Crnogorske banke su likvidne, solventne, dobro kapitalizovane i spremne da u svakom smislu omoguće što lakše prevazilaženje postojeće pandemije, saopšteno je iz Udruženja banaka (UBCG).
Iz UBCG kazali su da je danas, u organizaciji Centralne banke (CBCG), održan sastanak na kojem su se sagledavale preduzete mjere i izazovi koji očekuju privredu Crne Gore, a nametnuti su pandemijom koronavirusa.
Na sastanku je poručeno da su crnogorske banke likvidne, solventne, dobro kapitalizovane i da su efikasno realizovale mjere CBCG.
„Spremne su, spram mogućnosti, da u svakom smislu omoguće što lakše prevazilaženje postojeće pandemije, ne samo društveno odgovornim donacijama Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT), već i svojim svakodnevnim aktivnostima“, navodi se u saopštenju.
Na sastanku su prezentovani podaci o 61,34 hiljade klijenata koji su iskoristili pravo na moratorijum, vrijednosti od oko 1,23 milijarde eura.
Generalni sekretar UBCG, Bratislav Pejaković, kazao je da je urađen vrlo zahtjevan posao, u vanredno kratkom roku uz dodatnu posvećenost banaka.
On je naveo da se većina banaka odrekla naknada po korištenju bankomata, prihoda od elektronskog bankarstva, mobilnog bankarstva, a tokom marta banke su odobrile dodatnih 73,4 miliona eura novim tražiocima kredita, kao i značajne iznose garancija, što je jako bitno za održivost privrednih aktivnosti, a na nivou je redovnih aktivnosti naravno uvažavajući sezonalnost i postojeće okolnosti.
Kako je kazao Pejaković, kvalitetna informacija je visoka likvidnost banaka, što znači da mogu da izađu u susret svim zahtjevima klijenata, gdje je stabilnost i raspoloživost depozita klijentima neupitna.
„Banke su iskazale solidarnost, nenaplatom mnogih usluga, omogućavanje relaksacije klijenata kroz moratorijum koji je po sveobuhvatnosti, brzini realizacije, uvažavajući kratkoročne i dugoročne efekte po privredu i uporedbom sa mnogo ekonomski razvijenijim državama, dobio vrlo visoku ocjenu“, naveo je Pejaković.
Kako je dodao, digitalni kanali koji omogućavaju rad sa bankama na distancu su od velike koristi.
„To su klijenti prepoznali, tako da imamo značajnije rezultate aktivacije tih kanala u zadnjih mjesec nego u prethodne tri godine“, rekao je Pejaković.
Kako je kazao, na sastanku je poručeno da treba podržati sve firme koje ne otpuštaju uposlene, redovno plaćaju poreze i doprinose i imaju dobru istoriju saradnje sa bankama, ali i one koje imaju potencijal za rast.
Na sastanku je poručeno da je neophodno podržati likvidnost malih i srednjih preduzeća, a posebno je osjetljiv sektor turističikih usluga, koji jeste ugrožen, ali i potencijal i garant rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), jer pandemija neće trajati u nedogled.
„Sve mjere su u skladu sa potencijalom svake banke ponaosob, gdje je prioritet stabilnost depozita“, naveo je Pejaković.
On je podsjetio da su klijenti koji ispunjavaju kriterije dobili mogućnost produženja otplate rate kredita za tri mjeseca.
Kako je objasnio Pejaković, rata kredita mora iznositi 30 odsto prihoda porodice, a od radnika se traži i da dokažu detaljno razlog otkaza.
Ti kriterijumi, kako je dodao, jako su zahtjevni u poređenju sa modelom u Crnoj Gori, gdje je pravo na moratorijum dato svim klijentima, preduzećima i građanima.
Pejaković je kazao da je izloženost službenika na šalterima velika, pored svih preduzetih mjera zaštite od koronavirusa, gdje su takođe pod pritiskom i menadžerski timovi banaka usljed frekvencije kontakata sa klijentima.
„Neprihvatljivo je ubirati populističke poene na račun vrlo kvalitetnih mjera Vlade i bankarskog regulatora, ali i vrlo efikasne reakcije banaka, gdje nije presušilo kreditiranje novih zahtjeva klijenata u vremenu pandemije kojom je pogođena cijela planeta“, naveo je Pejaković.
On je dodao da je kapitalizacija kamate u periodu moratorijuma standard u međunarodnim finansijama, koje primjenjuju razvojne institucije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka, a o fondovima i komercijalnim bankama tek ne treba trošiti riječi.
Kako je rekao, mnogo je važnije omogućiti relaksaciju klijenta, što dostignuti rezultati u bankarstvu omogućavaju, praktikujući međunarodne standarde, nego lošom interpretacijom pokušavati da se poništi vrlo kvalitetno dostignuće.
„Drugačije rečeno, koji je to primjer u svijetu, da se u periodu moratorijuma oprašta kamata? Nemamo takav primjer ni u Švajcarskoj, ni Švedskoj, koje ipak moramo priznati su mnogo bogatije od naše države“, dodao je Pejaković.
Prema njegovim riječima, država je mjerama odlaganja plaćanja poreza i doprinosa značajno relaksirala privednike, gdje odlaganje prihoda utiče na redovno punjenje budžeta.
Kako je kazao Pejaković, preduzimaju se sve mjere za prevazilaženje tog gapa i razmatraju mogućnosti socijalnih mjera prema ugroženim kategorijama, ali i održavanje javnih radova, gdje se opet očekuje kvalitetan doprinos banaka.
„Vrlo bitna odluka CBCG jeste kroz razmišljanje, šta nakon moratorijuma, gdje je odobreno da se reprogramirani krediti klijenata čiji su prihodi značajno pali pod direktnim uticajem pandemije u bilansima banaka tretiraju kao novoodobreni, gdje je dodatni stimulans bankama i mogućnost izloženosti prema jednom klijentu, ili grupi povezanih lica moguća i preko 25 odsto sopstvenih sredstava, što je vrlo značajno za banke i velike firme“, dodao je Pejaković.
On je kazao da banke nijesu ni razmišljale o podjeli dividendi u postojećim okolnostima.
„Pozdravljamo odluku CBCG o zabrani isplate dividendi bankama dok traje pandemija, gdje se preventivno razmišljalo o neugrožavanju raspoloživih sredstava kod banaka“, zaključio je Pejaković.
Bonus video:
