Usljed ekonomske krize izazvane epidemijom koronavirusa u posljednje dvije sedmice bez posla je ostalo 6,6 miliona radnika u Americi, 1,2 miliona u Njemačkoj, pola miliona u Austriji...
U susjednoj Hrvatskoj je u drugoj polovini marta broj nezaposlenih povećan za 13 hiljada ili deset odsto.
U Crnoj Gori nije moguće tako brzo saznati da li je i koliko bilo otpuštanja radnika.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 1. aprila bilo je 35.540 nezaposlenih osoba što je za svega 121 ili 0,34 odsto više nego 1. marta ove godine. Broj nezaposlenih manji je sada za 7,5 odsto u odnosu na početak aprila prošle godine kada ih je na evidenciji bilo 38.218.
Iz crnogorskih sindikata kažu da otkazivanja i neprodužavanja ugovora o radu ima, naročito 31. marta kada su isticali mnogi ugovori na određeno, ali da je teško procjeniti za koliko je povećan broj nezaposlenih.
Iz USS ukazuju da je Zavod produžio rokove za prijavu nezaposlenih, tako da dok traje epidemija ne moraju da se prijavljuju u roku od 30 dana nakon otkaza ili neproduženja ugovora i pravo na prijavu i naknadu im ne zastarijeva
Pravna savjetnica u Uniji slobodnih sindikata Ivana Mihajlović kaže da im se svakodnevno javljaju radnici, najviše iz sektora hotelijerstva i ugostiteljstva, koji su ostali bez posla.
“Teško je procijeniti koliko je ukupno radnika do sada ostalo bez posla usljed epidemije i zbog toga što u ovim najpogođenijim djelatnostima zaposleni često nijesu sindikalno organizovani. U turizmu i ugostiteljstvu je veliki broj radnika angažovan po ugovorima na određeno, pa je pretpostavka da isti neće biti produženi ukoliko ističu u vrijeme trajana epidemije. Dodatni problem predstavlja i to što imamo veliki broj radnika sa sjevera koji su radili u hotelima na primoriju, a kojima je ugovor istekao 31. 3. 2020. i koji sada, zbog zabrane kretanja između opština, ne mogu preuzeti svoju radnu knjižicu. Oni su, naime, otišli kući prije dvije sedmice a sada, zbog zabrane kretanja između opština, ne mogu otići na primorje po radnu knjižicu kako bi se prijavili na Biro i dobili naknadu. Osim toga, u očekivanju mjera podrške za nezaposlena lica, postavlja se pitanje kako ćemo prepoznati kao nezaposlene oni koji za vrijeme epidemije ne budu registrovani na Zavodu kao takvi usljed ovih navedenih okolnosti”, kazala je Mihajlović.
Ona navodi primjer ugostiteljskog radnika sa sjevera koji je radio u Budvi i kojem je to bio jedini izvor prihoda za porodicu sa troje djece.
“Kada je hotel morao biti zatvoren, on je 18. marta otišao kući. Ugovor o radu na određeno mu je istekao 31. marta i isti nije produžen. On sada ne može da ode u Budvu po radnu knjižicu da bi se prijavio na Biro i dobio naknadu. Tako da on i slični primjeri nijesu ni evidentirani kao nezaposleni”, ukazala je Mihajlović.
Ona kaže da je dobro što je Zavod za zapošljavanje produžio rokove za prijavu nezaposlenih, tako da dok traje epidemija ne moraju da se prijavljuju u roku od 30 dana nakon dobijanja otkaza ili neproduženja ugovora već im pravo na prijavu i naknadu ne zastarijeva.
“Zavod je omogućio elektronsku prijavu nezaposlenih, ali je problem kako to da uradi ako od poslodavca ne može da dobije dokumenta”, kazala je Mihajlović.
Ona navodi da je procedura takva da se radnik nakon prestanka radnog odnosa prijavljuje na Zavod za zapošljavanje, a da ga poslodavac odjavljuje sa prijave za zdravstveno i penziono osiguranje.
“Za koliko se u ovom periodu smanjio broj zaposlenih znaćemo tek kada se obrade prijave poslodavaca za april”, navela je Mihajlović, podsjećajući da je USS kao prvu mjeru tražio produženje trajanja svih ugovora o radu dok traje epidemija uz podršku poslodavcima. Takvu mjere uvele je Španija.
Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kaže da ima slučajeva neprodužavanja ugovora o radu i otkaza, ali da nije moguće procjeniti koliko.
“Prema našim procjenama u djelatnostima koje su zatvorene odlukama Vlade o spriječavanju epidemije radi 20 do 30 hiljada zaposlenih i njihova radna mjesta su ugrožena. Mi smo razgovarali sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem oko pravnih dilema koje se javljaju, prijavi nezaposlenih na Biro i pomoći onim koji ostanu bez posla. Socijalni partneri naredne sedmice nastavljaju razgovore kako bi našli način da pomognemo poslodavcima i ugroženim radnicima”, kazao je Zarubica.
Zarubica: Očekujemo mjere do četvrtka, pomoć samo za poslodavce koji nijesu otpuštali
Zarubica je kazao da će predstavnici sindikata i poslodavaca u ponedjeljak nastaviti razgovore sa Vladinom radnom grupom za pomoć privredi i građanima i da očekuje da bi već u četvrtak naredne sedmice mogle biti donijete konkretne mjere.
“Naš stav, a vidim da ga podržava i Vlada, je da pomoć države mogu da dobiju samo poslodavci koji nijesu otpuštali radnike. Biće sigurno pomoći Vlade najugroženijim poslodavcima da isplate neto zarade zaposlenih, da im se oprosti dio poreza i doprinosa. Takođe prihvatljivo je da Vlada subvencioniše zarade za zaposlene koji su upućeni na karantin ili samoizolaciju. Svima je u interesu da sačuvamo radna mjesta za period nakon epidemije, a da to tada sačuvamo život i zdravlje svih građana”, kazao je Zarubica.
Bonus video:
