Usljed uticaja pandemije koronavirusa na crnogorsku ekonomiju neposredno je ugroženo 36 hiljada radnih mjesta, dok će se povećati broj socijalno ugroženih građana, upozoreno je u izvještaju za Crnu Goru kojeg su sačinili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).
Oni preporučuju Vladi da do septembra nastaviti subvencije za isplate zarada da bi se umanjio pad zaposlenosti u narednim mjesecima, kao i da proširi kriterijume za socijalnu pomoć da bi se prepoznali i obuhvatili svi ugroženi.
Predlažu uvođenje bezuslovne pomoći za sve nezaposlene u narednih šest mjeseci, a ne da je dobijaju samo određene kategorije.
Preporučili su osnivanje pilot projekta angažovanja nezaposlenih da bi pomagali socijalno ugroženim osobama i domaćinstvima.
Smatraju i da je postojeći program stručnog usavršavanja skup i da ga treba reformisati u univerzalni i otvoreni program stažiranja (tokom krize), usklađen sa sličnim praksama EU i usmjeren ka tranziciju iz škole u posao za sve mlađe od 30 godina. Sadašnji program stručnog usavršavanja predstavlja više kurseva gdje se nezaposleni obučavaju za deficitarna zanimanja, ali ga u ovoj studiji nazivaju skupim i neefikasnim.
Na vrhu liste djelatnosti koje su ozbiljno pogođene nalaze se turizam i ugostiteljstvo, proizvodnja i trgovina na veliko i malo, a zatim slijede transport, građevinarstvo, profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti, kao i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
“Određeni poslovi su skraćeni samo privremeno, dok će se drugi trajno gubiti, zavisno od toga kako i kada će se ponovo povećavati ukupna potražnja i potrošnja. Dokazi sugerišu da će, posebno u nekim od ovih sektora, dobrovoljne odluke ljudi o njihovom ponašanju nakon izbijanja krize oblikovati putanju faze reaktivacije, više od onoga što im vlada kaže da rade”, ukazali su iz ILO i EBRD.
U ovih sedam sektora 36.000 radnih mijesta je u neposrednom riziku što, kako navode, može značiti pad zaposlenosti za 15 procenata i to samo prema osnovnom scenariju i ako se primijene odgovarajuće mjere za oporavak poslovanja.
Oni navode i podatak da 47 hiljada radnika u ugroženim djelatnostima ima samo privremene i ugovore na određeno vrijeme, kao i da je veliki udio mladih koji su zaposleni u „ranjivim sektorima“ u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, što može imati još veći negativan uticaj u poređenju s osnovnim scenariom.
ILO i EBRD navode da istraživanja koja su uradili u saradnji sa Unijom poslodavaca pokazuju da je ugrožena likvidnost (otežan pristup novcu) kod 60 procenata mikro preduzeća i skoro polovinu malih preduzeća.
“Ovo uključuje skoro tri četvrtine preduzeća u ugostiteljstvu. Kao rezultat toga, preduzeća se previše oslanjaju na gotovinu i štednju, koji su takođe ograničeni. Sa druge strane, ova preduzeća signaliziraju svoju spremnost da zadrže radnike i ponovo pokrenu radnju ako se u srednjem roku adekvatno podrže”, piše u istraživanju.
Rezultati upitnika ILO i EBRD-a pokazuju da 35 odsto preduzeća u Crnoj Gori smatra da mjere podrške Vlade uopšte ne zadovoljavaju njihove potrebe, a oko 45 odsto da uglavnom ne zadovoljavaju. Samo iz pet odsto preduzeća smatraju da mjere podrške u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe, dok je 15 odsto odgovorilo da je djelimično zadovoljno.
Vlada još nema treći ekonomski paket podrške privredi, a drugi je usvojen 24. aprila. U njemu su najvažnije subvencije u vezi sa minimalnom platom za april i maj za zatvorene i ugrožene djelatnosti, a za turizam i ugostiteljstvo su produžene za jun. Prvi paket je dominantno podrazumijevao odlaganje plaćanja obaveza.
Mladi češće imaju nesigurne i manje plaćene poslove
Ukazuju da je kriza otkrila nove kategorije socijalno ugroženih, kao što su radnici sa atipičnim, neformalnim ili sezonskim ugovorima o radu koji su ili izgubili posao ili neće moći zarađivati novac tokom sezone. Ugroženi su mlađi radnici koji češće imaju nestabilne ugovore o radu, nezaposleni koji ne dobijaju naknade, kao i osobe sa pogoršanim prilikama u domaćinstvu.
“U Crnoj Gori se mladi suočavaju sa sve većim poteškoćama u započinjanju ili završavanju tranzicije između škole i posla. Mladi imaju manje sigurne, manje plaćene poslove, kao i sekundarne poslove sa velikim socijalnim kontaktima, koji su najviše pogođeni krizom i koji bi mogli biti posljednji koji će se iz krize izvući”, navode ILO i EBRD. Zbog toga predlažu da se napori za očuvanje radnih mjesta iskusnijih radnika izbalansiraju sa angažovanjem mlađih radnika.
Saradnja Vlade sa sindikatima i poslodavcima bila loša
ILO i EBRD nijesu zadovoljni socijalnim dijalogom Vlade sa sindikatima i poslodavcima.
“Početni odgovor na krizu kovid-19 nije odražavao adekvatne konsultacije sa socijalnim partnerima. Stoga su možda zanemarena inovativna politička rješenja, posebno ona koja zahtijevaju pažljivo pregovaranje i obnovljeni socijalni pakt. Bilo bi prikladno da partneri razmotre i diskutuju o pravnim, ekonomskim i finansijskim aspektima ovih predloga. Moraju se razmotriti neki kompromisi, istovremeno gradeći zajedničku osnovu za zaštitu radnika i preduzeća”, navode u izvještaju.
Ističu da je potreban novi sporazum socijalnih partnera kao odgovor na krizu, kao što su dobrovoljno smanjenje radnog vremena, načine umanjenja plata, rotacija zaposlenih na radnim zadacima, dogovor u vezi sa radnim vremenom i rad na daljinu.
Vlada je na početku krize formirala ekonomsko-socijalnu radnu grupu u kojoj nije bilo nijednog predstavnika sindikata i Unije poslodavaca.
Bonus video:
