Ukupna bruto naplata ostvarena u prošloj godini iznosila je skoro 1,1 milijardu eura, što je sedam odsto manje u odnosu na 2019, saopštio je direktor Poreske uprave (PU), Miomir M. Mugoša i dodao da je rezultat značajno iznad očekivanja.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je plan naplate za prošlu godinu, izrađen nakon rebalansa budžeta krajem juna, premašen 65 miliona eura.
„Imajući u vidu okolnosti u kojima su i privreda i PU poslovale od početka pandemije zarazne bolesti Covid-19, ostvareni rezultat je značajno iznad naših očekivanja, i ide u prilog naporima svih naših službi da uprkos izazovima obezbijede visok stepen efikasnosti u radu PU“, rekao je Mugoša.
On je, govoreći o strukturi naplate, naveo da je naplaćeno poreza na dobit preduzeća 79,54 miliona eura, što je 4,5 miliona eura više nego u 2019, a 12 miliona eura preko plana, što predstavlja indikator visokog stepena poreske kulture u korporativnom sektoru, koji je uprkos izazovima u poslovanju, zadržao redovnost izmirivanja te vrste poreza.
„Kada je u pitanju porez na dodatu vrijednost (PDV), PU se suočava s najvećim izazovima kod naplate ove vrste prihoda, što predstavlja direktnu posljedicu ekonomske krize izazavane pandemijom zarazne bolesti Covid-19, zbog koje i ljetnja turistička sezona nije ispunila očekivanja i zbog koje je došlo do drastičnog pada prometa u svim djelatnostima, a naročito ugostiteljstvu i hotelijerstvu“, kazao je Mugoša.
Tako je u prošloj godini ukupna naplata PDV-a iznosila 244,51 milion eura, što je 44,5 miliona eura manje nego 2019. godine i 15,5 miliona eura ispod plana, kao posljedica drastičnog pada prometa u svim djelatnostima.
„Analizom strukture ostvarene naplate prihoda uočava se da je segment jako pogođen pandemijom i oblast radnih odnosa, odnosno porezi i doprinosi na zarade zaposlenih. Po tom osnovu od početka prošle godine ostvarena je naplata u iznosu od 709,2 miliona eura, što je oko 23 miliona eura manje nego tokom 2019. godine, a 53 miliona eura preko plana“, precizirao je Mugoša.
Naplata poreza na promet nepokretnosti iznosila je 15,53 miliona eura, što je pet miliona eura manje nego 2019, a koncesionih naknada 32,36 miliona eura, odnosno sedam miliona eura manje nego 2019.
Mugoša je, govoreći o rješavanju problema naplate poreskog duga, kazao da efikasno upravljanje poreskim dugom predstavlja prioritetan zadatak PU kojim se bave na svakodnevnoj osnovi, kako sa aspekta pojedinačnih poreskih obveznika, tako i sa aspekta strukture poreskog duga.
„Set mjera koji sprovodimo od 2017. godine kroz Plan za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate do sada je dao izuzetno dobre rezultate, o čemu govori činjenica da smo nivo dospjelih poreskih potraživanja do početka prošle godine snizili 210 miliona eura, te da smo kroz različite mehanizme pokrenuli naplatu čak i kod onih preduzeća kod kojih godinama nikakve mjere nijesu davale efekta“, rekao je Mugoša.
On je podsjetio na primjer Rudnika uglja Pljevlja koji je na početku 2017. godine imao poreski dug od 13,5 miliona eura, a koji je kroz reprogram izmirio 10,5 miliona eura, obezbijedivši opstanak kompanije, stabilizaciju poslovanja i servisiranje i tekućih obaveza po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od preko 40 miliona eura u protekle četiri godine.
„Takođe, moram istaći i primjer Montenegro Airlinesa (MA), kao poreskog obveznika koji je na vrhu liste poreskih dužnika, kod kojeg smo tokom prošle godine obezbijedili naplatu od preko 14 miliona eura“, dodao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, svakako da se pandemija zarazne bolesti Covid-19 u prošloj godini odrazila i na aktivnosti i napore PU na daljem smanjenju poreskog duga, posebno imajući u vidu da je primjena Uredbe o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja, koja je donijeta u okviru paketa sanacionih mjera na početku pandemije, rezultirala odlaganjem naplate poreskih i neporeskih potraživanja od skoro 46 miliona eura.
„Uz nadu da će ovu godinu obilježiti završetak pandemije, očekujem da će PU daljom realizacijom svih mjera predviđenih Planom za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate nastaviti sa daljim smanjenjem poreskog duga, ali i spriječiti akumuliranje novih dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja u najvećoj mogućoj mjeri“, saopštio je Mugoša.
On je, komentarišući primjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kazao da elektronska fiskalizacija, kao četvrta komponenta projekta Reforma poreske administracije, finansiranog kroz zajam Svjetske banke, predstavlja jedan od najvažnijih projekata realizovanih tokom prethodnih deset godina, ne samo u Poreskoj upravi, već i u oblasti javnih finansija uopšte
„Projekat je jedan od najvažnijih kako zbog činjenice da predstavlja ogroman iskorak u digitalizaciji našeg društva, tako i zbog očekivanih efekata u vezi sa uspostavljanjem sistema za efikasno praćenje regularnosti poslovanja cjelokupne privrede“, saopštio je Mugoša.
Očekivani benefiti Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga i projekta elektronske fiskalizacije dvostruki su i odnose se na, kako je precizirao, efikasnije praćenje regularnosti poslovanja, usmjeravanje napora nadzora na visoko-rizične obveznike i samim tim bolju naplatu budžetskih prihoda, ali ništa manje i na unapređenje poslovnog ambijenta sankcionisanjem nelojalne konkurencije na crnogorskom tržištu.
„Potreba zaštite privrednika koji uredno prijavljuju i izmiruju poreske obaveze naročito dolazi do izražaja tokom aktuelne ekonomske krize izazvane pandemijom zarazne bolesti Covid-19, zbog koje su na posebnom udaru upravo privrednici koji uprkos poteškoćama u poslovanju nastoje ispoštovati zakonske obaveze uplate poreza“, naveo je Mugoša.
Podaci koje je PU dobila kroz fazu testiranja sistema elektronske fiskalizacije, kao i saznanja koja imaju u vezi sa ponudom tehničkih rješenja na IT tržištu, govore u prilog stavovima o sprovodljivosti projekta.
Mugoša je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, kazao da bez obzira na dalji tok pandemije i izazove s kojima se suočava privatni i javni sektor, Poreska uprava će nastaviti sa realizacijom važnih projekata i strateških zadataka planiranom dinamikom.
„Tako će u poseban prioritet u našem radu imati dalje sprovođenje projekta eklektronske fiskalizacije, kao i realizacija projekta Reforme poreske administracije, kroz koji u ovoj godini očekujemo da će biti odabrana kompanija zadužena za nabavku integrisanog informacionog sistema, kao najvažnije autputa ovog projekta“, naveo je Mugoša.
On je zaključio da će se kroz saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nastaviti dalja implementacija dobre međunarodne prakse u ključnim poslovnim oblastima, a posebno u oblasti inspekcijskog nadzora, koji će doživjeti značajnu organizacionu i funkcionalnu reorganizaciju u cilju efikasnije kontrole tačnosti obračuna, prijavljivanja i plaćanja poreza od poreskih obveznika.
Bonus video:
