Predlog ekonomskih mjera za pomoć zatvorenoj i ugroženoj privredi i zaposlenima, koji je juče predstavio premijer Duško Marković, sličan je onima koje je Vlada Hrvatske usvojila prije dvije sedmice, ali je crnogorska podrška manje izdašna u odnosu na susjeda.
U Vladi očekuju da će pomoć na ovaj način direktno i indirektno dobiti do 100 hiljada građana i hiljade kompanija.
Prema predlogu, direktne bespovratne subvencije dobiće preduzeća i preduzetnici iz djelatnosti koje su zatvorene odlukama države o suzbijanju epidemije koronavirusa. Ta subvencija za april i maj iznosiće 70 odsto minimalne zarade i 100 odsto poreza i doprinosa na ukupnu minimalnu zaradu za svakog registrovanog zaposlenog.
Ovoliko se dobija
Minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 222 eura, to znači da će poslodavac dobiti 70 odsto tog iznosa ili 155,4 eura, a biće oslobođen i punog iznosa poreza i doprinosa na minimalnu zaradu što vrijedi 142 eura. Preostali iznos do ugovorene neto zarade poslodavac mora sam da obezbijedi, kao i da plati ili odloži preostali iznos za poreze i doprinose.
Hrvatska Vlada poslodavcima u dijelatnostima koje su obustavile rad isplaćuje kao bespovratnu subvenciju puni iznos njihove minimalne zarade koje iznosi 530 eura i oslobađa poreza i doprinosa na taj iznos, uz uslov da taj poslodavac ne smanjuje broj radnika. Donijete mjere u Hrvatskoj važe za tri mjeseca, odnosno mjesec duže. Poslodavci čije su firme zatvorene oslobođeni su i poreza na dobit.
Marković je kazao da će za poslodavce iz ugroženih djelatnosti, što će naknadno biti precizirano, subvencije za april i maj iznositi 50 odsto bruto iznosa minimalne zarade, što je 182 eura. U Vladi su neformalno objasnili da će se to odnositi na sve peduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća sa značajnim padom prihoda, a računaju da tu ima oko 70 do 80 hiljada zaposlenih, plus još u zatvorenim djelatnostima.
Hrvatska je napravila više grupa i programa podrške. Kompanije koje imaju pad prihoda veći od 50 odsto od izbijanja epidemije, a imali su ranije ukupan godišnji prihod manji od 7,5 miliona kuna (milion eura) u potpunosti se oslobađaju poreskih obaveza. Kompanije koje su imale promet veći od ovog iznosa oslobađaju se poreskih obaveza u procentu pada prometa, na primjer ako im je promet pao za 70 odsto od izbijanja epidemije, imaće za taj procenat umanjen iznos poreza i doprinosa za tri mjeseca.
Vladin ekonomski tim predložio je subvencije i za zarade zaposlenih na plaćenom odsustvu za april i maj u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade (255 eura) koji je iskoristio mogućnost da dok traje epidemija ostane kući zbog čuvanja djeteta mlađeg od 11 godina, kao i subvencije u istom iznosu za zaposlene koji su morali da budu smješteni u karantin ili izolacije.
U Hrvatskoj su donijete slične mjere s tim što se ovim zaposlenima računa da su na bolovanju/spriječenosti za rad, pa na osnovu toga dobijaju subvencije odnosno obračun zarada.
Pomoć za zapošljavanje i nezaposlene
Subvencije u Crnoj Gori imaće i preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade (255 eura) u trajanju od šest mjeseci koji zaposle nove radnike u aprilu, a koji su do tada bili na evidenciji nezaposlenih. I ova mjera postoji u Hrvatskoj, s tim što poslodavac dobija (3.250 kuna) ili 433 eura mjesečno po novozaposlenom.
Hrvatska je predaju poreskih izvještaja za prošlu godinu odložila do kraja juna, a rok za plaćanje PDV-a je nakon naplate izdatog računa. U Crnoj Gori ova mjera nije predložena ni sada iako su je privrednici tražili, jedino je skraćen period za povraćaj PDV-a na 45 dana.
Marković je kazao da će o predlogu paketa ekonomskih mjera, koje je pripremio njegov ekonomski tim, danas početi dijalog sa “socijalnim partnerima, predstavnicima poslaničkih klubova u parlamentu i jednim brojem ekonomskih eksperata i analitičara”.
Vlada će obezbijediti i jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura svim nezaposlenim koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a koji ne ostvaruju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje. Novčana naknada za nezaposlene koji su izgubili posao bez svoje krivice sada iznosi 40 odsto minimalne zarade ili 89 eura. Ova zarada može da se prima tri do 12 mjeseci nakon gubitka posla, a period zavisi od dužine prethpdnog radnog staža.
Nezaposleni u Hrvatskoj prva tri mjeseca dobijaju 70 odsto prosječne zarade na državnom nivou, a zatim 35 odsto tog prosjeka. Prosječna zarada u ovoj susjednoj državi iznosi 866 eura, tako da će nezaposleni u prva tri mjeseca primati 606 eura a zatim 303 eura.
Dijelu niži računi i duple subvencije za struju
Marković je rekao da su subvencije koje država na ovaj način daje kroz podršku privredi i građanima izuzete od prinudne naplate, te da ove mjere uključuju i olakšice za građane i olakšice za pospješivanje likvidnosti.
“Vlada će zadužiti Investiciono-razvojni fond da dizajnira nove kreditne linije na način da dopunjavaju ove Vladine mjere. Svi energetski subjekti oslobodiće od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za mjesece april, maj i jun, privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja. Elektroprivreda će duplirati iznos za subvencije računa za struju socijalno ugroženim domaćinstvima za vrijeme mjera”, kazao je Marković.
On je naveo da će državna preduzeća i ustanove odložiti pokrenute postupke prinudne naplate za 60 dana preduzeća i preduzetnike čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja.
“Ovaj paket mjera uključuje i podršku za sektor poljoprivrede i ribarstva. Uz Agrobudžet poljoprivreda će se dodatno podržati kroz jednokratnu pomoć privrednim ribarima, plaćanje doprinosa osiguranicima po osnovu poljoprivrede, jednokratnu podršku korisnicima staračkih naknada, podršku kupovini domaćih proizvoda, podršku plaćanju proizvoda domaćim proizvođačima u roku od 15 dana, povoljne kredite za nabavku obrtnih sredstava i plaćanje kamate korisnicima tih kredita u grejs periodu, kao i avansnu uplatu 80 odsto pojedinih premija”, objasnio je Marković.
Hrvatska je usvojila sličan paket dodatnih subvencija za ribarstvo i poljoprivredu, uz mjeru da 60 odsto javnih nabavki hrane i pića moraju biti domaći proizvodi.
Premijer: Podrška onima koji čuvaju radnike
Marković je poručio da je suština svake od ovih mjera da podrži zaposlenog koji radi i želi da stvara i privrednika koji poštuje državu i njene ekonomske napore, čuvajući pritom svoje zaposlene.
“Vjerujem da će naš predlog, koji obuhvata brigu za preko 100 hiljada zaposlenih i više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća, zadobiti pozitivan odgovor dobronamjernih.Ovo je početak sveobuhvatnih ekonomskih mjera koje ćemo postepeno preduzimati”, rekao je Marković.
Djelatnosti kojima je zabranjen rad su taksisti, frizerski i kozmetički saloni, dječje igraonice, fitnes centri, hoteli, ugostiteljski objekti (kafići, kafane, kafeterije, restorani, barovi) osim onih koji dostavljaju hranu, tržni centri, javni prevoznici, disko i noćni klubovi, kazina, kladionice i kockarnice. Prvi vladin paket mjera uključio je odlaganje poreza i doprinosa i moratorijum na kredite kod banaka na 90 dana, odlaganje zakupa nepokretnosti u državnoj svojini, kreditna linije kod IRF-a do 130 miliona eura za očuvanje likvidnosti preduzeća.
Iz Unije poslodovaca kazali su “Vijestima” da će mjere komentarisati kada budu zvanično upoznati sa njima. Oni su za prvi paket mjera kazali da je nedovoljan za rješavanje krize i tražili direktne subvencije i praštanje poreza za najugroženije kompanije da bi očuvali radna mjesta i bili spremni za rad nakon prestanka epidemije i kriznih mjera.
Uplaćivanje minimalca i opraštanje poreza može da košta od 10 do 20 miliona
Direktna pomoć Vlade za subvenciju minimalne zarade i opraštanje dijela poreza i doprinosa, prema predlogu mjera, mogle bi mjesečno da iznose između pet i deset miliona eura, zavisno koje sve kategorije ugroženih budu uključene u konačnoj formi”, procijenio je sagovornik “Vijesti” iz poslovnih asocijacija. Sadašnjim predlogom su planirane dva mjeseca.
U Vladi juče nisu odgovorili koliko državu koštaju predložene mjere. Prve mjere su se odnosile na odlaganje obaveza ka kredite, poreze i doprinose, plaćanje zakupa državnih nekretnina, novu kreditnu liniju IRF-a...
Prema procjeni sagovornika “Vijesti”, za isplatu minimalne zarade za zaposlene u dijelatnostima koje su zatvorene trebaće između 3,3 i 3,8 miliona eura, dok bi na taj iznos bilo oprošteni porezi i doprinosi za još dva do dva i po miliona eura.
“Očekujem da će se u pregovorima povećati direktna pomoć za ugrožene firme sa velikim padom prihoda i da bi to moglo povećati državnu pomoć na oko deset miliona eura. Očekujem i da će se ove mjere produžiti i na jun, tako da bi za sva tri mjeseca paket subvencija i opraštanja poreza iznosio od 16 do 30 miliona eura”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Subvencija po jednom osnovu, da je plaćen porez za 2019, pomoć direktno zaposlenom...
Iz Vlade su napomenuli da je ovo samo predlog mjera koji će konačno dogovoriti sa socijalnim partnerima, pa onda usvajati.
“Osim podrške zatvorenim djelatnostima, kod ugroženih djelatnosti mislimo na sve preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća koja imaju značajan pad prihoda. Računica je da u ugroženim djelatnostima ima 70 do 80 hiljada zaposlenih. Subvencija se može koristiti samo po jednom osnovu. Predviđeno je da poslodavac dostavlja zahtjev sa spiskom zaposlenih, a onda zaposleni direktno prima subvenciju. Ali moraju imati plaćen porez za prošlu godinu i prijavljene radnike”, neformalno su odgovorili iz Vlade na pitanje da pojasne mjere, uz najavu da će detaljno sve biti predstavljeno na današnjem sastanku sa predstavnicima zaposlenih i poslodavaca.
U timu Vlade su kazali da je mjera za neosigurane ona za pomoć kod novog zapošljavanja, čime se daje prilika da ih poslodavci sklone za Biroa rada i evidentiraju za novozaposlene.
“Očekujemo da će značajan broj radnika koji su do sada bili angažovani na crno sada biti osigurani na ovaj period od šest mjeseci kao novozaposleni jer će malo koštati poslodavca”, ocjenjuju u Vladi.
Podršku ne dobijaju državna preduzeća i oni koji “normalno rade”: energetika, telekomunikacije, bankarski sektor, osiguravajuća društva, farmaceutske kuće...
SB: Pad BDP-a, manje investicija, recesija...
Svjetska banka je u najnovijim globalnim prognozama procijenila da će crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 1,3 odsto, zbog nesigurnosti u vezi s pandemijom koronavirusa.
“Ako se pandemija koronavirusa ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi mogla da se nađe u recesiji sličnoj onoj iz 2009”, smatraju u SB-u.
SB je u ažuriranom proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima za Evropu i centralnu Aziju prognozirala za narednu godinu rast od 3,6 odsto, a za 2022. godinu 3,2 odsto, prenosi Mina biznis.
“Velika nesigurnost u vezi sa razvojem pandemije koronavirusa zamagljuje prognoze. Rast Crne Gore je bio umjeren od ove do 2022. usljed završetka izgradnje auto-puta, ali predviđa se da će izbijanje pandemije i povezane neizvjesnosti dovesti Crnu Goru u recesiju, izlažući njenu ranjivost spoljnim udarima”, navodi se u izvještaju.
Iz SB-a su ukazali da će niža ekonomska aktivnost i veća neizvjesnost dodatno smanjiti privatnu potrošnju i investicije, iako će državna potrošnja biti jaka zbog ranije planiranog povećanja zdravstvenih i plata u prosvjeti.
Bonus video:
