Ako se u evropskim zemljama procjenjuje pad turističkog prometa za oko 40 odsto, onda i mi moramo biti spremni na dvocifreni pad, kazao je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, prof. dr Rade Ratković, uz ogradu da će šteta zavisiti od trajanja epidemije i da li će ući u period ljetnje turističke sezone.
Koliko će trajati epidemija zasada nema prognoza Svjetske zdravstvene organizacije. U svjetskim medijima se mogu naći prognoze ljekara i epidemiologa da bi mogla trajati još dva mjeseca, a najduže do avgusta.
Ekonomisti je već nazivaju “ekonomskom pandemijom” jer se šteta za svjetsku privredu procjenjuje na hiljadu milijardi dolara. Epidemija SARS-a iz 2003. godine je trajala četiri mjeseca i njen uticaj na globalnu ekonomiju tada je procijenjen na oko 33 milijarde dolara. Dodatni problem je što je ova epidemija došla u trenutku kada je svjetska ekonomija već značajno usporila.
Kao i u slučaju epidemije SARS-a, na udaru su najviše avioindustrija, turizam i industrije povezane sa zaraženim prostorom. Turizam u Crnoj Gori čini 25 odsto njenog bruto-domaćeg proizvoda, pa bi uticaj na njega bio poguban za ukupnu ekonomiju.
U Francuskoj su prognozirali da je njihov turizam pao za 30 do 40 odsto zbog koronavirusa, dok se u Italiji očekuje još veći pad.
Na pitanje da li postoji bojazni da se takva situacija desi i u Crnoj Gori u nastavku zimske i u predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, Ratković kaže da opasnost postoji.
“Svijet je danas jedno globalno selo, tako da pojava virusa u bilo kojem dijelu svijeta predstavlja latentnu opasnost za sve. Svjetski mediji upozoravaju na znakove krize u Evropi i Americi izazvane koronavirusom. Ne možemo biti bezbrižni. Nama turisti dolaze iz cijelog svijeta, a dominantno iz regiona, Rusije i Evrope. Koronavirus postaje globalna prijetnja za turistička kretanja”, naglasio je Ratković.
Resorni ćute
Iz Ministarstva turizma “Vijestima” nijesu odgovorili na pitanja poslata 25. februara, o mogućim uticajima koronavirusa na crnogorski turizam, da li se može očekivati pad posjeta kao u Francuskoj ili Italiji i da li se i šta može uraditi da se takva situacija preduprijedi.
“Jedna zemlja, naročito mala, to ne može sama preduprijediti. Može se pripremiti za medicinski odgovor na ovaj izazov, raditi na podizanju imuniteta stanovništva, ograničiti putovanja, naročito u zaražena područja. Restrikcija ulaza u zemlju može povući i samoredukciju dolazaka turista u našu destinaciju”, kazao je Ratković.
Koliku štetu može pretrpjeti crnogorski turizam zasada je teško prognozirati.
“Koliko će to biti i da li će biti još ne znamo. Ako se u evropskim zemljama procjenjuje pad turističkog prometa za oko 40%, onda i mi moramo biti spremni na dvocifrni pad. Moguće da će se uskoro pronaći lijek protiv koronavirusa i da će se situacija globalno brzo sanirati. Mi, na našu žalost, imamo i naše političke prijetnje koje mogu ozbiljno ugroziti sezonu”, dodao je Ratković.
Šta radi Hrvatska
U susjednoj Hrvatskoj, gdje turizam čini 20 odsto BDP-a, već razmišljaju o mogućim uticajima na glavnu turističku sezonu. Prema izjavama predstavnika njihove turističke privrede, postoje značajna otkazivanja turističkih posjeta za ovu sedmicu i mart, ali je neizvjesno da li će i koliko takvih slučajeva biti kako se bude približavala ljetna sezona. U slučaju velikih problema u turizmu pominju se i prve mjere, odlaganje poreskih obaveza kao i reprogrami kredita koje imaju hoteli i drugi pružaoci turističkih usluga.
“Više je nego sigurno da hrvatski turizam već sada trpi štetu zbog koronavirusa, a visina ili veličina te štete zavisiće od daljeg širenja ili neširenja tog virusa, odnosno koliko će trajati i gdje će se sve još pojaviti”, kazao je za Hinu predsjednik Udruženja turističkih agencija Boris Žgomba.
On ukazuje da se ljudi boje putovati izvan svojih boravišta dok slušaju o zatvaranju granica, karantinima, otkazivanju letova, pa i smrtnim slučajevima.
“Tu je riječ o strahu kada se napusti dom, pa sve i kada nestane zaraze i prestanu se pojavljivati novi slučajevi, ostat će taj problem, kao i onaj kako vratiti povjerenje putnika da dođu u neku destinaciju. Ne bori se sada s time samo Hrvatska već i brojne druge destinacije po svijetu i treba biti svjestan da će povratak povjerenja biti veliki izazov. To više nije pitanje ni cijena ni potražnje ni ponude, i poslovno je teško bilo što poduzimati kada se situacija mijenja praktički iz sata u sat. Pitanje hoće li cijene sada biti manje a putovanja jeftinija potpuno je besmisleno jer što znače i puno niže cijene ako je ugroženo zdravlje i životi ljudi”, smatra Žgomba. Predstavnici turističkih agencija u Hrvatskoj kažu da evropski turisti koji sada rezervišu odmor više biraju postsezonu, očekujući da će situacija sa epidemijom do tada biti završena, dok je mnogo više onih koji odgađaju odluku.
Lani imali 71 hiljadu turista iz Kine, najviše van sezone
Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da su najbrojniji svjetski putnici lani bili upravo Kinezi. Prema procjenama, kineski turisti su širom svijeta u 2019. godini obavili 166 miliona putovanja.
Hotele u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prošle godine je posjetila 71 hiljada gostiju iz Kine, za oko 40 odsto više nego godinu ranije i bili su grupa turista sa najvećim rastom. Pravilo da turisti iz ove zemlje ne vole gužve i da najčešće putuju van sezone pokazuje se i u Crnoj Gori. Gosti iz Kine najćešće su dolazili u maju, junu, septembru i oktobru.
Prema podacima STO, broj turističkih putovanja iz Kine se nakon izbijanja epidemije smanjio za preko 60 odsto.
Bonus video:
