Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić kazao je da je država prilikom zaduživanja dobila jednu od najpovoljnijih ponuda.
"Prethodna vlast nam je ostavila najveće gubitke. I ako mi znamo da su krediti koji dolaze za naplatu od 500 miliona eura, đe je taj proizvod Crne Gore koji će obezbijediti taj kredti koji smo u obavezi da vraćamo. Neka kaže taj analitičar kako se to moglo drugačije uraditi. Osjećam ponos i zadovoljstvo što smo obezbijedili ovakav pristup, nimalo jednostavno. Najmanju prodršku smo imali od Crne Gore i onih koji pričaju da su nam sve obezbijedili. To nije istina. Oni treba da se izvinjavaju zašto su Crnu Goru doveli u ovakvu situaciju, a ne mi koji smo ovdje tri dana", rekao je Krivokapić na konferenciji za novinare u Vladi Crne Gore.
On je kazao da "plan koji smo uspjeli da realizujemo nije bio jednostavan".
"Na početku smo bili obeshrabreni kako da izađemo iz situacije u kojoj nijesmo mi djelovali, nego naši prethodnici. Bilo je nekoliko modela - jedan je da prodajte državnu imovinu. To je dosadašnja vlast uradila. Ne postoji kutak koji je bio vrijedan, a nije prodat. Nikada u istoriji Crne Gore komun koje bio ničije vlasništvo nego zajedničko. E to zajedničko je u prethodnom vremenu krčmeno. Drugo je zaduživanje kreditima - ako se zadužujete kreditima treba vam rejting države koji je vezan za stabilnost i tada dobijate kredite od međunarodnih institucija. Treći model je, često korišćen od prethodne Vlade, model obveznica. Najznačajniji model koji je bilo moguće realizovati je model koji smo mi izabrali. Dobili smo jednu od najpovoljnijih ponuda i uspjeli. Prigovaraju nam da smo netransprentni... Radili smo tajno, ali organizovano, stručno, kompetentno i uz pomoć međunarodnih stručnjaka koji su radili dobrovoljno i besplatno", rekao je Krivokapić.
On je naglasio da je Vlada o zaduženju donijela odluku i ovlastila ministra finansija da je sprovede.
Dodao je da "želimo da krenemo u razvojni ciklus i već imamo ideje po tom pitanju kako će to da bude, kako bi Crna Gora osjetila blagodeti".
"Reagovali smo da ne bi upali u dužničku krizu"
Ministar finansija i socijalnog staranja rekao je da je Crna Gora "juče izbjegla bukvalno bankrot".
"Dvadeset trećeg novembra otišli smo do ministra finansija i njegovog tima koji su bili korektni i kooperativni. Mi smo vidjeli situaciju kakva je i za dva dana donijeli odluku. Od 25. novembra počeli smo sa pripremom izdavanja obveznica. Čitav tim Ministarstva finansija je radio na tome i u toku prethodnog ministra finansija i za posljednja četiri dana", rekao je Spajić.
Dodao je da "smo reagovali prije početka sledeće godine, da ne bi upali u dužničku krizu".
"Dug dolazi na naplatu u martu. Ukoliko bi pokušali sa takvim planom da sledeće godine izdamo obveznice cijena bi bila višestruko veća i ta ušteda je oko 100 miliona eura. Ušteda na kamatama, korišćenju starih kredita koji su jako nepovoljni, refinansiraćemo kredite koji dolaze na naplatu sledeće godine i investirati u budućnost Crne Gore. Ništa od tog novca neće ići na potrošnju, taj novac će biti investiran u budućnost Crne Gore i vraćanje kredita", rekao je Spajić.
Za godinu fiskalne konsolidacije, kako je dodao, "očekujemo mnogo bolju situaciji".
"Ovih 750 miliona eura nam obezbjeđuje da imamo dvije godine mira u ovoj državi. Da imamo fiskalnu i svaku drugu stabilnost. Ovo je bila jedina iznuđena mjera. Ovo nije bila mjera kojoj smo imali opcije, svaka druga mjera bi značila mnogo bolnije procese", rekao je Spajić.
Najavio je sprovođenje reformi "ali ne preko koljenja i ne smiju biti na štetu građana".
"Kamata koju smo izdali je 2,875 odsto. Imali smo potražnju od skoro tri milijarde eura", podsjetio je Spajić.
Dodao je da je najeminetniji američki investitor u obveznice "prvi put u ustoriji investirao u naše obveznice".
"Uložili su veliki novac. I ti investitori su bitni, jer kad jednom investiraju i ako vide progres i konstantu u radu Vlade ostaće za sledećih 100 godina ako treba. To su dugoročni investitori", istakao je Spajić.
"Dio novca potreban za finansiranje deficita budžeta za 2021."
Premijer i ministri najavili su rebalans budžeta u aprili ili maju 2021. godine, i potvrdili pisanje "Vijesti".
"Taj rebalans budžeta će biti prava refleksija novih ekonomskih politika Vlade. Nijedna ekonomska politika ne može biti donesena bez prethodno finansiranja za tu razvojnu politiku. Mi smo napravili taj prvi korak i čeka nas ozbiljna anliza budžeta i na koji način da u taj rebalanst budžeta upakujemo naše razvojne ekonomske politike”, kazao je Milatović.
Ministar ekonomskog razvoja je dodao da je dio novca od novog kredita opredijeljen za otplatu glavnica kredita koji dolaze na naplatu naredne godine, dio za finansiranje defcita Budžeta za 2021, a dio novca je opredijeljen za razvojne projekte.
“Moje ministarstvo će biti osnilac svih važnih ekonomsko-razvojnih politika -industrijske politike, politike pomoći malim preduzećima, inovacione politike, politike aktivnog tržišta rada, itd”, kazao je Milatović.
On je dodao da se nijedna ekonomska politika neće donositi, "a da nema obezbijeđen novac za nju".
Izbjegnut aranžman sa MMF
Spajić je rekao da su potrebe za iduću godinu 520 miliona eura.
"Želimo da stare kredite sa nepovoljnim kamatama, kao što je kuvajtski ili onaj iz Pariskog kluba povjerilaca, ili prema Svis banci...To je grupa kredita koja je nepovoljna. Razgovaraćemo sa tim svim kreditorima da vidimo šta je najbolje rješenje za budućnost Crne Gore" kazao je Spajić.
Dodao je da ostatak novca će biti u svrhu ekonomskog razvoja, u Fond za inovacije, SID Fondove, za Start apove...
Na pitanje da li je izbjegnut aranžman sa MMF, Spajić je odgovorio "tako je".
"Taj aranžman može biti dobar i loš ako ste u dobroj poziciji da pregovarate onda je u dobroj, ako ste u lošoj, onda je loš. U odličnoj poziciji smo trenutno da pregovaramo", kazao je Spajić.
Krivokapić je odgovarajući na pitanje novinara, rekao da je Centralna banka Crne Gore "jedinstvena banka u bilo kojoj državi u kojoj je odnos zaposlenih vidno poremećen".
"To je banka u kojoj na jednog potrebnog dolaze četiri zaposlena. Centralna banka Crne Gore je takva kakva jeste. Nije nadležnost Vlade nad Centralnom bankom, nego Skupštine", rekao je Krivokapić.
On je izbjegao da direktno odgovori na pitanje da li se može desiti da Valda predloži izmjene zakona o Centralnoj banci i kojima bi tražila izmjene na rukovodećim pozicijama u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Spajić je nadovezujući se rekao da su "prethodnih dana viceguverneri bili kooperativni i pomogli".
"Predlažem da se sjednice Vlade prenose transparentno"
Krivokapić je na pitanje da li će tajnost biti princip rada ove Vlade kazao da je "rad Vlade transparentan".
"Predlažem da se čak i sjednice Vlade prenose transparentno. Jer ništa ne krijemo. Ako neko od nas prekrši bilo šta, dajte da to sankcionišemo. Makar to bio i premijer", rekao je Krivokapić.
Povezani članci
Bonus video:
