila se početkom oktobra 2017. godine u tunelu Klopot, kada se na poginulog radnika i još jednog koji je povrijeđen, obrušila zemlja zbog, kako je saopšteno, nepredvidljivih geoloških problema.
“Do obrušavanja je došlo zbog blizine čela napredovanja tunela Klopot u odnosu na projektovanu tačku izlaza tunela u kojem se javljaju zone gdje je krečnjak više oštećen u obliku odvojenih blokova pješčano-glinaste strukture i veće količine zemljanog materijala koji nije vidljiv u okviru profila iskopa tunela”, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove čija je rudarska inspekcija obavila uviđaj.
Drugi smrtni slučaj desio se u decembru 2017. godine na gradilištu mosta Moračica, kada je 27-godišnji radnik preminuo od povreda zadobijenih nakon pada sa stuba visokog šest metara. Inspekcija zaštite na radu je prilikom uviđaja konstatovala da nije koristio pojas za rad na visini, iako mu je bio obezbjeđen.
Na Jabučkom kršu u februaru 2018. godine poginuo je treći kineski radnik, kada ga je pregazila građevinska mašina u lijevoj cijevi tunela Preslo. Inspekcija tvrdi da se, “iz nepoznatih razloga u trenutku utovara i transporta ranije odminiranog materijala, našao na transportnoj liniji jednog od kamiona u vlasništvu firme CRBC”.
U aprilu 2018. godine, dok je uklanjao skelu sa stope mosta Moračica, radnik je pao sa visine od 140 metara. Iz inspekcije je saopšteno da je i u ovom slučaju do tragedije došlo jer nije koristio pojas za rad na visini. “iako mu je bio obezbjeđen”.
I iz CRBC ističu da su u oba slučaja pada sa visine na gradilištu mosta Moračica radnici imali neophodnu opremu, prošli potrebnu obuku i dobili sertifikate iz zaštite na radu, ali da su zbog nepažnje otkačili pojaseve za rad na visini i nastavili bez njih, što se završilo kobno.
“Dvije povrede sa smrtnim ishodom desile su se u tunelima, jedna usljed obrušavanja zemlje i stijenske mase, što se nije moglo predvidjeti, a druga, prilikom odvoženja miniranog materijala pri čemu se radnik nalazio u zabranjenoj zoni kretanja. I u ovim slučajevim radnici su imali svu potrebnu opremu, obuke i sertifikate, a kompanija CRBC svu neophodnu dokumentaciju i preduzete mjere za sprečavanja rizika povređivanja u toku rada, u skladu sa zakonom”, tvrde iz ove kompanije.
Dvije teže povrede, prema uviđajima inspekcije, desile su se zbog nesprovođenja mjera zaštite i zdravlja na radu, koje su definisane aktima izvođača, odnosno podizvođača radova. U jednom slučaju, zaštitna ograda nije bila propisno postavljena, a u drugom radnici nijesu poštovali mjere zaštite prilikom demontaže skele.
Iz Uprave za inspekcijske poslove navode da se na gradilištu auto-puta desila i jedna, kako je stručno nazivaju, “opasna pojava”, koja je mogla da ozbiljno ugrozi život i zdravlje radnika, kada je „prilikom montaže građevinskog krana za izgradnju nosača mosta Moračica konstrukcioni dio pao na platformu na kojoj su stajala tri kineska montažera”. Oni su odskočili sa platforme, ali su bili vezani za zaštitnu ogradu i ugruvali se, a ljekar je konstatovao lakše povrede.
Inženjeri zaštite na radu, koju su proveli ekipu CIN-CG kroz gradilišta, kažu da je bilo najopasnije raditi na skelama i kranovima na mostu Moračica. Radnici su stalno morali biti vezani, uz posebne mjere opreza. Četvorica radnika su, na primjer, skidali skelu i liftove sa mosta, a osmorica su brinula o njihovoj bezbjednosti.
U četiri kampa na gradilištu postoje ambulante sa dežurnim ljekarom i dvoje medicinskih sestara ili tehničara, koji rade kao izabrani ljekari radnicima, a liječe i lakše povrede. Imaju i dvoje opremljenih ambulantnih kola, jer u slučaju nezgode hitna pomoć je daleko.
Izgradnja auto-puta je bila novina za sve - crnogorske podizvođače, inspektore i predstavnike Ministarstva saobraćaja, ali i za kineske izvođače koji su se prvi put susreli sa Crnom Gorom i njenim propisima.
“Na početku je bilo problema zbog prilagođavanja našim propisima, koji su vrlo brzo prevaziđeni kroz dobru saradnju sa glavnim izvođačem i podizvođačima na ovom projektu. Glavni izvođač je pored potrebnog broja stručnih lica za zaštitu i zdravlje na radu iz reda svojih zaposlenih, raspisao međunarodni tender i angažovao i spoljnu organizaciju ovlašćenu od Ministarstva rada i socijalnog staranja, a na pojedinim sekcijama i više njih. Nadzor nad realizacijom projekta, po svim segmentima, pa i u pogledu primjene mjera zaštite i zdravlja na radu obavlja i kompanija koju je angažovao investitor, tako da kontinuirani nadzor inspektora za oblast zaštite i zdravlja na radu predstavlja krajnji vid sistema kontrole”, saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Iz CRBC tvrde da je zaštita na radu na ovoj dionici auto-puta organizovana ne samo u skladu sa crnogorskim propisima, već i prema najboljoj međunarodnoj praksi i specijalnim zahtjevima investitora. Na gradilištu je angažovano oko 90 ovlašćenih osoba za zaštitu na radu, a svaka radna aktivnost propisana je do detalja.
Zbog veličine i obima radova, inženjeri zaštite na radu borave na gradilištu puno radno vrijeme, što je prvi takav slučaj u Crnoj Gori. Na drugim gradilištima njihov posao je većinom da pripreme dokumenta i mjere zaštite, a zatim povremeno obavljaju kontrole.
“Angažovana je sertifikovana ovlašćena organizacija koja je prisutna na svakom pojedinačnom gradilištu na ovoj dionici. Svaki podizvođač ima sopstvenu ovlašćenu organizaciju i prije ulaska na gradilište mora da potpiše ugovor o sprovođenju mjera zaštite i zdravlja na radu i međusobnim pravima i obavezama. Nad radom svih kompanija na gradilištima ovlašćena organizacija CRBC-a, stručni tim ovlašćenih lica menadžmenta iz Crne Gore i Kine, dnevno obavlja inspekcijske kontrole. Rad svih pomenutih stručnih lica i organizacija kontroliše međunarodni nadzor, takođe na dnevnom nivou”, kazali su za CIN-CG predstavnici CRBC.
Na osnovu dnevnih inspekcijskih izvještaja, prema njihovim riječima, redovno se analiziraju uzroci potencijalnih i stvarnih povreda, uz izradu plana za prevenciju. Jedna od mjera su dodatne intenzivne obuke po principu “top down and bottom up”, odnosno od vrha uprave prema radnicima, ali i prenošenje iskustva u obrnutom smjeru. Ovakve obuke uključuju i menadžment i šefove svih gradilišta.
Inženjeri zaštite na radu su organizovali i nekoliko zajedničkih vježbi spašavanja u kojima su učestvovale velike grupe radnika sa pripadnicima MUP-a, helikopterskom jedinicom, vojnicima, vatrogascima i Gorskom službom spašavanja.
“Ministarstvo rada i socijalnog staranja je u prethodnoj godini donijelo niz novih propisa i poboljšanja u smislu sveobuhvatnijeg prilaza ovoj problematici, a CRBC je dao svoj doprinos iskustvom sa ovog projekta, koji se prvi put javlja na gradilištima ovoga tipa u Crnoj Gori”, naveli su iz kineske kompanije.
Izgradnja dionice od 42 kilometra, koju čini i 16 tunela i 20 mostova, trebalo je da bude završena u maju prošle godine. Zbog kašnjenja na početku i naknadnog ugovaranja izgradnje prve faze petlje Smokovac, kao i elektro i vodovodnih radova, rok je aneksom pomjeren za kraj septembra ove godine. Iz crnogorske vlasti, u posljednje vrijeme, izjavama zvaničnika pripremaju javnost da će, ukoliko radovi i budu završeni na vrijeme, biti potreban dodatni period za upotrebnu dozvolu.
Problem sa podizvođačima
“Svi radnici prije ulaska na gradilište moraju proći obuke i testove, u skladu sa zakonom. Dodatno, kineske kolege obavljaju audio-vizuelne obuke za sve nove radnike iz Kine, koji kao uslov ulaska na gradilište moraju položiti zahtjevne testove sa pomenutih obuka”, kažu iz CRBC.
Ova kompanija je angažovala i podizvođe, većinom domaće firme, među kojima je najveća Bemax. Na pitanje, da li su u disciplinovaniji domaći ili radnici iz Kine, inženjeri kažu da Kinezi poštuju naredbe sa vrha, ali da su problem bili takozvani podizvođači podizvođača. Njihovim radnicima se nije svidjela obaveza da prođu obuku zaštite na radu i dobiju sertifikat.
“Preživio sam dva rata, pa neću valjda sada poginuti od lopate”, kazao je jedan radnik iz susjedne države kada je morao da polaže test iz zaštite na radu.
Inženjeri zaštite na radu imaju obavezu da svaki dan pišu izvještaje o svemu što se dešava na njihovom dijelu gradilišta. Kada utvrde da neki podizvođač ne poštuje pravila o tome odmah obavještavaju šefa gradilišta i centralu CRBC. Podizvođači kod kojih su se ponavljali propusti kažnjavani su odlaganjem isplate novca za urađeno.
Iz Uprave za inspekcijske poslove tvrde da je „prilikom inspekcijskog nadzora, što je u posljednje vrijeme prisutnije kod podizvođača radova”, inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu preduzimao zakonom propisane mjere i radnje, uključujući i izricanje novčanih kazni. U slučajevima neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenih, kako su istakli, bilo je i privremenih mjera zabrane rada.
Pjenavac još u sjećanju
Crni bilans na najvećoj crnogorskoj investiciji značajno je manji od danka plaćenog prilikom gradnje sadašnjeg magistralnog puta Podgorica - Kolašin, kroz kanjon Platije. Na njegovoj izgradnji, koja je počela 1955. i trajala sedam godina, poginula su 43 radnika. Samo u jednom danu 26. maja 1962. godine, kada se srušila skela na mostu Pjenavac kod Međurječja, stradalo je 25 ljudi. To je bila najveća građevinska nesreća i u bivšoj Jugoslaviji.
Tehnologija i mjere zaštite na radu od tada su značajno napredovale, ali se i dalje gine na ovako velikim gradilištima.
Završetak kompletnog auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, daleka je i neizvjesna budućnost, ali i završetkom ove dionice značajno će se smanjiti saobraćaj magistralom kroz kanjon Platije koju nazivaju i “putem straha” i “autostradom smrti” zbog velikog broja saobraćajnih nesreća.
Prema podacima iz MUP-a, na putu od Podgorice do Bijelog Polja u sabraćajnim nezgodama stradalo je više od hiljadu ljudi. Najopasnija crna tačka na ovom putu je u mjestu Dromira, na izlazu iz kanjona Platije prema Podgorici, gdje je stradalo više od 60 ljudi.
Bonus video:
