Kriza izazvana koronavirusom je do krajnje suštine ogolila nesavršenosti našeg ekonomskog sistema, koji se zasnivao na mutiranim neoliberalnim konceptima koje su propagirali domaći državni neoliberali, ocijenio je ekonomista i direktor konsultantske kuće Fidelity consulting Miloš Vuković.
Vuković je kazao da je Crna Gora od obnove nezavisnosti do kraja juna 2012. godine imala nesporni rast ekonomskih pokazatelja (plata i penzija), a od tada je ušla u začarani krug brojnih promašenih investicija, rasta javnog sektora i tekuće potrošnje, što je sve dovelo do ekstremnog zaduživanja na stranom tržištu.
On ukazuje i na problem da 70 odsto mladih želi da ode iz države i na visoku stopu njihove nezaposlenosti koja je dosegla 27 odsto, što je treća najgora stopa nezaposlenosti u Evropi, a kao jedan od pokazatelja neadekvatnog modela rasta crnogorske ekonomije navodi kreditni rizik zemlje koji je evidentiran u kategoriji špekulativnog duga sa negativnim izgledom.
Vuković je opomenuo da rast crnogorske ekonomije nije kvalitetno raspoređen na sve segmente društva - da bi svi građani osjetili korist od rasta BDP-a.
“Paradoksalno, najavljeni pad ekonomije će najviše osjetiti oni koji su imali najmanje koristi od prethodnog rasta ekonomije, dok će oni koji imaju najveću korist od prethodnog rasta ekonomije izaći iz ove krize gotovo neokrnjeni”, upozorio je Vuković.
Vuković je za “Vijesti” odgovarao na pitanja šta je u ekonomskom smislu od obnove nezavisnosti u maju 2006. godine do danas (ne)ispunjeno, koje su dobre, a koje loše odluke na ekonomskom planu, kao i koliko pogrešne ekonomske odluke iz prošlosti danas koštaju, odnosno kako aktulena kriza naplaćuje te greške. On je upitan i o rastu javnog duga sa 700 miliona u decembru 2006. godine na oko 3,7 milijardi na kraju prošle godine i tome da je posle obnove nezavisnosti obećano, između ostalog, da će Crna Gora biti bez nezaposlenih...
Dva perioda i začarani krug
“Ekonomski posmatrano, period od obnove državnosti Crne Gore do danas treba podijeliti na dva vremenska perioda. U prvom periodu, koji je trajao od 21. maja 2006. do 29. juna 2012. godine, kada je Crna Gora zvanično počela pregovarački proces sa Evropskom unijom, nikako se ne može osporiti rast ekonomskih pokazatelja: prosječna plata je porasla sa 282 eura na 497 eura, dok je prosječna penzija takođe rasla, sa 143 eura na 278 eura. Čini se da su tadašnji donosioci odluka mahom dobro upravljali ekonomskim procesima i izazovima sa kojima se Crna Gora nesporno suočavala. Drugi period, koji traje od početka pregovora sa EU do danas, sasvim je drugačija priča. Umjesto da pametno i snažno naprijed kormilari mirnim morem, te koristi brojne ekonomske benefite koje EU integracije sa sobom donose, Crna Gora je ušla u začarani krug brojnih promašenih investicija, nerealnog rasta javne uprave i tekuće potrošnje. To je sve ukupno rezultiralo ekstremno snažnim zaduživanjem na inostranom tržištu koje je, nakon oporavka od ekonomske krize iz 2008. godine, bilo preplavljeno slobodnim novcem”, naglasio je Vuković.
On je podsjetio da je prosječna plata se od 2012. godine do danas neznatno povećala sa 497 eura na 524 eura, dok se prosječna penzija simbolično povećala sa 282 eura na 289 eura. Dodaje da - dok su plate i penzije nedovoljno rasle, BDP je porastao za 60%, a javni dug se više nego udvostručio.
Paradoks
“Ovaj set podataka jasno ukazuje na zaključak da rast crnogorske ekonomije posljednjih osam godina nije kvalitetno raspoređen na sve segmente društva. Da bi svi građani osjetili koristi od rasta BDP-a, potrebno je kvalitetno raspodijeliti novu vrijednost koji taj rast donosi. A to se kod nas uporno ne događa, što ukazuje na strukturni problem modela ekonomskog rasta naše države. Kako do pojave koronavirusa nije bilo značajnijih negativnih ekonomskih pojava u svijetu, Crna Gora nije iskoristila prethodni stabilan period kako bi diverzifikovala i ojačala svoju ekonomiju, zbog čega danas imamo negativnu prognozu pada BDP-a od ogromnih 9%, koju je saopštio Međunarodni moentarni fond (MMF). Dakle, Crna Gora dočekuje najveću krizu u posljednjih 100 godina sa ogromnim javnim dugom, ekonomskim modelom koji rast ekonomije neadekvatno raspoređuje na sve segmente društva što će dovesti do još većih nejednakosti u društvu. Paradoksalno, najavljeni pad ekonomije će najviše osjetiti oni koji su imali najmanje koristi od prethodnog rasta ekonomije, dok će oni koji imaju najveću korist od prethodnog rasta ekonomije izaći iz ove krize gotovo neokrnjeni”, rekao je Vuković.
On je dodao da je javni dug samo jedan od brojnih podataka koji pokazuju koliko se u posljednjih sedam godina ekonomska situacija u Crnoj Gori pogoršala, te ga treba posmatrati u kontekstu ostalih zabrinjavajućih podataka.
Nezaposlenost
“Valja podsjetiti da 70 odsto mladih želi da ode iz Crne Gore, dok je stopa nezaposlenosti u ovom segmentu crnogorskog društva čak 27%, što je treća najgora stopa nezaposlenosti u Evropi. Ne treba zaboraviti da je u posljednjih nekoliko godina PDV povećan sa 17 odsto na 19% a zatim i na 21%, što je dovelo do povećanja cijena većine proizvoda i usluga za sve građane Crne Gore. Dodatno, akciza na gorivo je značajno uvećana, zbog čega plaćamo mnogo skup litar goriva”, naveo je Vuković.
Poručuje da bi podatak da su duže od godinu blokirana sredstva u iznosu od 611 miliona eura, što iznosi 13 odsto BDP-a “trebalo da izazove žučne rasprave u stučnim krugovima: u Crnoj Gori, preko tog podatka se olako prelazi kroz opskurne retoričke pokušaje umanjivanja značaja ovog negativnog podatka”.
“Evidentan je ogroman zaostatak u razvoju sjevernog regiona uprkos investicijama od gotovo milijardu eura. Sjeverni region zapravo ima najveću nezaposlenost (čak 32 odsto u odnosu na državni prosjek od 16%,) kao i najbrže rastuće ali potpuno opravdane intenzivne unutrašnje migracije ka centralnom i južnom regionu. Na sjeveru jednostavno nema posla”, kazao je Vuković.
Uz ocjenu da je kriza zbog koronavirusa ogolila nesavršenosti ekonomskog sistema, koji se zasnivao na mutiranim neoliberalnim konceptima koje su propagirali domaći državni neoliberali, Vuković je zaključio:
“Crnoj Gori ne treba uravnilovka jednakosti: svakako je neophodno da imamo bogate pojedince i kompanije koji će predanim radom gurati društvo naprijed. Ono za što se zalažem je fer distribucija nove vrijednosti, što do sada nije bio slučaj. Crnogorsko društvo, u svojoj punoj snazi, jednostavno ne može da funkcioniše bez moralnih (ekonomskih) uzansi, ma koliko se neki ljudi trudili da nam dokažu suprotno”.
Vlada kod Montenegro Airlinesa pokušava da ispravi grešku
Vuković je rekao da nema sumnje da je Montenegro airlines (MA) važan za ukupnu turističku privredu (25% ukupnih turista koji dođu u Crnu Goru dolaze upravo MA).
“Ipak, “sipanje” stotina miliona eura nezakonito odobrene državne pomoći najvećem poreskom dužniku u državi predstavlja eklatantan primjer površno procijenjene investicije koja je krajem 2019. godine derogirala dignitet Skupštine, a Vlada sada pokušava da ispravi svoju očiglednu grešku iz decembra prošle godine sa uspostavljanjem novog menadžmenta i kroz mnogo ozbiljniju analizu održivosti ove kompanije”, smatra Vuković.
Guši siva zona, ekonomija predaleko od prosjeka EU
Siva ekonomija, koja se na godišnjem nivou procjenjuje na 1,5 milijardi eura, toliko je narasla da jednostavno sprečava razvoj novih legalnih biznis ideja, dok državni budžet, usljed slabijeg punjenja, trpi ozbiljne finansijske konsekvence, ukazao je Vuković.
“Kreditni rizik zemlje, koji je smanjen 2016. godine, evidentiran je u kategoriji špekulativnog duga sa negativnim izgledom, što je još jedan pokazatelj neadekvatnog modela rasta crnogorske ekonomije koja će, prema prognozama renomiranih međunarodnih institucija, dostići prosjek EU za nekih 200 godina. Nekako se lakonski prelazi preko frapantnog podatka da već godinama unazad plaćamo preko stotinu miliona eura kamate na javni dug, dok je deficit spoljne trgovine nedavno postigao neslavan negativan rekord preskočivši magičnu granicu od 2 milijarde eura”, ukazao je Vuković.
MMF upozorio na rast troška za auto-put za četvrtinu
Vuković je istakao da je MMF u svom izvještaju elegentno notirao da je trošak kredita za prioritetnu dionicu auto-puta porastao za čak četvrtinu, te da je realizacija cijelog projekta auto-puta upitna.
“Jednostavno, za visoke investicije kakva je investicija u auto-put, ekonomija jedne države treba da bude mnogo snažnija nego što je to sada slučaj sa ekonomijom Crne Gore. Sve bi trebalo da nas zabrine i “packa” MMF-a da se zaposlenost u javnom sektoru povećala za 1,2 odsto, dok je planom optimizacije bilo predviđeno da se zaposlenost opšte države smanji za 3,5%. MMF dodatno poentira i da je rast plata u državnom sektoru godinama konzistentno bio veći od rasta plata u privatnom sektoru”, naglasio je Vuković.
Manja kupovna moć
Dodao je da se javni dug u posljednjih osam godina više nego udvostručio, jer je u posljednjih sedam godina povećan sa 1,7 milijardi na 3,78 milijardi eura.
“Red je da još jednom podsjetim da su se prosječne plate i penzije povećale za svega nekoliko procenata. Ako ovim podacima dodamo još i inflaciju, koja je bila veća od rasta plata i penzija, nije potrebno puno pameti da je kupovna moć građana Crne Gore danas zapravo manja nego 2012. godine, dok je svaki građanin danas dužan dva puta više nego prije osam godina. Zaista, ovako sistematizovani svi podaci predstavljaju težak teret za dizajniranje iole ozbiljnije nove ekonomske politike koju će biti potrebno tretirati u bliskoj budućnosti usljed pandemije koronavirusa koja je brutalno “slomila” idiličnu statističku sliku o impresivnim rezultatima crnogorske ekonomije, koja se uredno površno plasirala sa malih i velikih ekrana”, poručio je Vuković.
Bonus video:
