Atlas banka žalila se krajem prošle sedmice Apelacionom sudu na presudu Privrednog suda koji je 15. decembra obavezao banku da kompaniji Kaspia Property Holdings iz Dubaija, po prvosnažnosti presude, isplati 12,5 miliona eura. To po osnovu bezuslovne bankarske garancije koju je banka izdala sredinom maja 2015. u korist predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića.
Protiv te prvostepene presude žalbu je juče podnio i Knežević koji je od Privrednog suda zatražio da u ovom sporu učestvuje, u svojstvu umješača na stranu tužene Atlas banke.
Predložio je da se osporena presuda “ukine kao nezakonita i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje”. Takođe, predložio je da o sjednici vijeća Apelacionog suda bude obaviješten preko advokata Radojice Đurovića.
Knežević je već nekoliko godina dužnik arapske firme koja nije mogla u Atlas banci naplatiti izdatu bankarsku garanciju na prvi poziv - bez prigovora, zbog čega je na kraju tužila banku.
U žalbi predsjednik Atlas grupe zamjera Privrednom sudu što nije postupio po nalogu iz prethodnog ukidnog rješenja Apelacionog suda i nije ga saslušao u svojstvu svjedoka.
Knežević tvrdi “da nikada Atlas banci nije podnio zahtjev za izdavanje sporne bankarske sarancije na osnovu koje se donosi sporna sudska odluka“.
"Knežević kao fizičko lice i nalogodavac za izdavanje garancije, nije nikada podnio zahtjev za izdavanje garancije, niti je bilo koga ovlastio da to učini umjesto njega. Zato je Apelacioni sud pravilno tražio od prvostepenog suda utvrđivanje i „ustaljene prakse u tom pravcu“ misleći ne samo na sadržinu koja se odnosi na određeno lice i određeni ugovor već na cijeli postupak u vezi ovog spornog pitanja”, navodi se u žalbi.
Iako Atlas banka već dvije godine tvrdi da se radi samo o nacrtu garancije, Privredni sud je na kraju, ipak, utvrdio da je bankarska garancija izdata od strane banke radi obezbjeđenja izvršenja obaveza Duška Kneževića iz ugovora o prodaji vlasničkog paketa akcija Atlas Hotels Group “punovažna, izdata je u pismenoj formi i sadrži sve bitne elemente koji su neophodni za njenu valjanost”.
Knežević u žalbi tvrdi “da tužilac nacrt garancije zloupotrebljava da dođe do nezarađenog novca pa nije bitno koji je to iznos, bitno je da isti dobije“.
"Ističemo da je Duško Knežević, o zaključivanju ovog i drugih poslova isključivo pregovarao sa prestavnicima Gilan Holdinga iz Azerbejdžana i stvarnim vlasnicima Tale Hajdarovim i Nijatom Hajdarovim i njihovom familijom, a koje činjenice nijesu do sada prezentovane sudu i ako je tužilac za ove činjenice znao ali ih je prećutao“, napominje se dalje u žalbi.
Zato Knežević traži od Apelacionog suda da se prvostepena presuda “preinači i odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan ili ukine kao nezakonita kako bi se eventualno u ponovljenom postupku na pripremnom ročištu imao pravo da se pojavi u svojstvu parnične stranke bez saglasnosti stranaka i da dokaže istinitost svojih tvrdnji uz saslušanje predstavnika Gilan Holdinga iz Azerbejdžana i stvarnih vlasnika Tale Hadarovim i Nijatom Hajdarovim“.
On predlaže imenovanje vještaka finansijske struke “koji bi se izjasnio na okolnosti da li se on ikada ili na bilo kome mjestu pojavio sa zahtjevom kod tužene da bude nalogodavac za davanje bankarske garancije koja je izdata u maju 2015. godine, na osnovu koje je podnešena tužba i donesena sporna presuda”.
Kaspia nije željela da se spor riješi u Londonu
U zahtjevu sudu da mu se dozvoli da stupi u parnicu kao umješač Knežević napominje da ima pravni interes da banka uspije u toj parnici.
“Kupac nije izvršio obaveze iz ugovora o kupoprodaji zato što prodavcu Dušku Kneževiću nije isplatio 15.000.000 eura, već je pokušao da isplati od 8.000.000 eura i od 4.400.000 eura koje su uplatila druga pravna lica po drugim pravnim poslovima da predstavi kao izvršenje dijela svoje ugovorne obaveze, pa je ušao sa Duškom Kneževićem u verbalni spor, koji je trebalo da prenese pred sudom ugovorene nadležnosti u Londonu što nije učinio ili pak da raskine ugovor u skladu sa odredbama ugovora o kupoprodaji”, navodi se u podnesku sudu.
Bonus video:
