U narednom periodu očekuju se stroži uslovi za odobravanje kredita stanovništvu i malim i srednjim preduzećima tako što će se tražiti veće učešće i depozit, veća vrijednost hipoteke u odnosu na kredit većeg zahtjevanog kapitala kod uzimaoca kredita i povećanje potrebnog kolaterala, navodi se u rezultatima ankete koju je sprovela Centralna banka kod banaka u Crnoj Gori.
Banke očekuju ublažavanje kreditnih uslova samo za velike likvidne kompanije. Najavljuju se i niže kamate privredi za one koji budu ispunjavali nove uslove, zbog nižih troškova bankama za nabavku novca za finansiranje privrede.
Za stanovništvo se ne očekuje pad kamata već je moguć i njihov rast, ali će banke omogućiti produženje roka otplate (veći broj rata), kao i dužeg grejs perioda, odnosno perioda kada se ne otplaćuju rate.
Banke su navele da su u periodu april, maj i jun (drugom kvartalu) preduzeća povećala tražnju za kreditima, dok je stanovništvo smanjilo.
“Tražnja privrede bila je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukturiranjem dugova. Prema očekivanjima banaka, u trećem kvartalu 2020. godine biće nastavljen rast tražnje privrede za kreditima izazvan pogoršanjem likvidnosti privrede usljed pandemije koronavirusa, dok će stanovništvo nastaviti sa smanjenjem tražnje za kreditima, jer pogoršana ekonomska situacija utiče na smanjenje i odlaganje potrošnje”, navedeno je u dokumentu CBCG.
Banke u strahu od rasta rizika
Banke su navele da su već od izbijanja epidemije pooštrile uslove za odobravanje kredita maloj privredi i stanovništvu, kao i da će to dodatno uraditi u narednom periodu kako bi izbjegli rast rizičnih i teže naplativih kredita odobrenih korisnicima kojima je pogoršana likvidnost.
“Pandemija koronavirusa očekivano je imala negativan uticaj na percepciju rizika. U skladu sa tim, lošija opšta ekonomska situacija, veće nenaplativosti potraživanja iz prethodnog perioda, povećanje rizika zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju i smanjenje spremnosti ka preuzimanju rizika doprinijeli su tome da neke banke pooštre kreditne standarde prilikom odobravanja kredita privredi. Prema iskazima banaka konkurencija nije imala uticaja na promjene kreditnih standarda u drugom kvartalu”, piše u anketi CBCG.
Prema podacima banaka, smanjenje kamatnih marži, provizija i naknada za odobravanje kredita privredi nastavljeno je i u drugom kvartalu bez obzira na njihovu veličinu, dok su povećali zahtjeve za kolateralom i smanjenjem ročnosti.
Prema ovim podacima u drugom kvartalu je u odnosu na prethodni smanjen broj odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita preduzećima.
“Tome doprinosi spremnost banaka da podrže oporavak privrede koja je veoma pogođena pandemijom koronavirusa. Mjere Centralne banke za ublažavanje posljedica izazvanih koronavirusom poput smanjenja obavezne rezerve za banke djelovale su u smjeru povećanja likvidnosti bankarskog sektora i oslobađanja sredstava za nastavak kreditiranja. U anketi su kao faktori rasta tražnje istaknute potrebe za finansiranjem preduzeća, tj. potrebe za kapitalnim investicijama, obrtnim sredstvima, restrukturiranjem dugova i pripajanjima/akvizicijama”, saopšteno je iz CBCG.
Šta čeka građane
Pandemija je, navode iz CBCG, značajno uticala na pogoršanje likvidnosti privrede, što će imati za posljedicu rast zaduženosti ovog sektora i povećanu tražnju za kreditima, bez obzira na ročnost i veličinu preduzeća.
“Prema rezultatima ankete, rast tražnje biće uslovljen prevashodno finansijskim potrebama preduzeća i to posebno za obrtnim sredstvima i restrukturiranjem dugova. U smjeru smanjenja tražnje privrede za kreditima od banaka moglo bi da utiče finansiranje zajmovima od strane nebankarskih institucija”, smatraju iz CBCG.
Banke su već u drugom kvartalu, kako navode u anketi, pooštrile uslove stanovništvu za odobravanje stambenih, potrošačkih i ostalih kredita, kao i da će oi biti dodatno stroži u narednom periodu. Na ovu odluku najviše je uticala pogoršana ekonomska situacija, veća nenaplativost potraživanja, veći troškovi sredstava, kao i niža spremnost na preuzimanje rizika.
U narednom kvartalu banke za sektor stanovništva očekuju rast kamata, većih zahtjeva za kolateralom, učešćem, depozitima i vrijednosti hipoteka, ali i da će se povećanje ročnosti i grejs period.
Građani odlažu kupovinu nekretnina i drugih dobara
U drugom kvartalu (april, maj i jun) banke su zabilježile rast odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu, i to uglavnom kod potrošačkih i ostalih kredita. Građani su i manje tražili kredite tokom ova tri mjeseca.
“Banke smatraju da je pad tražnje u drugom kvartalu bio vođen pogoršanom ekonomskom situacijom u zemlji, usljed pojave koronavirusa. Kao faktor pada tražnje banke su evidentirale, prije svega, niže zarade, smanjenje zaposlenosti, kao i lošiju situaciju na tržištu nekretnina. Takođe, na pad tražnje za kreditima prema ocjeni banaka uticalo je smanjenje i odlaganje kupovine nekretnina i trajnih potrošačkih dobara. Banke i u narednom kvartalu očekuju pad tražnje stanovništva za kreditima, posebno za stambenim kreditima, ali da će taj pad biti manji od evidentiranog u drugom kvartalu”, navodi CBCG.
Bonus video:
