Pandemija koronavirusa pokazala je osjetljivost Crne Gore na spoljne šokove, ocijenio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske banke (SB) u Crnoj Gori, Milan Lakićević i dodao da se snažan oporavak države predviđa u narednoj godini.
„Mi predviđamo u našem izvještaju da će doći do snažnog oporavka. Ovo je bio šok koji je pokazao osjetljivost konkretno Crne Gore na spoljne šokove, što je nešto o čemu smo uvijek govorili i čega je Crna Gora sasvim svjesna“, rekao je Lakićević u intervjuu agenciji Mina-business.
On je, odgovarajući na pitanje koliko će državi biti potrebno da se vrati na „stabilne staze rasta“, kazao da sve zavisiti od krize.
„Vrlo je neizvjesno i sve zavisi dokle će pandemija trajati, najvjerovatnije će biti uslovljeno pronalaskom vakcine i medicinskim napretkom“, smatra Lakićević.
On je ocijenio da je kriza ukazala na osjetljivosti i slabosti, ali su to naučene lekcije.
„Tokom globalne finansijske krize naučena lekcija je bila da sada imamo zdraviji bankarski sektor, koji je otporniji, a isto tako očekujemo da će ova kriza učiniti da imamo i zdravije i otpornije ekonomije“, naveo je Lakićević.
On je, odgovarajući na pitanje kako će koronakriza uticati na ekonomske tokove u svijetu i privredne aktivnosti, kazao da mnogi analitičari smatraju da je ovo najveća kriza još od Velike depresije.
„Ono što je interesantno je da je ova kriza napada i ponudu i tražnju. To je nešto što ekonomisti do sada nijesu vidjeli i što nemamo u ekonomskim udžbenicima“, rekao je Lakićević.
On je ocijenio da su sada te aktivnosti koje su se primijenile za ograničavanje pandemije smanjile ponudu i potražnju za dobrima i uslugama i prema tome, možda se čini, da tradicionalni ekonomski ljekovi neće biti od pomoći kao što se to i očekuje.
„Ova kriza utiče na sve ekonomske tokove i spušta cijene berzanske robe. Evo, na primjer, pad cijene nafte koji je počeo prvobitno kao šok na strani ponude, ali sada je više šok na strani tražnje, zatim prekidi u lancima snabdjevanja na globalnom i regionalnom nivou i domaćim tržištima, onda ograničavaju se putovanja i dolasci turista“, precizirao je Lakićević.
Prema njegovim riječima, turizam i usluge koje zahtijevaju socijalni kontakt su naročito ugrožene, smanjuje se tražnja za izvozima iz zemalja, i sve to sveobuhvatno utiče da će ovo biti godina recesije za svjetsku ekonomiju.
„Mi predviđamo u našem izvještaju da će se ekonomije regiona, doduše i svijet, jako oporaviti u narednoj godini, naravno pod uslovom da je ova pandemija zaustavljena“, naveo je Lakićević.
On smatra da je u pitanju jedna potpuno nepoznata teritorija za sve zemlje i donosioce politika, ali čini se svi reaguju pravovremeno i najbolje što mogu da zaustave pandemiju, sačuvaju živote i obezbijede da ekonomija pati što je manje moguće.
Na pitanje šta bi, u takvim kriznim situacijama, države prvo trebalo da urade kako bi održale svoje ekonomije, Lakićević je odgovorio da vlade treba da imaju brze reakcije i vrlo pažljivo dizajnirane konkretne mjere kako bi se smanjio negativan socijalni ekonomski uticaj krize.
„U ovoj prvoj fazi krize, mjere koje su trenutno na snazi širom svijeta za zaustavljanje pandemije čine da sav taj stimulans na strani agregatne tražnje, koji smo imali na primjer u globalnoj finansijskoj krizi i tokom Velike depresije, sada ne mogu da rade, zato što imamo ograničenja na strani ponude. Ne možemo, na primjer, otići ni u restoran i ne možemo putovati zato što to nije više mogućnost“, kazao je Lakićević.
On je dodao da su te mjere uvedene u većini zemalja Evrope, svijeta i Zapadnog Balkana.
„Međutim, moramo uzeti u obzir tipičnost svake od zemalja, na primjer Zapadni Balkan je drugačiji od Evropske unije (EU), naročito njegovo tržište rada, jer se više oslanja na neke neformalne aktivnosti. To čini ovu grupu ljudi izuzetno osjetljivom, pa se treba fokusirati na to kako zaštititi ljude iz ove grupe koje nije jednostavno ni prepoznati“, naveo je Lakićević.
On je kazao da što duže bude kriza trajala možda će trebati više da se pomaže, pa čak i one vlade sa najvećim prostorom će biti ograničene i niko neće moći da pomaže u dugom roku.
„Tako da se mora razmišljati i o tome, dugoročno, jer se sada može desiti da se u kratkom roku istroši sav fiskalni prostor, pa se ne može reagovati u dugom roku“, zaključio je Lakićević.
Bonus video:
