Crnogorska ekonomija će u ovoj godini oslabiti 12 odsto, navedeno je analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o stanju svjetske ekonomije pod naslovom “Dug i težak uspon” koju su juče objavili na svom sajtu.
Crna Gora će i, prema novom izvještaju MMF-a, imati najveći pad ekonomije u regionu i drugi najveći pad u Evropi, nakon Španije gdje se očekuje smanjenje BDP-a od 12,1 odsto
To je slična procjena kao i prošlonedjeljna Svjetske banke koja očekuje pad bruto - domaćeg proizvoda (BDP) u Crnoj Gori od 12,4 odsto, što potvrđuje da je crnogorska vlada u junu značajno omanula kada je prognozirala pad za samo 6,8 odsto.
MMF nije naveo očekivanje o rastu javnog duga u Crnoj Gori, već će to saopštiti u naknadnoj studiji, dok je Svjetska banka prognozirala da će on na kraju godine iznositi 93 odsto BDP-a.
Nedavna analiza Svjetske banke predviđa za Crnu Goru “najdublju recesiju u posljednjih nekoliko decenija”
MMF je u aprilu prognozirao pad crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od devet odsto, uz tadašnje očekivanje da će od jula biti moguće turističke posjete.
Najveći pad u regionu
Crna Gora će i, prema novom izvještaju MMF-a, imati najveći pad ekonomije u regionu i drugi najveći pad na evropskom kontinentu nakon Španije gdje se očekuje smanjenje BDP-a od 12,1 odsto.
MMF očekuje da će Crna Gora ove godine imati deflaciju, odnosno pad potrošačkih cijena za 0,4 odsto
Prema očekivanjima MMF-a, Hrvatska će imati pad od devet odsto, Albanija i Kosovo od po 7,5 odsto, Bosna i Hercegovina od 6,5, Sjeverna Makedonija sa 5,4 odsto, dok će najmanji pad ekonomije u regionu imati Srbija 2,5 odsto.
Naredne godine MMF očekuje rast ekonomije u Crnoj Gori od 5,5 odsto, a u 2025. godini od tri odsto, što znači da će oporavak ekonomije ići mnogo sporije i da će biti potrebne godine da bi se vratila na nivo iz 2019. godine.
MMF očekuje da će Crna Gora ove godine imati deflaciju, odnosno pad potrošačkih cijena za 0,4 odsto. Od susjednih zemalja deflaciju će imati i Bosna i Hercegovina od 0,8 odsto dok će druge komšijske zemlje imati blagu inflaciju - Sjeverna Makedonija od jedan odsto, Albanija 1,2 odsto, Kosova od 1,5 odsto a u Srbiji 1,6 odsto.
Deficit
MMF očekuje da će Crna Gora ove godine imati deficit tekućeg računa od 14,2 odsto.
Tekući račun je suma trgovinskog bilansa (izvoz roba i usluga umanjen za uvoz), neto prihoda iz inostranstva i neto tekućih transfera.
Ovaj deficit je manji nego proteklih godina jer je 2019. iznosio 15,2 odsto, 2018, 17 odsto, 2017, 16,1 odsto...
Crna Gora ima značajan pad uvoza zbog smanjenje potrošnje u turizmu kao i manjeg obima investicija naručito na dionici auto-puta.
MMF očekuje da će globalna recesija, koju je izazvala pandemija koronavirusa, biti slabija nego što je prognozirao u aprilu, najviše zahvaljujući rastu ekonomije u Kini od 1,9 odsto.
Sada prognoziraju da će svjetski BDP u ovoj godini pasti za 4,4 odsto, dok je njihova prognoza iz aprila predviđala pad od 5,2 odsto.
Crnogorski BDP je prošle godine iznosio 4,9 milijardi, što znači da bi, prema ovoj procjeni, pao na 4,3 milijarde eura. Sadašnji javni dug je oko 3,7 milijardi eura, što znači da uz ovakav pad i dodatna zaduženja za isplatu tekućih rashoda do kraja godine prelazi 90 odsto BDP-a.
Analiza Svjetske banke od prošle sedmice predviđa za Crnu Goru “najdublju recesiju u posljednjih nekoliko decenija”.
“Te makro ranjivosti prelaze u značajne mikro ranjivosti sa manje radnih mjesta, padom prihoda, rastućim siromaštvom i socijalnim uticajem na djecu i porodice”, smatraju u SB, procjenjujući da će se stopa siromaštva povećati na 20,4 odsto u ovoj godini.
Bonus video: