Izgradnja drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja ne bi bila isplativa, ocijenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), Janez Kopač i dodao bi bi se, ukoliko postoji ekonomska računica, taj projekat ipak mogao realizovati.
On je danas na sastanku sa članovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao da sumnja da bi se investicija u novu termoelektranu na ugalj isplatila.
“U Crnoj Gori ne vidim neku ekonomsku računicu za drugi blok. Nema potrebe za nečim takvim i sumnjam da bi to bilo rentabilno. Ako se nađe investitor koji bi ušao u takvu investiciju, onda mora napraviti računicu da li se to isplati. Ako dokaže da ona postoji, onda neka se gradi”, rekao je Kopač.
Kopač je naveo da prvo treba ekološki sanirati postojeći blok TE.
“Što se tiče prvog bloka ekološki ga treba sanirati i pošto je već amortizovan vjerovatno može opstati na tržištu tu negdje na ivici rentabilnosti”, smatra Kopač.
On je podsjetio da se Kosovo nedavno odlučilo za izgradnju nove termoelektrane sa računicom da će proizvodna cijena biti oko 80 eura za megavat sat (MWh).
“Tržišna cijena je u srednjoj Evropi oko 40 eura za MWh i nema nikave računice. Pošto oni to planiraju da izgrade sa državnom garancijom, nadam se da neće ići u taj projekat jer će zemlja bankrotirati”, poručio je Kopač.
On je kazao da je izvoz struje profitabilan ali iz jeftinijih elektrana, a to su danas samo hidroelektrane.
“Termoelektrane nijesu jeftine, samo stare koje su već amortizovane još su jeftine, ali sve što je novo ili rekonstruisano to je skupo”, tvrdi Kopač.
On je danas članovima Odbora predstavio godišnji implementacioni izvještaj Sekretarijata EZ za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
Kada je u pitanju oblast električne energije, Kopač je rekao da će Crna Gora, kada se završi podvodni kabl s Italijom, “biti drugačije spojena”.
“To će sa sobom donijeti brzu potrebu da se crnogorsko tržište električne energije u nekom pogledu integriše sa nekim od susjednih. Samostalno niko ne može na dugi rok preživjeti u regiji, ni najveći”, smatra Kopač.
On je rekao da Crna Gora, iako ima skoro najvišu cijenu električne energije u regiji EZ, nema dodatnih igrača na tržištu.
“Tu je neophodna dodatna analiza o koracima kako privući još konkurencije na maloprodajnom tržištu”, rekao je Kopač.
On je saopštio da unutar EZ daleko najviše cijene struje ima Moldavija, dok je najveći izvoznik Bugarska.
Što se tiče gasa, on je rekao da ga Crna Gora nema, ali da je kao članica EZ obavezna da preuzme pravni okvir iz te oblasti.
“Što se tiče regulatora, Regulatorna agencija za energetiku Crne Gore (RAE) je najnaprednija unutar EZ”, rekao je Kopač.
Kada je u pitanju sektor nafte, Kopač je objasnio da sve države članice EZ moraju usvojiti zakon o naftnim rezervama, koje moraju biti dovoljne za 90 dana potrošnje.
“Crna Gora još nije usvojila taj zakon, iako je on napisan. Svako takvo formiranje naftnih rezervi poveća cijene, barem malo”, dodao je Kopač.
Kada su u pitanju obnovljivi izvori, Kopač je rekao da je krajnji cilj njihovog udjela do 2020. godine 33 odsto.
“EU i EZ ide u implementaciju takozvanih aukcija za održavanje obnovljivih izvora energije. Do sada su sve države, kao i Crna Gora, imale takozvanu fiding tarifu, odnosno garantovanu cijenu otkupa struje iz obnovljivih izvora energije”, rekao je Kopač.
On je naveo da je prema posljednjim rezulatima tendera u Njemačkoj cijena 60 eura za MWh, tačno polovinu od sadašnje crnogorske cijene.
“Tu je potrebna promjena u crnogorskom energetskom zakonu što prije, da se može to pojeftiniti”, kazao je Kopač.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima velike potencijale za obnovljive izvore energije, ali mora prilagoditi zakonodavstvo.
“Shodno tome, uz tu integraciju u širi region, na duže vrijeme će cijena struje u prosjeku biti povoljnija za potrošače, nego ako bi ostali zatvoreni i izolovani”, rekao je Kopač.
Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, saopštila je da je Crna Gora postala članica EZ 2006. godine.
“To praktično znači da je Crna Gora u oblasti energetike počela pregovore sa EU još 2006. godine. Poglavlje energetike je bilo značajno spremnije nego ostala zahvaljujući radu sa Sekretarijatom EZ i ispunjavanju obaveza”, rekla je Sekulić.
Kada su u pitanju obnovljivi izvori, Sekulić je saopštila da je Crna Gora u periodu 2014. i 2015. godina ostvarila udio obvnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji 31,7 odsto.
“Za 2016. i prošlu godinu, podaci će biti dostupni ove godine”, rekla je Sekulić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Filip Vuković, rekao je da bi više bio zadovoljan da su pokazatelji Crne Gore u izvještaju mnogo gori i da je država daleko od ispunjenja kriterijuma kada su u pitanju obnovljivi izvori.
“Bio bih zadovoljniji da smo najgori u regionu, ali da ne uvozimo struju. Dok god mi jedini u regionu uvozimo struju, mi smo energetski zavisni”, kazao je Vuković.
On je dodao da bi volio da ulazak Crne Gore u EU bude sporiji, ali da država bude energetsaki nezavisna.
“Bez obzira na sjajan uspjeh Crne Gore, propustili smo priliku da napravimo nešto u oblasti termoenergije”, kazao je Vuković.
Kopač je objasnio da zemlje danas više ne slijede koncept potpune energetske nezavisnosti.
“Danas nije ništa loše ako imaš malo više ili manje od svoje vlastite potrošnje”, rekao je Kopač.
Predsjednik RAE, Branislav Prelević, saopštio je da je indikativno to da što zemlje više primjenjuju zakonodavstvo EU to su više u obavezi da poštuju određenu regulativu i pravila.
“Zemlje su obavezne da svoju cijenu električnu energije porede sa nekom tržišnom. Tržišna cijena je još značajno veća nego što se primjenuje u Crnoj Gori”, kazao je Prelević.
On je podjsetio da u Zakonu o energetici postoji član prema kojem u prošloj, ovoj i narednoj godini cijene električne energije u Crnoj Gori ne može da se poveća više od sedam odsto.
Priroteti Crne Gore u narednom periodu, kako se zaključuje u izvještaju Sekretarijata, su sprovođenje postupka izbora snabdjevača posljednjeg izbora i ugroženih kupaca, kao i vlasničko razdvajanje i sertifikacija operatora prenosnog Sistema.
“Potrebno je preduzeti mjere na nacionalnom i podržati mjere na regionalnom planu, koje bi olakšale ulazak novih učesnika i pospješile konkurenciju na maloprodajnom tržištu”, zaključuje se u izvještaju.
Bonus video:
