Vlada u 2021. godini treba da kreira mjere za pomoć privredi koje će biti usmjerene na one djelatnosti koje su pretrpjele najveću štetu usljed pandemije koronavirusa, odnosno za sektore turizma, saobraćaja i trgovina te poljoprivrede, a da budu usmjerene prema biznisima koji su ekonomski održivi i zaista pogođeni krizom, a ne onima koji su u problemima zbog lošeg upravljanja.
Mjere treba da sadrže subvencionisanje kamatnih stopa, zarada, restrukturiranje poreskih obaveza...
To je u intervjuu “Vijestima” kazao viceguverner Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnost i platni promet, Nikola Fabris.
“Ove mjere, u zavisnosti od razvoja pandemije, treba da budu koordinirane sa CBCG, odnosno sa mjerama koje bi se odnosile na eventualne nove moratorijume i nove olakšice za restrukturiranje kredita ako epidemiološka situacija bude nepovoljna”, poruka je Fabrisa.
Viceguverner preporučuje i dodatni novac za Investiciono-razvojni fond (bilo kroz dokapitalizaciju ili garanciju za zaduživanje spolja) zbog povećanja kreditne podrške ugroženoj privredi, dok podršku građanima treba usmjeriti na najranjivije i socijalno ugrožene grupe.
“Socijalnu pomoć treba usmjeriti samo ka onim kategorijama koje su u stanju stvarne potrebe. Stoga je potrebno pristupiti izradi projekta socijalnih kartona”, naglasio je on.
Fabris je istakao da je važno imati dobro odmjeren program zdravstveno-sanitarnih mjera kojima bi zemlja bila otvorenija za strane turiste nego što je bila u 2020.
“Bilo bi značajno i dogovaranje “bezbjednih koridora” sa zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista. Ovi koridori treba da podrazumijevaju da će turisti imati relativno jednostavnu proceduru ulaska u Crnu Goru, kao i relativno jednostavnu proceduru povratka u matičnu zemlju, bez obaveze karantina ili samoizolacije”, ukazao je Fabris.
Dodaje da su projektovali prihode od turizma na nivou od 11 do 12 odsto iz rekordne 2019. godine, a u slučaju da se procjene ne ostvare biće potrebne pojačane mjere podrške turističkoj privredi koje će uključivati dodatne iznose za subvencionisanje zarada i kamatnih stopa, kao i restrukturiranje poreskih obaveza.
Projekcija koju su radili početkom decembra ukazuje da će pad ekonomije u 2020. najvjerovatnije biti oko 17 odsto, ali Fabris napominje da je to uslovno jer nisu bili dostupni svi podaci za posljednji kvartal te godine.
Naglasio je da će rast crnogorske ekonomije 2021. godine zavisiti od daljeg razvoja pandemije koronavirusa...
“Razvili smo dva scenarija. I njih treba prihvatiti uslovno, jer se projekcije obično rade na bazi iskustava iz prošlosti, a pandemija je jedinstven događaj u kojem loši krediti će rasti, ali ne treba očekivati ugroženost finansijskog sistema, ne postoje slična iskustva”, ocijenio je Fabris.
Viceguverner je ukazao da je prioritetno pitanje na kome Vlada treba da radi u 2021. zaustavljanje rasta javnog duga i to da se postepeno obara, a u sklopu sanacije deficita i smanjenja duga poseban akcenat treba staviti na mjere koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima (bruto zarade, neproduktivna potrošnja...) i naplatu poreskog duga.
On je objasnio da je zbog krize bankarski sektor pretrpio pad profitabilnosti i da je došlo do pada kredita, a zbog potencijalnog rizika nije isključeno da banke pooštre uslove za odobravanje pozajmica.
Centralna banka se oglasila jednom ove godine s procjenom da je mogući pad ekonomije u 2020. oko 17 odsto. Koliki je realni pad, a kakve su prognoze za 2021. godinu?
Projekcija koju smo radili početkom decembra i dalje ukazuje da će pad u 2020. godini najvjerovatnije biti oko 17 odsto. Napominjem da prilikom izrade i ove projekcije nije bio dostupan veliki broj podataka za četvrti kvartal (oktobar, novembar i decembar), tako da je treba prihvatiti uslovno. Što se tiče 2021. godine, razvili smo dva scenarija. I njih treba prihvatiti uslovno, jer se projekcije obično rade na bazi iskustava iz prošlosti, a pandemija je jedinstven događaj za koji loši krediti će rasti, ali ne treba očekivati ugroženost finansijskog sistema, ne postoje slična iskustva. U ovom trenutku je nepoznanica koliko će trajati pandemija koronavirusa, da li će biti masovnije primjene vakcine sljedeće godine, koliko će ona biti efikasna, kao i kakve će mjere preduzimati zemlje koje su najvažniji partneri Crne Gore (prije svega zemlje regiona i zemlje članice EU).
Prvi optimistički scenario polazi od pretpostavki da će pandemija od šestog mjeseca sljedeće godine značajno oslabiti, usljed razvoja vakcine, stečenog imuniteta i unaprijeđenih saznanja o životu i radu u uslovima pandemije. Pod ovim pretpostavkama projekcija ukazuje da bi crnogorska ekonomija mogla ostvariti relativno visok rast u 2021. godini od oko 7,5 odsto, koji je u velikoj mjeri rezultat niske osnovice iz 2020. godine. Napominjem da je ovo značajno niži nivo BDP-a u odnosu na nivo iz 2019. godine.
U dugom roku je neophodna promjena modela rasta, odnosno da umjesto oslonca na domaću potrošnju, ključni oslonac bude izvozna potrošnja. Neophodno je fokusirati se na one djelatnosti u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti i povećati nivo konkurentnosti
Drugi scenario pretpostavlja da će pandemija trajati i naredne godine, odnosno da će biti sličnog intenziteta kao i 2020. godine. Dodatna pretpostavka u ovom scenariju je da neće biti zaključavanja ekonomije (kao što je bilo u drugom kvartalu 2020. godine) i da će postojati mnogo liberalniji uslovi ulaska u Crnu Goru u odnosu na prethodnu turističku sezonu. U ovom scenariju stopa rasta BDP-a bi iznosila oko četiri odsto, najviše kao rezultat niske osnovice iz 2020. godine.
Sa kojim će se problemima crnogorska ekonomija suočiti 2021. i kako ih je najbolje rješavati?
I 2021. će i dalje biti pod uticajem globalne pandemije koja će negativno uticati na brojne djelatnosti, kretanje zaposlenosti, kao i socijalni položaj velikog broja građana. Kao moguće mjere koje bi ublažile negativne posljedice pandemije mogu se navesti sljedeće - budžetom za 2021. godinu treba da se obezbijedi novac za realizaciju trećeg paketa mjera. Podrška treba da bude usmjerena na one djelatnosti koje su pretrpjele najveću štetu usljed pandemije koronavirusa. To su, prije svega, uslužne djelatnosti - turizam, saobraćaj i trgovina, te poljoprivreda. Pritom, potrebno je da mjere budu optimalno targetirane, odnosno da podrška bude usmjerena prema biznisima koji su zaista bili pogođeni pandemijom (a ne internim slabostima ili lošim upravljanjem), i koji su ekonomsko-finansijski održivi. U sklopu ovih mjera treba predvidjeti mjere subvencionisanja kamatnih stopa, subvencionisanja zarada i restrukturiranje poreskih obaveza.
Ove mjere, u zavisnosti od razvoja pandemije, treba da budu koordinirane sa CBCG, odnosno sa mjerama koje bi se odnosile na eventualne nove moratorijume i nove olakšice za restrukturiranje kredita ako epidemiološka situacija bude nepovoljna. Takođe, bilo bi potrebno obezbijediti dodatna sredstva za Investiciono-razvojni fond (bilo kroz dokapitalizaciju ili garanciju za spoljno zaduživanje) u cilju povećanja kreditne podrške ugroženoj privredi. Podršku građanima treba usmjeriti na najranjivije i socijalno ugrožene grupe. Socijalnu pomoć treba usmjeriti samo ka onim kategorijama koje su u stanju stvarne potrebe. Stoga je potrebno pristupiti izradi projekta socijalnih kartona. Potrebno je predvidjeti sredstva za subvencije koje se odnose na nemogućnost obavljanja posla usljed bolesti, samoizolacije i boravka u karantinu, kao i za djelatnosti u kojima bi eventualno bilo zabranjeno ili značajno ograničeno obavljanje djelatnosti. Za najugroženije porodice sa više djece predvidjeti sredstva za odobravanje dječjeg dodatka. Na kraju, važno je imati dobro odmjeren program zdravstveno-sanitarnih mjera kojima bi zemlja bila otvorenija za strane turiste nego što je bila u 2020.
Procjene su da je prihod od turizma u 2020. manji za skoro 90 odsto u odnosu na rekordnu 2019, iz Vlade su se nedavno pozvali na prognozu CBCG od oko 85 odsto. Da li je to konačna procjena?
Naša projekcija je da će prihodi od turizma u 2020. godini iznositi između 11 odsto i 12 odsto prihoda ostvarenih u 2019. godini, koja je rekordna po visini ostvarenih turističkih prihoda. Broj turista i ostvarenih noćenja će biti nešto viši u odnosu na projekciju prihoda, jer je smanjena turistička potrošnja, prije svega kada je u pitanju cijena smještaja.
Izvjesno je da će i 2021. prihod od turizma biti daleko od onog koji je država imala prethodnih godina. Kako da se nadomjesti taj novac?
Nije realno očekivati da se izgubljeni prihodi mogu nadomjestiti nekim drugim kanalima. Ono što treba preduzeti jesu mjere kojima bi se minimizirali negativni efekti očekivanog pada turističkih prihoda prije svega po turističku privredu, kao i za čitavu ekonomiju.
Ako se ne ostvare planirani prihodi biće potrebne dodatne mjere podrške turističkoj privredi koje će uključivati dodatne iznose za subvencionisanje zarada, subvencionisanje kamatnih stopa, kao i restrukturiranje poreskih obaveza. U koordinaciji sa CBCG biće potreban i novi paket mjera u vidu eventualnog novog moratorijuma, kao i daljih olakšica za restrukturiranje kredita u zavisnosti od težine pandemije. Uz to, zakupcima plaža i drugih turističkih objekata (koji su u državnom vlasništvu) treba smanjiti iznose zakupnina (optimalno u procentu u kojem budu turistički prihodi niži u odnosu na 2019).
U sklopu novog plana mjera za sanaciju deficita i smanjenja javnog duga poseban akcenat treba staviti na mjere koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima (bruto zarade, neproduktivna potrošnja i slično) i naplatu poreskog duga
Potrebno je i povećati kreditnu podršku ovom sektoru kroz kreditne linije IRF-a. Takođe, bilo bi značajno i dogovaranje tzv. “bezbjednih koridora” sa zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista. Ovi koridori treba da podrazumijevaju da će turisti imati relativno jednostavnu proceduru ulaska u Crnu Goru, kao i relativno jednostavnu proceduru povratka u matičnu zemlju, bez obaveze karantina ili samoizolacije. U smislu dugoročnih mjera, prije svega je potrebna promjena strukture privrede (ono što već CBCG godinama sugeriše u sklopu preporuka za vođenje ekonomske politike) u smislu diverzifikacije proizvodnje, a ne prevelikog oslanjanja na manji broj sektora, kao i povećanje stepena finalizacije proizvoda. U dugom roku je neophodna promjena modela rasta, odnosno da umjesto oslonca na domaću potrošnju, ključni oslonac bude izvozna potrošnja. Neophodno je fokusirati se na one djelatnosti u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti i povećati nivo konkurentnosti. Kontinuirano je potrebno voditi politiku suzbijanja sive ekonomije, jer ona predstavlja značajan gubitak poreskih prihoda.
Da li je država ušla u zonu koja se može smatrati kritičnom kada je riječ o visini javnog duga? Procjena Ministarstva finansija je da će preći 100 odsto u bruto iznosu. Može li doći do rasta 2021. godine?
Visina javnog duga je trenutno jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavamo. U ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći šta će se dešavati sa nivoom javnog duga u sljedećoj godini, s obzirom da nije usvojen budžet i ne znamo planiranu dinamiku javnih prihoda i javnih rashoda.
Može li se desiti da dođe do daljeg pogoršanja kreditnog rejtinga države i kakve su posljedice?
Imajući u vidu kretanje javnog duga i nivoa ekonomske aktivnosti, taj scenario se ne može isključiti. Do sada se pokazalo da kreditni rejting prije svega ima uticaj na cijenu po kojoj se zadužuje država. S obzirom da su potrebna budžetska sredstva obezbijeđena za 2021. godinu, i ukoliko dođe do takvog scenarija, ne treba očekivati značajnije negativne posljedice.
Šta su preporuke CBCG za smanjenje javnog duga?
CBCG je kao i svake godine pripremila preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike. Kao ključne preporuke iz domena fiskalne politike koje će svakako uticati na kretanje javnog duga mogu se izdvojiti sljedeće: U cilju jačanja dugoročne održivosti javnih finansija u uslovima pandemije potrebno je što prije uraditi novu Fiskalnu strategiju, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period.
U sklopu novog Plana mjera za sanaciju deficita i smanjenja javnog duga poseban akcenat treba staviti na mjere koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima (bruto zarade, neproduktivna potrošnja i sl.) i naplatu poreskog duga. Potrebno je kreirati i implementirati srednjoročni budžetski okvir, u cilju unapređenja troškovne efikasnosti, sa više obavezujućih srednjoročnih ograničenja rashoda (uvoditi limite potrošnje), uključujući i opšte ograničenje izdataka, kao i obavezu da se usklade i opravdaju sve eventualne promjene rashoda. Potrebno je formirati Fiskalni savjet kao nezavisno tijelo za fiskalni nadzor. Pokrenuti inicijativu kod povjerilaca za restrukturiranje djelova javnog duga, a naročito dijela koji se odnosi na gradnju auto-puta.
Ne očekujemo veće negativne posljedice po građane i privredu, ali se ne može isključiti mogućnost da će u uslovima značajno povećanog rizika i visokog stepena neizvjesnosti, banke u određenoj mjeri pooštriti uslove za odobravanje kredita, prije svega u smislu zahtjevanih sredstava obezbjeđenja kredita
Kreirati fiskalna pravila, koja će izbjeći procikličnost i obezbijediti konzistentnost u implementaciji, odnosno izvršiti reviziju postojećih. U cilju očuvanja fiskalne održivosti treba se uzdržavati od daljeg planiranja i kreiranja novih velikih kapitalnih rashoda u budžetu za potrebe finansiranja javnih investicija, sve dok rizik po održivost javnog duga ne bude smanjen, a stanje javnih finansija značajno unaprijeđeno. Sprovesti restriktivnu politiku odobravanja novih garancija, a u slučaju njihovog odobravanja obezbijediti ih adekvatnim kolateralom. Imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, formirati značajan iznos fiskalne rezerve. U Ministarstvu finansija kreirati detaljnu bazu podataka svih kompanija koje imaju vlasnički kapital države i implementirati OECD-ove principe korporativnog upravljanja u ovim kompanijama i pojačati njihov finansijski nadzor. Sprovesti reformu javne uprave, u cilju njene optimizacije. Kreirati novu srednjoročnu strategiju i plan optimizacije, koji će sadržati konkretne mjere i na osnovu kojeg će se napraviti Akcioni plan, koji će se sprovoditi efikasno i bez odlaganja. Formirati u sklopu Ministarstva finansija posebnu organizacionu jedinicu koja bi se bavila upravljanjem svih fiskalnih rizika.
Pogoršanje stanja u privredi i za banke bi bio problem
Šta su za finansijski sistem u državi najveći izazovi?
U prethodnom periodu bankarski sistem je značajno osnažen. Likvidna sredstva banaka iznose blizu jedne milijarde eura, a koeficijent likvidnosti na nivou sistema, na kraju novembra je iznosio 1,98 što je gotovo dva puta više od zakonski propisanog minimuma. Koeficijent solventnosti je, prema posljednjim raspoloživim podacima na kraju septembra, iznosio 19,3 odsto, što je gotovo dvostruko više od zakonskog minimuma (10 odsto). Kroz četiri seta mjera značajno smo relaksirali privredu i građane i omogućili smo im da smanje teret svojih obaveza do stabilizacije ekonomske situacije. U toku je nezavisna procjena kvaliteta aktive banaka koja treba da nam pokaže da li postoje neke skrivene ranjivosti u bankarskom sistemu. Ipak, kao što smo više puta napomenuli, bankarski sistem i realna ekonomija funkcionišu po principu spojenih sudova. Stoga, potencijalno najveći izazov za bankarski sistem može biti pogoršanje stanja u realnom sektoru koje bi se odrazilo na (ne)urednost u izmirivanju kreditnih obaveza.
U koštac sa javnim dugom
Koja su prioritetna pitanja koja Vlada mora da riješi 2021. godine?
Izvjesno je da će 2021. godina nositi mnogo izazova, a ja bih naveo tri ključna. Prvi se odnosi na zaustavljanje daljeg rasta javnog duga i preduzimanje mjera za njegovo postepeno opadanje. S obzirom da je izvjesno da će pandemija i dalje trajati, drugi izazov se odnosi na donošenje adekvatnog programa podrške privredi. Treći izazov se odnosi na pronalaženje pravog balansa između zaštite zdravlja i ograničavanja određenih ekonomskih aktivnosti.
Kamate padale, ali i dalje više od poželjnog nivoa
Koje je posljedice korona kriza ostavila na bankarski sektor u Crnoj Gori i kako će se to reflektovati na građane i privredu 2021. godine?
Evidentno je da je kao rezultat korona krize došlo do određenog rasta loših kredita i značajnog pada profitabilnosti bankarskog sistema. Takođe, došlo je i do opadanja tražnje za kreditima. Kroz mjere koje smo preduzimali tokom prethodnih godina bankarski sistem je značajno ojačan i prilično spremno je dočekao ovu krizu. Kroz pet setova mjera smo značajno olakšali položaj najteže pogođenim preduzećima i građanima i značajna sredstva su, na taj način, upumpana u privredu. Ne očekujemo veće negativne posljedice po građane i privredu, ali se ne može isključiti mogućnost da će u uslovima značajno povećanog rizika i visokog stepena neizvjesnosti, banke u određenoj mjeri pooštriti uslove za odobravanje kredita, prije svega u smislu zahtjevanih sredstava obezbjeđenja kredita.
Kako ocjenjujete politiku kamatnih stopa komercijalnih banaka i ima li prostora za smanjenje?
I pored višegodišnje tendencije opadanja kamatnih stopa one su i dalje više od nivoa koji bi se mogao ocijeniti kao poželjan. Međutim, ohrabrujuća tendencija je da su posljednjih godina kamatne stope za privredu značajno opale, tako da je na kraju novembra prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa za privredu iznosila 4,6 odsto, a za dobra preduzeća kamate su još niže. Kretanje kamatnih stopa u sljedećoj godini će dominantno zavisiti od stepena oporavka privrede, jer rast rizika poslovanja utiče negativno na kamatne stope. Faktori koji će dodatno uticati na kretanje kamatnih stopa su tražnja za kreditima, kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima, kretanja referentnih kamatnih stopa, nivo loših kredita i dr. S obzirom da 2021. nosi mnogo neizvjesnosti, teško je prognozirati kakvo će biti kretanje kamatnih stopa u narednoj godini, a u ovom trenutku najrealnije djeluje da se one neće značajnije mijenjati u odnosu na 2020.
Bonus video:
