Vlada u izbornoj godini planira da za sve građane spremi novi model za rješavanje stambenog pitanja po povoljnim uslovima, a do ljeta će se znati na koji način će to ponuditi. To je predviđeno ovogodišnjim Programom rada, objavljenim juče. Najavljeno je da će posebno obratiti pažnju na stručne ljude sa deficitarnim zanimanjima da bi spriječila njihov odlazak iz zemlje.
Izvršna vlast se na ovaj korak odlučila u posljednjoj godini mandata tokom kojeg je po povlašćenim uslovima odobrila za 96 javnih funkcionera povlašćene stambene kredite i stanove, ukupne višemilionske vrijednosti. Na tom spisku su se našli ministri, njihovi pomoćnici, nosioci najviših pravosudnih i tužilačkih funkcija, poslanici, državni sekretari, direktori agencija, onih koji su poslati u ambasadorske fotelje... Omogućeno je da ne moraju da otplaćuju do 80 odsto kredita/stana, i pored toga što imaju visoke zarade, riješeno stambeno pitanje... Spisak ostalih privilegovanih dobitnika kredita ili stanova nije objavljen u periodu Markovićevih prethodnika.
Zakon o PIO do juna
U Programu rada za ovu godinu piše da će se dokument za rješavanja stambene politike donijeti do kraja juna i u njemu će se precizirati ciljne grupe koje mogu ostvariti pravo na podršku države i opština u rješavanju stambenog pitanja, načini i kriterijumi za ostvarivanje tog prava, kao i mehanizme koji će se zasnivati na principima transparentnosti i objektivnosti.
“Poseban segment će se odnositi na ciljnu grupu stručnih ljudi deficitarnih zanimanja na teritoriji Crne Gore, a u cilju smanjenja emigracija i unutrašnjih migracija deficitarnog kadra”, navode iz Vlade.
U Vladinom planovima je da do kraja juna utvrdi izmjene i dopune Zakona o fondu PIO u cilju “veće pravednosti i adekvatnosti penzijskih davanja, ali i preispitivanja zakonskih uslova koji omogućavaju ranije penzionisanje”.
Taj zakon kojim treba da se poveća minimalna penzija trebao je da se usvoji prošle godine, ali je dugo bio “u fioci Ministarstva rada”, čime je ušteđen novac u budžetu na račun najstarije populacije. Zbog promjene ovog zakona morao bi da se radi rebalans budžeta, ali je pitanje hoće li Skupština uspjeti da ga izglasa prije raspisivanja parlamentarnih izbora (koji se očekuju u oktobru), jer se parlament tada raspušta, pa bi završetak tog posla ostao novom parlamentarnom sazivu u kasnu jesen.
U ovogodišnjem, kao i prošlogodišnjem planu izvršne vlasti su i izmjene zakona o PDV-u (kraj juna) kojima Vlada namjerava da snizi stopu PDV-a za usluge pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u hotelima. Za crnogorsku privredu bi izjednačavanje stope PDV-a pri prometu proizvoda i usluga u hotelima bilo značajno rješenje, jer će se na taj način dovesti u ravnopravan položaj, što od 1. januara 2018. godine nije bio slučaj. Tada su stupile na snagu izmjene zakona kojima je smanjenja stope PDV-a sa 19 na sedam odsto na ugostiteljske usluge u hotelima sa pet zvjezdica na primorju i centralnoj regiji i sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru, a svima ostalima iz te djelatnosti je povećana na 21 odsto.
”Odlučnije protiv sive zone”
Vlada premijera Duška Markovića i ove godine najavljuje “odlučnu borbu protiv sive ekonomije kao ključno opredjeljenje u 2020. u cilju kreiranja pogodnog i pravednog biznis okruženja”.
Potencijal za punjene budžeta ima u oblasti igara na sreću, ali zbog oštrijeg nezavođenja reda u toj djelatnosti, državna kasa gubi milionske iznose godinama. U ovogodišnjem programu rada nema novog Zakona o igrama na sreću koji je trebalo da se usvoji do kraja oktobra prošle godine. Ministar finansija Darko Radunović je u decembru u parlamentu obećao nacrt zakona, koji Vlada najavlje već 12 godina, odmah poslije praznika i utvrđivanje predloga do kraja juna.
U planu je da se do kraja oktobra utvrdi predlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom (OSI) kako bi se efikasnije iskoristio novac koji državna kasa ubira kroz posebni doprinos koji plaćaju poslodavci. Od 2009. godine po tom osnovu prihodovan je oko 73,31 milion eura, od čega je ta populacija dobila svega 19,5 miliona, dok je ostatak otišao u tekuću budžetsku potrošnju.
U programu rada Vlade su, između ostalog, izvještaji o realizaciji akcionih godišnjih planova za razne četvorogodišnje strategije, predlozi zakona o komunalnim djelatnostima i vodnim uslugama koji su bili u prošlogodišnjem planu, izmjene zakona o unutrašnjim poslovima, stečaju, porezu na dobit pravnih lica, o audio-vizuelnim medijskim uslugama, energetici, turizmu, oružju, zaštiti podataka o ličnosti, slobodnom pristupu informacijama. Najavljuju i dodatnu zaštitu tržišta od manje kvalitetnih diploma, projekte digitalnih učionica, osnivanje Istraživačkog centra za talente...
Mijenjaju Zakon o izgradnji objekata koji je Radulović hvalio
Vlada planira da utvrdi prostorni plan Crne Gore do 2040. godine kojim se određuju državni ciljevi i mjere prostornog razvoja. Uz to, u programu je i donošenje plana generalne regulacije.
Radiće i na izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Zajednica opština je uputila izvršnoj vlasti inicijativu kojom je tražila izmijenu 17 članova tog zakona. Dio te incijative je i da se predaja zahtjeva za legalizaciju objekata, koji je istekao 16. jula 2018. godine, pomjeri do dana donošenja plana generalne regulacije države. Vlada više od godinu “analizira” zahtjev lokalnih vlasti. Bivši ministar održivog razvoja Pavle Radulović je zagovarao da ne bude izmjena zakona, tvrdeći da je dobar i pored toga što mu je šef Vlade javno spočitavao da je neprimjenjiv u praksi. On je, i kada je podnio ostavku zbog afere sa građevinskim inspektorima, saopštio je da je taj zakon njegov uspjeh i revolucionaran u regionu.
“Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose nego ranije“, rekao je premijer Duško Marković o tom zakonu krajem novembra 2018.
Koordinator resora, kojim je upravljao Radulović, od sredine novembra prošle godine je premijer.
Bonus video:
