Može se očekivati da će povećanje PDV-a u 2018. godini uticati na povećanje opšteg nivoa cijena koje će, kroz smanjenje kupovne moći stanovništva i pad tražnje, rezultirati i dodatnim problemima u poslovanju privrednika. To prvenstveno u smislu smanjene sposobnosti preduzeća da plasiraju svoje proizvode i usluge, što će se odraziti i na njihove prihode po tom osnovu, kazala je u intervjuu za “Vijesti” predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Svetlana Vuksanović.
- Nova 2018. počinje povećanjem PDV-a i akciza i poskupljenjem struje i goriva. Koliko će to uticati na konkurentnost i stabilnost poslovanja? Da li može doći do povećanja sive ekonomije?
Jaka ekonomija se gradi na osnovama koje, između ostalog, uključuju adekvatan poreski sistem koji može podstaći izgradnju snažne privrede i razvoj privatnog sektora. Zato se već godinama zalažemo za sniženje postojećih poreskih opterećenja i eliminisanje brojnih nameta koji svakako ne idu u prilog rastu konkurentnosti, povećanju zaposlenosti, stabilnom i dugoročno održivom razvoju zemlje.
UPCG se u više navrata oglašavao ovim povodom, ističući da povećanje PDV-a može dodatno ugroziti opstanak privrednih subjekata kroz rast svih ulaznih troškova poslovanja, povećanje cijena roba i usluga, te povratni pad prihoda i prometa koji, jasno je, dovodi i do pada priliva ukupnih budžetskih prihoda. Zato ne treba da čudi što navedeno može „otvoriti vrata“ dodatnim negativnim efektima, manifestovanim kroz tzv. seljenje iz legalnog u nelegalne tokove, odnosno povećani obim poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda.
Umjesto matrice po kojoj se nedostajući budžetski prihodi obezbjeđuju povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, smatramo da je bilo i korisnije i efikasnije i ekonomski opravdanije pristupiti aktivnostima koje uz, smanjenje javne potrošnje (posebno za nepotrebno glomaznu i skupu administraciju - na lokalnom i državnom nivou), uključuju u prvom redu proširenje obuhvata svih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju neki vid djelatnosti - posebno jer bi to povećalo broj poreskih obveznika, omogućilo rast ostvarenih budžetskih prihoda po tom osnovu, te doprinijelo podjeli poreskog opterećenja i smanjenju postojećeg nivoa sive zone.
- Kako nadležne institucije mogu spriječiti povećanje sive ekonomije?
Podsjetiću da u Crnoj Gori postoji Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali se njegove odredbe uglavnom odnose na registrovane privredne subjekte. Zato je dobro što se konačno pokrenulo pitanje borbe protiv neregistrovanih preduzeća, i to na način da se definisalo vrlo važno pitanje nadležnosti i ovlašćenja inspekcijskih organa, posebno jer isto vodi stvaranju uslova za proširenje poreskog obuhvata i rasterećenje upravo onih subjekata koji redovno izmiruju svoje zakonom propisane obaveze.
Konkretno, radi se o novinama koje, između ostalog, predviđaju mogućnost da inspekcijski organi mogu ući u neregistrovani objekat i izvršiti nadzor u svim onim slučajevima kada postoji indicija da se u konkretnom objektu vrši promet proizvoda ili usluga, odnosno obavlja neki drugi vid djelatnosti.
Mjere za suzbijanje neformalne ekonomije uključuju kreiranje adekvatnog i predvidivog poslovnog ambijenta, usklađenost regulative sa stvarnim stanjem u privredi i primjenjivost te regulative u poslovnoj praksi, neselektivno i efikasno sprovođenje zakona od strane inspekcijskih službi - uz jednak tretman svih aktera na tržištu. Naravno, primat treba dati i insistirati na mjerema prevencije, a tek onda pristupati kaznenim mjerama i jačati kaznenu politiku, ne i obrnuto.
- Šta UPCG očekuje u narednoj godini? Da li se može očekivati nastavak ekonomskog rasta i od čega će to zavisiti?
U tom smislu, UPCG od institucija sistema očekuje da u narednom periodu, kroz veću efikasnost administracije, eliminisanje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, pruže snažniju podršku aktivnostima pokretanja, razvoja i održivosti biznisa. To nije moguće bez pune uključenosti predstavnika realnog sektora u proces kreiranja javnih politika i strateških dokumenata koje su od uticaja (direktno ili indirektno) na biznis ambijent, kao i u rad radnih timova formiranih za potrebe kreiranja zakonodavnog okvira po tom osnovu, a što u prethodnom nije uvijek bio slučaj i predstavlja lošu praksu koja je apsolutno neprihvatljiva i zabrinjavajuća.
Ukoliko želimo da crnogorsku ekonomiju karakterišu razvoj privrednih aktivnosti, nove investicije, konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta, jasno da preduslov tome mora biti postojanje socijalnog dijaloga i postizanje punog konsenzusa između sva tri socijalna partnera (Vlade, poslodavaca i sindikata) za sva pitanja koja regulišu status i direktno se tiču položaja poslodavaca i zaposlenih. Očekujemo da takav naš stav dijele i druga dva socijalna partnera.
Nema rasta sa ovolikim brojem raznih taksa i naknada
Unija poslodavaca je nedavno objavila istraživanja o velikom broju parafiskaliteta (taksa i naknada) na državnom i lokalnom nivou, koji opterećuju poslovanja naročito malih i srednjih preduzeća. Iz Ministarstva finansija su tada dobili najave zbog kojih UPCG očekuje da će kreatori politika i donosioca odluka ovo pitanje u toku 2018. godine dodatno problematizovati u cilju olakšanog poslovanja privrede.
“Izvještaj UPCG je pokazao da su nameti koji prate redovno poslovanje preduzeća veoma visoki, brojni i za privrednike predstavljaju značajan finansijski problem (u smislu mogućnosti izmirenja svih nametnutih obaveza), ali i vrlo ozbiljan administrativni problem jer nisu u mogućnosti da isprate česte izmjene regulative (posebno mala preduzeća). Takvu ocjenu dalo je čak 85% privrednika - učesnika terenskog istraživanja koje je sprovela UPCG u svim opštinama, što pokazuje da se zaista radi o gorućem problemu koji hitno treba rješavati. Stoga UPCG u narednom periodu očekuje od države strateško djelovanje na način da isto uključuje kreiranje konkretnih mjera i politika usmjerenih ka stvaranju stabilnog i podsticajnog poslovnog ambijenta - i za razvoj postojećih i za otvaranje novih preduzeća. Bez takvog pristupa ne možemo očekivati ekonomski rast, jačanje konkurentnosti, povećanje zaposlenosti i sigurnosti postojećih radnih mjesta, a time ni ukupan razvoj crnogorskog društva”, kazala je Vuksanovićeva.
Bonus video:
