Volio bih da za četiri godine učinimo Crnu Goru sličnom Luksemburgu, sa naglaskom na želji da svi budemo solidarniji i humaniji, da živimo u državi koja služi čovjeku i u kojoj će čovjek služiti njoj, jedna je od ocjena mandatara za sastav Vlade Zdravka Krivokapića u ekspozeu, koji će sa predlogom članova izvršne vlasti početi danas da predstavlja u parlamentu.
Luksemburg je zemlja sa najvećom prosječnom zaradom u Evropi (4.000 eura), sa najvećim socijalnim primanjima (minimalna plata 2.200 eura), najboljim standardom građana, lider u ljudskim i građanskim pravima i humanom načinu života.
Crna Gora je na dalekoj periferiji Evrope, regionalni lider po javnom dugu (na oko 90 odsto BDP-a), sa najnižom minimalnom zaradom (222 eura), sa najmanjom pokrivenošću uvoza izvozom (16 odsto), velikom zavisnošću od turizma, niskim ocjenama za vladavinu prava, sumnjama u tačnost dosadašnje vladine statistike “o blagostanju”...
Krivokapić je sebi odredio visok reper i svaki korak ka standardima Luksemburga bio bi veliki.
Prema navodima iz ekspozea, on put do ekonomskog napretka vidi kroz smanjenje privilegija i broja državnih funkcionera, povećanje odgovornosti, borbu protiv korupcije, reformu u ekonomskoj politici i razvoj proizvodnje, prerade, informacionih tehnologija i zelene ekonomije.
Najavljuje razvoj zasnovan na inovacijama i znanju.
Mandatar očekuje da će u saradnji sa međunarodnim finansijskim organizacijama MMF-om, Svjetskom bankom i Evropskom unijom naredne godine konsolidovati javne finansije, uz nove povoljne pozajmice od 500 miliona eura, veliku štednju i zavrtanje slavina za sumnjive projekte.
U reakciji za “Vijesti” sindikalci zamjeraju što jedino njih od civilnog sektora nije zvao na konsultacije, kao i na tome što resor rada namjerava da pripoji ministarstvu ekonomije, dok ga podržavaju u najavama štednje, pa i otpuštanju onih u javnoj upravi koji su do posla došli preko veze, bez stvarne potrebe i kvalifikacija za određeno radno mjesto.
Poslodavci su zadovoljni najavama optimizacije i profesionalizacije javne uprave, borbe protiv sive ekonomije, digitalizacije i poboljšanja konkurentnosti privrede.
Vratiti resor rada
Iz Unije slobodnih sindikata (USS) su naglasili da je nezamislivo da se u konceptu nove Vlade nije našao i resor rada, te da je činjenica da “nema države (ako je i ima u pitanju je raritet) koja u svojoj vladi nema poseban resor Ministarstva rada”.
“Taj resor reguliše pitanja za više od stotinu hiljada zaposlenih i više desetina hiljada poslodavaca”, poručio je generalni sekretar USS-a Srđa Keković.
USS je očekivao, prema najavi mandatara, da će obaviti konsultacije i sa njima prije objave predloga sastava Vlade, što se nije desilo.
“USS, kao odgovoran socijalni partner, na nivou rukovodstva je pripremio platformu naših očekivanja od nove Vlade za taj očekivani razgovor, do kojeg nije došlo. Zašto je mandatar ocijenio da na razgovor ne treba pozvati i nas, koji smo socijalni partneri Vladi i koji zastupamo desetine hiljada zaposlenih, na to pitanje odgovor treba da da mandatar, a ne mi”, naglasio je Keković.
Na pitanje “Vijesti” da li preseljenja resora i službi iz jednog u drugo ministarstvo ili drugi dio javne uprave može značiti promjenu koeficijenata, Keković je pojasnio da to ne može uticati na promjenu zarada, osim ako to preseljenje ne podrazumijeva i gubitak rukovodne pozicije.
Višak uglavnom “šefovi”
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa (SUP) Nenad Rakočević kazao je da su im očekivanja od nove Vlade, prema najavi iz espozea mandatara, velika. On smatra da se prvo mora reformisati pravosudni sistem da bi se najavljeni planovi uspješno počeli, ukazujući na nedavni izvještaj Državne revizorske institucije o pravosuđu sa negativnim ocjenama.
“Saglasni smo sa planom ukrupnjavanja resora u određenom dijelu. U prošlosti je najvažnije bilo uhljebiti određenu kategoriju ljudi na funkcionerske dobro platežne pozicije, pa se pristupilo razlaganju resora i organa na više njih, samim tim dobijali smo veća opterećenja na budžet države, a taj neki po zvanju šef često se dešavalo da nije imao nikog od podređenih. Slažemo se sa tim da pozitivna kvalitetna organizaciona rješenja državne uprave treba tražiti u primjerima uspješnih država. Međutim, mora se istaći neslaganje da se resor rada integriše u Ministarstvo ekonomskog razvoja. Razlog je velik broj složenih i važnih djelatnosti koje potpadaju pod to ministarstvo, za koje jeste potrebna racionalizacija. Ukrupnjavanje organa ne smije uzrokovati negativne posljedice na prava zaposlenih. Prvenstveno se tu misli na gubitak radnog mjesta, visinu zarade, zvanje, povezivanje radnog staža i ostala radna prava koja su zagarantovana našim i međunarodnim zakonima i propisima”, kazao je Rakočević.
Nije se cijenio kvalitetan radnik, već podoban
On smatra da se mora odmah ući u preispitivanje svih dosadašnjih “protivzakonitih i nelogičnih odluka i postupaka”.
Nelogično je, kako navodi, da se kvalitetan radnik manje cijenio od neradnika koji je na kraju i zaposlen preko sumnjivih relacija, dok su “nezakonitosti evidentne i svima svakodnevno bile dostupne i ispred očiju”.
“Primjera radi, dobar dio funkcionera živio je u uslovima koji nisu ekvivalentni njihovim javno prikazanim zaradama, a običan zaposleni javne uprave je sav u dugovima i grca da preživi”, pojasnio je Rakočević.
On je kazao da su posljednjih godina aktivno učestvovali u realizaciji plana optimizacije javne uprave, te da su potpuno suprotni stavovi Vlade tada kada je bio prepoznat evidentan višak zaposlenih u javnom sektoru i poslednjih mjeseci kada se “na sumljiv način zapošljava veliki broj ljudi”.
“Kakva će reakcija buduće Vlade na ovu pojavu biti ne znamo, ali ako ta nova zaposlenja budu ugrožavala budžetsku održivost i finansiranje zarada zaposlenih javne uprave, nećemo praviti probleme u najavljenim procesima reorganizacije i racionalizacije”, poručio je Rakočević.
Poslodavci zadovoljni najavom reformi
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su kazali da je dobar signal to što je prije sjednice Skupštine dostupan ekspoze mandatara, jer se ukazuje na namjeru jačanja transparentnosti budućeg rada, kao i da je dobro što su razvojna ekonomska politika, unapređenje konkurentnosti i održivost javnih finansija stavljene u fokus budućeg djelovanja Vlade.
“Pozitivnim izdvajamo i naslanjanje na strategiju Evropa 2020, prvenstveno u smislu najave da će pametan, održiv i inkluzivni rast biti principi na kojima će se zasnivati budući razvojni procesi, a što i UPCG prepoznaje kao ključne elemente očekivanog ekonomskog razvoja. Iako operacionalizacija planiranih aktivnosti tek treba da uslijedi, sadržaj ekspozea upućuje na zaključak da su njime obuhvaćene i određene oblasti za koje se UPCG prethodnih godina zalagala. Primjer tome su najavljena reforma javne uprave u smislu jačanja sistema odgovornosti, efikasnosti i racionalizacije, smanjenje javne potrošnje, vladavina prava, borba protiv sive ekonomije i korupcije, ulaganje u razvoj konkurentnosti, proizvodnju (prerađivačku i finalnu), te u digitalizaciju društva i izgradnju ekološke države, zatim reforma i unapređenje obrazovnog sistema”, kazali su iz UPCG-a.
Iz te organizacije ukazuju da je u ekspozeu mandatara najavljeno i donošenje mjera ekonomskog oporavka i podrške privredi nakon pandemije da bi se očuvala radna mjesta.
UPCG očekuje da će uskoro imati priliku da organizuju sastanak sa Krivokapićem i ministrima nadležnih za kreiranje biznis ambijenta.
Kome šta pripada
Planirano je ukidanje postojećeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, odnosno podjela njegovih nadležnosti u budućoj izvršnoj vlasti tako što će se problematika koja se odnosila na rad dodijeliti Ministarstvu za ekonomski razvoj, dok će se pitanjima za penzije i socijalu baviti Ministarstvo finansija.
Iz Ministarstva finansija izdvojen je dio koji se tiče unapređenja poslovnog ambijenta i dodat je Ministarstvu ekonomskog razvoja, koji će dobiti i direktorat sadašnjeg Ministarstva nauke koji se odnosi na inovacije i tehnološki razvoj, kao i turizam.
Novina je da se formira Ministarstvo kapitalnih investicija koje će činiti dosadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i dio dosadašnjeg Ministarstva ekonomije, koji se odnosi na energetiku i energetsku efikasnost, rudarstvo i geološka istraživanja.
Krivokapić je ova “tumbanja” obrazložio potrebom za većom efikasnošću, kao i da se resori spajaju tamo gdje prirodno pripadaju.
Povezani članci
Bonus video:
