Statistički ekonomski podaci za april i maj pokazuju značajno veliki obim krize izazvane epidemijom virusa korona i ogromnu štetu za privredu i državne finansije, koju će većina građana značajnije osjetiti po džepu u narednim mjesecima.
Prosječna zarada u aprilu je pala za svega tri eura ili 0,6 odsto na 521 euro, a tek se očekuje njen pad kada isteknu državne subvencije. Podaci za maj još nisu poznati.
Vlada je prilikom izrade predloga rebalansa ovogodišnjeg budžeta koristila procjenu da će pad prihoda od turizma iznositi 40 odsto, odnosno sa 1,1 milijardu na ukupno 650 miliona eura, dok će pad BDP-a iznositi 6,8 odsto. Susjedna Hrvatska je takođe pripremala rebalans budžeta, ali uz očekivani pad prihoda od turizma za 70 odsto.
Mnogi ekonomisti i predstavnici turističke privrede prognoziraju da će biti značajniji pad prihoda od turizma i da će na jesen trebati novi rebalans budžeta. U septembru se očekuju redovni parlamentarni izbori.
Zvanični podaci Uprave za statistiku Monstat, Zavoda za zapošljavanje i Centralne banke za april i maj najvljuju početak teškog perioda.
Pad prihoda od turizma u aprilu i maju iznosio je oko 90 miliona eura. U ova dva mjeseca prošle godine u privatnom i kolektivnom smještaju bilo je skoro 1,2 miliona noćenja. Pošto se zvanično kao turistički prihod računa da turisti dnevno prosječno potroše 77 eura, ukupan prihod za oba mjeseca je oko 90 miliona eura. Ove godine je ta cifra potpuno zanemarljiva jer je u aprilu registrovano svega 130 turista, a za maj taj podatak još nije poznat ali ne može biti znatno veći jer turistički smještaj nije radio.
Da li će turisti trošiti 77 eura dnevno?
U junu prošle godine bilo je oko milion i po noćenja u svim oblicima smještaja, pa je prihod iznosio skoro 120 miliona eura. Turistička privreda je lani u julu imala oko 3,6 miliona noćenja sa 280 miliona eura prihoda, a u avgustu skoro 4,2 miliona noćenja ili 320 miliona eura prihoda.
Pitanje je da li se ove godine može računati da će prosječna potrošnja turiste iznositi 77 eura dnevno, jer će u ukupnom broju veći procenat imati domaći turisti koji većinom troše manje novca, a značajan broj hotela najavio je niže cijene za 10 do 40 odsto.
Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović kazao je juče u Skupštini da je nakon djelimičnog otvaranja granica 1. juna “turistički promet počeo polako da se dešava”, ali je priznao da je to neuporedivo sa istim periodom prošle godine.
"Očekujemo da će i promet oživjeti možda i brže nego što smo mislili prije par sedmica“, kazao je Davidović, odgovarajući na pitanja poslanika DF-a Strahinje Bulajića kako Vlada misli da spasi turističku sezonu uz negativnu kampanju protiv Srbije i Rusije odakle stiže trećina ukupnog broja turista
„Javno smo saopštili da će se granice otvarati prema državama u kojima je broj aktivnih slučajeva 25 na 100 hiljada ili manje. Svjedočimo da je situacija sve bolja u nekim državama koje su nama važni partneri, a tržišta koja ste naveli su po kvantitativnim pokazateljima najvažnija za naš turizam. Naš turistički interes je da se epidemiološki izazovi riješe što prije na svim ovim, kao i ostalim tržištima, kako bi se stanje vratilo što prije u normalno funkcionisanje“, rekao je Davidović.
Broj nezaposlenih veći za 6,7 hiljada
Broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju maja bio je 42 hiljade i za 6,7 hiljada ili 20 odsto je veći u odnosu na kraj marta. U aprilskom biltenu Zavoda piše da su u tom mjesecu imali 4,9 hiljada novo prijavljenih na evidenciji, od kojih je svega 974 navelo da su u tom periodu izgubili posao.
Međutim, 3.343 je navelo da im nije prvi put da se prijavljuju na Zavod i da su prethodno imali zaposlenje.
Ranije je bilo sumnji da se Zavodu prijavio značajan broj građana koji su radili “na crno” kako bi dobili najavljenu naknadu za nezaposlene. Ovakav bilten još nije objavljen za maj.
Stvarni broj nezaposlenih, kao i iznos prosječne zarade, biće poznati tek za dva mjeseca kada isteknu državne subvencije za zarade, a statistika obuhvati plate koje će biti bez njihovog iznosa u aprilu i maju.
Nije isključeno da će se poslodavci u većem broju okrenuti smanjenju broja radnika i njihovih zarada. Vlada još nema treći paket mjera koji treba da pomogne posebno turizmu, koji čini oko 25 odsto BDP-a.
U Podgorici radnika manje za 7.200
Na kraju aprila, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, bilo je 186,4 hiljade zaposlenih što je za 15.988 manje u odnosu na april 2019. Broj zaposlenih počeo je da pada još krajem prošle godine, da bi ga od marta epidemija korone još ubrzala. U odnosu na uporedni period broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu je smanjen za 2,7 hiljada, u trgovini za 2,4 hiljade, u građevinarstvu za 2,2 hiljade, prerađivačkoj industriji za 1,4 hiljade... Formalno, najveći pad bio je u sektoru “administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, gdje se nalaze agencije za posredovanje u zapošljavanju i gdje je broj zaposlenih smanjen za 3,7 hiljada. U Podgorici je u ovom periodu broj zaposenih smanjen za 7,2 hiljade na 85,3 hiljade. Ovo smanjenje nije nastalo otcjepljenjem Tuzi od Glavnog grada, jer ih Monstat u obradi ovih podataka i dalje računa zajedno.
U Nikšiću je broj radnika smanjen za skoro hiljadu i po, u Herceg Novom i Kotoru za po hiljadu, Budvi za 800, Baru i Tivtu za 700, Pljevljima za 600, Bijelom Polju za 400... Rast broja zaposlenih imao je samo Plav sa 1.373 na 1.449.
Promet u trgovinama pao za 27 odsto
Ukupan promet u maloprodaji u aprilu pao je za 27 odsto u odnosu na mart. Pad prometa goriva iznosio je 32 odsto, hrane za 26 odsto, farmaceutskih proizvoda za 28 odsto, a neprehrambrenih za 26 odsto. U odnosu na april prošle godine promet je ukupno bio manji za 26 odsto, a pad prometa hranom za 11 odsto, goriva za 51 odsto, farmaceutskih proizvoda za 1,5 odsto, a neprehrambenih proizoda za 41 odsto. Još nijesu objavljeni podaci o prometu u maloprodaji za maj.
U aprilu pad prihoda 80 miliona, a troškova za 17 miliona
Prihodi državnog budžeta u aprilu, prema podacima Centralne banke, iznosili su 124 miliona eura umjesto planiranih 204 miliona eura, odnosno bili su manji za 80 miliona eura. Istovremeno ukupni konsolidovani rashodi budžeta smanjeni su za svega 17 milion eura, sa planiranih 188 miliona na ostvarenih 171 milion. Tekući izdaci budžeta za april bili su 84,5 miliona umjesto planiranih 87,8 miliona.
U aprilu je naplata doprinosa iznosila svega 34 miliona eura umjesto planiranih 71,5 miliona, dok je naplata poreza pala sa 113 na 83 miliona eura. Kod ostalih prihoda ostvaren je pad od 16 miliona.
Kod rashoda najviše je ušteđeno na usplatama javnim ustanovama i preduzećima, pojedincima i NVO sektoru - pet miliona eura, na uslugama 3,8 miliona, kapitalnom budžetu tri miliona,...
Prema predloženom rebalansu budžeta za cijelu godinu, Vlada očekuje pad prihoda za oko 285 miliona eura, a ukupno smanjenje troškova će iznositi 110 miliona. Za ukupno zaduženje se ostavlja prostor do 500 miliona, umjesto predviđenih 100 miliona, a za cijelu godinu nedostajuća sredstva iznose 878 miliona eura.
Bonus video:
