Vlada očekuje da će ove godine zbog pada ekonomije i prihoda od turizma imati manje izvornih prihoda za oko 285 miliona eura zbog čega je predlogom izmjena budžeta predvidjela uštede od oko 110 miliona eura uz dodatno zaduženje od 230 miliona, veće korišćenje depozita, ali je ostavljena i mogućnost zaduženja “do potrebe izvršenja budžeta”.
Ovogodišnjoj državnoj kasi, prema juče objavljenom predlogu izmjena budžeta, ukupno nedostaje 878 miliona eura i dio od 540 miliona se finansira iz depozita (koji u najvećem dijelu čini nepotrošenu pozajmicu od lani), a ostatak od 331 miliona kroz novo zaduženje. U odnosu na prethodni plan, korišćenje depozita je povećano za 56 miliona, a iznos zaduženja za 231 milion uz mogućnost povećanja.
Ministar finansija Darko Radunović je prošle sedmice, nakon sjednice Vlade, kazao da bi ukupna zaduženja mogla iznositi do 508 miliona eura.
“Imajući u vidu da će posljedice pandemije imati uticajan na ekonomsku i fiskalnu situaciju i tokom 2021. godine, na ovaj način Vlada stvara mogućnost da obezbijedi potrebni novac kako bi omogućila što povoljnije uslove finansiranja. Imajući u vidu poremećaje na tržištu, vrlo je važno da se mogu stvoriti pretpostavke da se obezbijedi novac po povoljnim uslovima kada se za to stvore uslovi”, navedeno je u predlogu rebalansa.
Objašnjeno je da Ministarstvo finansija trenutno pregovara sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Svjetskom bankom, Evropskom komisijom, domaćim i stranim banakama da se stvore pretpostavke za dobijanje aranžmana kojim bi se obezbijedio novac koji nedostaje za ovu godinu i da se stvori eventualna fisklana rezerva za narednu godinu.
Budžetom je bilo predviđeno da se Vlada ove godine ukupno zaduži do 100 miliona eura i to sve za potrebu izgradnje dionice autoputa Podgorica-Mateševo. U septembru 2019. su zadužili državu 500 miliona eura za dugove koji pristižu ove godine, što je prikazano na budžetskoj poziciji u okviru depozita.
Pad prihoda od PDV-a za 94 miliona, akciza za 23
“Trenutni fiskalni parametri, uslovljeni velikim kapitalnim javnim projektom auto-puta, ne dozvoljavaju značajnije novo zaduživanje, dok će istovremeno ove godine biti prekinuti prethodno uspostavljeni pozitivni trendovi u naplati budžetskih prihoda i sprovođenju mjera fiskalne konsolidacije. To će dovesti do privremenog pogoršanja fiskalne pozicije. Rast državne potrošenje u ovoj godini, ipak, će biti opredijeljen visokim rastom subvencija za dio bruto zarada u preduzećima koja su direktno ill indirektno pogođena mjerama obustave poslovanja”, piše u obrazloženju.
Procijenjeno je da će BDP zabilježiit pad od 6,8 odsto.
Predlogom izmjena budžeta, koji je juče objavljen, umjesto 709 miliona eura prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV), država će prihodovati 615 miliona, što je pad za 94 miliona ili 13 odsto. Od akciza će umjesto 244 miliona prihod iznositi 221 milion, dok se kod ostalih poreza predviđa pad za ukupno još 22 miliona eura.
Umjesto 548 miliona eura od doprinosa, biće naplaćeno 56 miliona manje. Vlada ove godine ne očekuje ni prihod od 70 miliona eura od planiranog zakupa aerodroma, 15 miliona eura od ekonomskog državljanstva, dok će prihod od igara na sreću pasti sa 17 na šest miliona.
Ušteda na kapitalnim investicijama 59 miliona
Vlada će najviše da uštedi na kapitalnim investicijama, gdje će umjesto 255 miliona, biti potrošeno 196 miliona, odnosno 59 miliona manje. Kod izdataka za infrastrukturu od opšteg značaja, gdje se nalaze troškovi za auto-put, umjesto 171 milion biće potrošeno 124 miliona ili 47 miliona manje. Ranije je bilo planirano da se za gradnju dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa, koja je trebalo da bude završena do kraja septembra, potroši oko sto miliona eura. Sada će biti izdvojena polovina te sume, a otvaranje se odlaže do ljeta naredne godine.
Na konsultantske usluge će umjesto 51 miliona biti potrošeno 28 miliona, a na transfere institucijama, opštinama i javnim preduzećima će umjesto 77 miliona biti uplaćeno 10,7 miliona eura manje. Za izradu i održavanje softvera umjesto 20,4 miliona, opredjeljena su tri miliona manje.
Predviđena suma za otpremnine viška zaposlenih bila je predviđena na 2,6 miliona, a sada iznosi svega 600 hiljada. Iznos za neto zarade zaposlenima u javnoj upravi smanjen je za dva miliona eura na 297 miliona. Na ostalim ličnim primanjima štede se još dva miliona, kao i 2,7 miliona na subvencijama, 2,3 milion na ostalim uslugama, 1,5 miliona na službenim putovanjima i reprezentaciji, kao i oko 700 hiljada na troškovima za gorivo.
Očekuju rast turista od septembra
Procjenjuje se do će u ovoj godini, jul i ovgust kao dva najznačajnija mjeseca u generisanju turističkih prihoda, izgubiti oko 40% prometa u odnosu na prošlogodišnji nivo, dok će septembar i četvrti kvartal (oktobar, novembar, decembar) imati rast od 10 odsto, navedeno je u obrazloženju rebalansa budžeta.
Očekivanja u turizmu, kako je pojašnjeno, temelje se na pomjeranju rezervacija za mjesece nakon glovne Ijetnje sezone, dostupnosti destinacije noručito za regionalne turiste, i najavljenom državnom projektu pomoći turističkim kompanijama.
“Godišnji pad noćenja u turizmu mogao bi biti nesto niži u odnosu no pad prihoda zbog većeg broja noćenja domaćih turista i niže potrošnje u odnosu na strane turiste”, navedeno je u obrazloženju.
Fondovi za PIO i zdravstvo u deficitu za 267 miliona
Deficit Fonda PIO u ovoj godini iznosiće 138 miliona eura, jer će od doprinosa za penzijsko osiguranje, prema očekivanjima iz rebalansa, biti naplaćena 304 miliona eura dok će za isplatu penzija biti potrebna 442 miliona eura. Ranije je planirano da će naplata doprinosa za PIO iznositi 337 miliona eura, a da će deficit iznositi 108 miliona.
Deficit Fonda zdravstva iznosiće 129 miliona eura, jer će se od doprinosa za zdravstveno osiguranje naplatiti 160 miliona a troškovi crnogorskog javnog zdravstvenog sistema predviđeni su na 289 miliona eura. Ranije je predviđeno da će prihodi od ovog doprinosa iznositi 181 milion eura, a da će troškovi biti 281 milion. Iznos za bruto plate zdravstvenih radnika ostao je na cifri od 109 miliona eura.
Deficit ova dva državna fonda ukupno iznosi 267 miliona eura, što Vlada mora pokriti iz drugih prihoda. Niži iznos naplate doprinosa uzrokovan je crnim tržištem rada, gdje je, prema nezvaničnim procjenama, oko 30 hiljada radnika angažovano bez ugovora i plaćanja poreza i doprinosa kao i da je oko 40 hiljada radnika osigurano na minimalnu zaradu dok poslodavac razliku do stvarne zarada isplaćuje “na ruke” zadržavajući za sebe poreze i doprinose za taj iznos.
Budžetska rezerva povećana za 111 miliona
Predloženim izmjenama državne kase, tekuća budžetska rezerva je povećana sa 20 na 131 milion eura.
U obrazloženju nije navedeno zbog čega je ova stavka značajno uvećana. Stalni dio rezerve iznosi i dalje oko 2,5 miliona eura.
Bonus video:
