Na račun kompanije Montenegro Airlines (MA) do sada je po osnovu lex specialisa uplaćeno 43,05 miliona eura, a sav novac je iskorišćen namjenski, u skladu sa zakonom.
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao izvršni direktor Vlastimir Ristić koji je na tu poziciju došao sredinom aprila ove godine, istakavši da menadžment kompanije do danas nije zvanično obaviješten o rješenju Agencije za zaštitu konkurencije kojim je naloženo Ministarstvu saobraćaja da obustavi isplatu novaca do odluke o usklađenosti zakona za MA sa Zakonom o kontroli dodjele državne pomoći.
“Agencija je nezavisni organ i poštujemo njeno viđenje stvari. Zakon je u primjeni i ne vidimo mogućnost da se može zaustaviti bez odluke Ustavnog suda, ili pak da sami zakon bude u parlamentu povučen ili izmijenjen. Ali, kako god, moram reći da ne postoji način da MA nadomjesti novac koji je opredijeljen zakonom. To po mom uvjerenju ne bi bilo moguće ni u uslovima redovnog poslovanja, a kamoli u uslovima krize koju pominjemo”.
Šta je do danas urađeno u okviru primjene posebnog lex specialisa za nacionalnog avio-prevoznika i koliko mu je Vlada ukupno do sada uplatila i na šta je taj novac potrošen? Gdje je otišlo 25 miliona uplaćenih prije izbora?
Do sada je po Zakonu o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju uplaćeno na račun kompanije 43.058.494,69 eura. Sav novac je iskorišćen namjenski u skladu sa zakonom.
Uplata od 25 miliona eura od 25. 8. 2020. godine je, takođe, iskorišćena namjenski, i to 15 miliona eura je uplaćeno na račun Aerodroma Crne Gore u skladu sa članom 4 zakona, a 10 miliona na račun Poreske uprave Crne Gore u skladu sa članom 3, stav 1 tog Zakona. Dakle, svih 25 miliona eura je ostalo u našem platnom prometu, otišlo direktno u primitak budžeta i na račun 100 odsto državne kompanije, koja je potom taj novac vratila u budžet. Ova transakcija nije bila stvarni odliv državnih sredstava.
Agencija za zaštitu konkurencije je u novom rješenju dala nalog Ministarstvu saobraćaja da obustavi sve isplate kompaniji do odluke o usklađenosti zakona za MA sa Zakonom o kontroli dodjele državne pomoći. Kako ćete to nadomjestiti?
MA do danas nije zvanično obaviješten o ovoj stvari. Agencija je nezavisni organ i poštujemo njeno viđenje stvari. Zakon je u primjeni i ne vidimo mogućnost da se može zaustaviti bez odluke Ustavnog suda, ili da zakon bude u parlamentu povučen ili izmijenjen.
Ali, kako god, u direktnom odgovoru na Vaše pitanje, moram reći da ne postoji način da MA nadomjesti novac koji je opredijeljen zakonom. To po mom uvjerenju ne bi bilo moguće ni u uslovima redovnog poslovanja, a kamoli u uslovima krize koju pominjemo.
Međutim, potrebno je naglasiti da zakon u sebi sadrži razvojnu komponentu. Dakle, u pitanju je opredijeljenih 50 miliona eura za nabavku aviona. Radi se o kupovini novog državnog dobra, koje tek treba da se desi. Ti novci nijesu potrošeni. Ako ih MA dobije i uspijemo da kupimo bar tri aviona tehničke kondicije u kojima su sadašnji embraeri koje koristimo, na srednji rok smo obezbijedili osnovna sredstva u svom vlasništvu, a time i održivost kompanije. Tako dolazimo u priliku da se razvijamo u povoljnijim okolnostima i do kompletiranja auto-puta obezbijedimo dostupnost Crne Gore na savremen način. Time je ispunjena svrha osnivanja avio-kompanije u Crnoj Gori, koja je napravljena da državu poveže sa svijetom, na savremen način, minimalno do izgradnje ostale saobraćajne infrastrukture u zemlji.
Koliko se zaposlenih prijavilo do sada za otpremnine? Do 15. oktobra će biti poznat konačan broj prijavljenih, koliko je predviđeno novca za to i odakle?
U kompaniji su trenutno zaposlena 363 lica, i to po ugovoru o radu na neodređeno - 350 izvršilaca, po ugovoru o radu na određeno - 11 izvršilaca, po osnovu ugovora o ustupanju zaposlenih posredstvom Agencije za posredovanje u zapošljavanju - 1 izvršilac i po ugovoru o dopunskom radu - 1 izvršilac. Imajući na umu već pomenutu potrebu da u cilju racionalizacije poslovanja kompanije optimizujemo broj zaposlenih, nedavno smo uputili javni poziv zainteresovanim zaposlenima i ponudili mogućnost sporazumnog raskida radnog odnosa uz isplatu, po poznatim kriterijumima, utvrđene otpremnine.
Do sada su četiri zaposlena podnijela zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 15. oktobar, tako da smo tek na početku ovog procesa. Nije nevažno napomenuti, od mog dolaska na čelo kompanije svakodnevno radimo na rješavanju tog problema pa je za proteklih četiri mjeseca, prije ovog poziva, broj zaposlenih smanjen za 32. Mi nastavljamo na kursu racionalizacije poslovanja, želeći da kroz poziv sa značajno poboljšanim uslovima u odnosu na prethodni iz oktobra 2019. godine zaista pokušamo da uvedemo red u rad kompanije. Šansa dobrovoljnosti za odlazak iz firme je naša poslovna, etička i kolegijalna obaveza i mi je nećemo preskočiti. To samo dodatno afirmiše naš rad na cilju da kompanija dođe na nivo da zapošljava isključivo ljude koji joj trebaju za procese rada.
Izmjenama pravilnika o naknadama i ostalim primanjima zaposlenih povećan je iznos neto-otpremnine po godini staža sa 22 na 50 odsto mjesečne bruto-zarade zaposlenog? Zašto? Hoće li se isplaćivati po ukupnoj godini radnog staža, ili samo po godini staža u MA?
U odgovoru na prethodno pitanje prepoznajete motiv ovakve naše odluke. Na prethodni poziv se niko nije javio. Razlog možete lako pretpostaviti. Naš prevashodni cilj je da našim kolegama za čije angažovanje je protok vremena ukinuo potrebu, damo priliku da lakše prevaziđu lične krize koje će gubitak posla sigurno proizvesti. Radi se porodicama ljudi koji su ipak doprinosili radu i nastajanju MA. Ovakvim pristupom smo željeli da iskažemo poštovanje u odnosu na tu činjenicu i da ipak dobiju određeni iznos novca koji može obezbijediti da ti ljudi porodično funkcionišu bar neko vrijeme od prestanka posla u MA.
Koliko sada iznosi Vaša plata (bruto i neto iznos)? Imate li pravo na otpremninu u slučaju raskida radnog odnosa i u kojem iznosu?
Shodno ugovoru i aneksu ugovora o radu, zarada izvršnog direktora za avgust mjesec iznosila je 2.336,37 eura (bruto 3.487,12 eura). Izvršni direktor po prestanku funkcije ima pravo na otpremninu u visini 12 svojih bruto-zarada u kompaniji, za obračun se uzima zarada ostvarena u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Da li je bivši izvršni direktor Živko Banjević po odlasku sa funkcije uzeo otpremninu, i ako jeste - u kojem iznosu?
Koristeći pravo iz svog ugovora o radu, da izvršni direktor po prestanku funkcije ima pravo na otpremninu, prethodni izvršni direktor Živko Banjević je ostvario to pravo i isplaćeno mu je 79.610,04 eura.
Korona kriza je žestoko uticala na poslovanje avio-kompanija. Šta će biti sa MA i koja su očekivanja od nove Vlade?
Mi od Vlade koja je naš osnivač, očekujemo priliku da njen novi sastav upoznamo sa stanjem stvari, perspektivama i potrebama kompanije. Na nama je da takav presjek stanja damo na stručno utemeljen, objektivan i jasan način. Da donosioci odluka imaju prave, jasno predstavljene parametre odlučivanja. Ukinuli smo svaki monopol prema informacijama u MA, pa će sastanak sa predstavnicima osnivača, u stvari biti i najbolja prilika da se kao takvi i potvrdimo. Ja mogu reći da vjerujem da će sve buduće odluke biti donijete odgovorno, u interesu MA i našeg društva uopšte. Moje je stanovište da ništa ne može biti dobro za MA, ako nije dobro za širu zajednicu i za Crnu Goru uopšte. Na nama će biti da damo ozbiljan doprinos adekvatnoj procijeni odnosa investicionih potreba sa jedne, i društvenog doprinosa MA sa druge strane, koja svakako, ubrzo, predstoji. Potrudićemo se da taj zadatak kvalitetno uradimo.
Nije tražena pomoć zbog uticaja kovid infekcije
U vremenu koje slovi za najsloženije koje komercijalna avijacija pamti, MA pokušava da se, u okviru raspoloživih resursa, pokaže kao adaptibilan i dinamičan privredni sistem koji zaslužuje šansu da preživi ovako složene izazove. Uprkos našem posvećenom radu ovaj zadatak ne možemo uraditi sami. Potrebna nam je saradnja i pomoć, prije svih, osnivača, ali i svih segmenata društva, posebno medija u čijem smo negativnom fokusu nerijetko i bez svoje zasluge. Za primjer, pomenućemo samo to da je jedan portal nedavno objavio, a pojedini mediji prenijeli, u naravno negativnom kontekstu, da smo za sanaciju problema nastalih pandemijom korona virusa od države dobili ni manje ni više nego 130 miliona eura. A istina je da nismo dobili ni cent. Mnoge druge kompanije jesu, i to je vašim čitaocima poznato. Još uvijek nijesmo ni tražili pomoć zbog uticaja COVID infekcije. MA je dio društva i mora se razumjeti u kom se trenutku svi nalazimo i na takav način pokažemo društvenu solidarnost, jer pomoć ne treba samo nama, već skoro pa svima, a nekome je i prioritetnija.No, ovakvi natpisi ozbiljno otežavaju okolnosti našeg rada, jer to i partneri čitaju, i smatraju da mi u našim odnosima nastupamo prevarno, što nije slučaj. U javnosti se stvara percepcija da se kompanijom neracionalno upravlja, da kompanija nema ekonomsko opravdanje da postoji, da nema društveni uticaj i doprinos koji neko drugi ne može da nadomjesti. Sve ovo zahtijeva šire sagledavanje.
Bonus video:
