Da bi se problemi građana i privrede umanjili zbog teške finansijsko-ekonomske situacije izazvane aktuelnom krizom, neophodna je dosljedna primjena svih mjera iz paketa podrške privredi i stanovništvu, potrebne su povoljne kredite linije za očuvanje likvidnosti privrede, kao i smanjenje dažbina na zarade čime bi se rasteretila privreda, doprinijelo očuvanju zaposlenosti i oslobodio novac poslodavcima za potencijalno nova zapošljavanja i investicije.
To su za “Vijesti” ocijenili u Uniji slobodnih sindikata (USS), Privrednoj komori (PKCG) i Uniji poslodavaca (UPCG).
Sagovornici “Vijesti” ukazuju da je posebno sada neophodno izvršiti radikalni zaokret u ekonomskom, socijalnom i poreskom pogledu, kako bi se izbjegla mogućnost da se loše stanje javnih finansija rješavanja preko leđa zaposlenih i građana kroz smanjenje zarada, penzija i socijalnih davanja, odnosno povećanja cijena roba i usluga. Ukazuju da je u zavisnosti od razvoja epidemiološke situacije, potrebno nastaviti sa subvencionisanjem zarada u ugroženim sektorima, u cilju pospješivanja likvidnosti skratiti rok povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana, razmotriti mogućnost uvođenja novih kredita uz dodatnu garanciju Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Predstavnci ovih organizacija naglašavaju da žene i mladi pripadaju kategoriji koja je posebno pogođena posledicama novog koronavirusa, pa je u narednom periodu neophodno obezbijediti posebno dizajniranu pomoć i podršku koja će imati za cilj ekonomsko osnaživanje žena i razvoj preduzetništva mladih.
Kriza ogolila nedostatke ekonomske politike
Iz USS su kazali da su prethodna, svjetska ekonomska kriza, a sada i zdravstvena kriza ogolile nedostatke ekonomske politike i ukupnog sistema.
“Ova kriza dodatno ukazuje na nužnost raskida sa dosadašnjom praksom i ekonomsko-socijalnim sistemom koji je neodrživ. Unija slobodnih sindikata godinama apeluje na potrebu da Crna Gora izvrši radikalni zaokret u ekonomskom, socijalnom, poreskom i svakom drugom pogledu. Nosioci tih promjena, koje moraju biti zasnovane na održivom rastu i razvoju moraju biti nova Vlada i svi pojedinci. Za prevazilaženje posljedica koje ova zdravstvena kriza ostavlja i tek će ostavljati, neophodno je naći dalje mehanizame za očuvanje likvidnosti privrede, pa samim tim i radnih mjesta. Paralelno sa tim, treba stvarati uslove za otvaranje novih radnih mjesta, iznalaženje mehanizama za podršku novom zapošljavanju, ali i pokrenuti sveobuhvatnu kampanju i projektovati stvarne, ne deklarativne, mjere za efikasnu legalizaciju radnog odnosa velikog broja onih koji rade na crno. Uz to, važno je ne dozvoliti da se finansijska nestabilnost, koja je više nego evidentna, u narednom periodu ne spasava na teret zaposlenih i građana kroz smanjenje zarada, penzija i socijalnih davanja, odnosno povećanja cijena roba i usluga”, kazali su iz USS, čiji je generalni sekretar Srđa Keković, dodajući da sve aktivnosti na planu umanjenja posljedica krize biće efikasne onoliko koliko donosioci odluka budu spremni na socijalni dijalog sa socijalnim partnerima i drugim relevantnim subjektima.
Iz USS su istakli da je neophodno brzo reagovati, pomoći privredi, posebno oblastima turizma i ugostiteljstva, kao i preduzetnicima koji su bili najugroženiji (taksisti, frizeri, krojači...), preduzimati paralelno sa tim aktivnosti na suzbijanju rada na crno, podstaći raznim vidovima subvencija i podrške domaće poljoprivrednike i obezbijediti im siguran otkup, sklopiti ugovore o sa hotelijerima i uz povoljnije cijene početi sa popunjavanjem kapaciteta za narednu ljetnju sezonu, valorizovati izobilje prirodnih resursa koji se ne koriste na pravi način...
"Sve ovo će doprinijeti kreiranju boljeg poslovnog ambijenta za stvaranje novih radnih mjesta, ali i zadržavanje postojećih, jer je uspjeh svih nas u Crnoj Gori veći ako sačuvamo radnu snagu, ali i ne dovodimo mlade u situaciju da napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom”, istakli su u USS.
Iz ove organizacije su ukazali da je stanje na tržištu rada krajnje neizvjesno, a statistički podaci nijesu ni malo ohrabrujući.
"Naprotiv. Na kraju novembra 2020. na Zavodu za zapošljavanje bilo je ukupno 47.053 nezaposlenih, odnosno stopa nezaposlenosti je bila 20,28 odsto. U isto vrijeme 2019. godine stopa nezaposlenosti bila je 16,28 odsto, odnosno oko 10.000 manje nezaposlenih. Ove brojke su veoma zabrinjavajuće i prateći ih ne samo u odnosu na prethodnu godinu, već na period od marta prošle godine kada je proglašena pendemije do danas, svjedoci smo konstantnog i rapidnog rasta broja nezaposlenih. Podaci Monstata su još više poražavajući. Ako uporedimo treći kvartal 2020. godine, sa istim u 2019. godini, bilježimo smanjenje broja zaposlenih od čak 15,2 odsto. Statistički podaci pokazuju da nije zabilježeno povećanje broja zaposlenih niti u jednom sektoru u odnosu na prethodnu godinu. To dovoljno potvrđuje naše riječi da je ključna borba za očuvanje postojećih radnih mjesta, te postepeno novo zapošljavanje u mjeri u kojoj neće ugroziti zaposlene koji se već nalaze na radnim mjestima”, kazali su u USS.
Strukturne reforme ključne za oporavak
Potpredsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić je istakla da je za umanjenje problema građana i privrede zbog teške finansijsko-ekonomske situacije izazvane aktuelnom krizom potrebna dosljedna realizacija svih mjera iz paketa podrške privredi i stanovništvu u savladavanju teškoća izazavnih pandemijom koronavirusa koje su sadžane u Vladina tri paketa podrške iz oblasti socijalne, kreditne, investicione i fiskalne politike, a koji su usmjereni na cjelokupnu ekonomiju i očuvanje životnog standarda stanovništva.
Ona je objasnila da je u zavisnosti od razvoja epidemiološke situacije, potrebno nastaviti sa subvencionisanjem zarada u ugroženim sektorima, za pospješivanje likvidnosti skratiti rok povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana.
Dodaje da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja novih kredita za privredu, uz dodatnu garanciju IRF-a, posebno stvoriti uslove za odobravanja kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod IRF-a i poslovnih banaka, uz subvencionisanje kamata.
“Ovdje se prije svega misli na kreditnu podršku sektorima turizma i ugostiteljstva, agroindustrije i ribarstva, te drumskog putničkog saobraćaja. Ova situacija, u slučaju malih, otvorenih i uslužno orijentisanih ekonomija kakva je Crna Gora, naglašava potrebu za diversifikovanjem ekonomske aktivnosti u cilju jačanja otpornosti privrede i društva na eksterne šokove. Stoga je potrebno raditi na održavanju nivoa postojećih investicija i stvaranju pretpostavki za podršku novim ulaganjima, te dodatno podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti, prije svega sektor informacionih tehnologija, poljoprivrede i ribarstva, prerađivačke industrije, energetike, rudarstva i saobraćaja. Strukturne reforme ključne su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju, stoga moraju biti u fokusu definisanja budućih politika”, rekla je Drakić
Važna digitalizacija javne uprave
Drakić ukazuje da je važno raditi na suzbijanju sive ekonomije kako bi se, između ostalog, proširila baza poreskih obveznika i da smanjenje opterećenja po osnovu rada (doprinosa) treba biti na listi prioritet čime će se rasteretiti privreda, doprinijeti očuvanju zaposlenosti i osloboditi sredstva poslodavcima za potencijalno nova zapošljavanja i investicije.
U UPCG su naglasili da žene i mladi pripadaju kategoriji koja je posebno pogođena posljedicama novog koronavirusa, zbog čega je u narednom periodu neophodno obezbijediti posebno dizajniranu pomoć i podršku koja će imati za cilj ekonomsko osnaživanje žena (kroz razvoj ženskog preduzetništva i veće učešće žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja) i razvoj preduzetništva mladih.
“Evropski put Crne Gore i njeno ustavno uređenje kao ekološke države (sa brojnim prirodnim bogatstvima) dobar su osnov za ulaganja u razvoj zelenih poslova i zeleno zapošljavanje, što do sada nije iskorišćeno u mjeri mogućeg/očekivanog. Čini se da je pandemija “pomogla” da konačno razumijemo koliko je značajna dobra povezanost turizma sa poljoprivredom, na čemu Unija godinama insistira objašnjavajući da turizam obezbjeđuje i nevidljivi izvoz. Uz to, IT industrija i sve djelatnosti koje se naslanjaju na upotrebu novih tehnologija zahtijevaju punu podršku države i ulaganja u dalji razvoj, posebno u smislu brzog i kvalitetnog prilagođavanja procesima digitalne transformacije. Izuzetno je važno potpuno digitalizovati javnu upravu kako bi ona bila spremna da, osim u svojim redovima, pokrene i očekivane procese u cijelom društvu. Iako su crnogorske kompanije već pokazale da se u kratkom roku mogu prilagoditi online poslovanju i organizovati rad na daljinu, za njihov dalji napredak neophodno je usvojiti novu, adekvatnu regulativu i pružiti programsku podršku za inovativnost preduzeća i njihova ulaganja te vrste”, istakli su u UPCG.
Ova organizacija ukazuje da je potrebno formirati garantni fond u iznosu od 100 miliona eura, smanjiti kamatne stope na kredite IRF-a, obezbijediti odlaganje rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza po osnovu svih vrsta poreza i za 2021. godiniu, izmijeniti i dopuniti zakon o radu ili donijeti poseban zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa...
Borba za poštovanje prava na ograničeno radno vrijeme
Iz USS su kazali da je u pojedinim sektorima posebno izazovno bilo vođenje borbe oko poštovanja prava na ograničeno radno vrijeme (borba protiv prekovremenog rada, protiv nezakonite preraspodjele radnog vremena...).
"Posebni izazovi postoje u sektorima u kojima je od početka epidemije, u cilju suzbijanja zaraze, uveden van prostorija poslodavca, odnosno rad od kuće. Ta vrsta rada sada u pojedinim sektorima (IT sektor, telekomunikacije, banke), gotovo da već predstavlja pravilo, a ne izuzetak. To otvara brojna pitanja u vezi sa zaštitom zaposlenih (troškovi električne energije, troškovi telefona, interneta, pitanje zaštite i zdravlja na radu, nadzora nad radom, prava na diskonekciju...)”, kazali su iz USS.
Iz te organicije su naveli da su pred sindikatima brojni, ekstremni izazovi u pogledu očuvanja stečenih prava zaposlenih, dostojanstvenog rada i socijalno održivog razvoja u vremenu velikih promjena i neizvjesnosti na tržištu rada.
Male posljedice krize na poslovanje IT sektora
Drakić je kazala da je analiza PKCG o poslovanju privrede u prošloj godini pokazala da su loša epidemiološka situacija, drastičan pad agregatne inostrane i domaće tražnje, doveli do pada cjelokupne ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima turizma i saobraćaja.
“BDP je u prvom kvartalu (januar-mart) 2020. godine rastao po stopi od 2,7 odsto, dok je u drugom kvartalu (april-jun) zabilježen pad od 20,2 odsto. Taj pad je rezultat pada privatne potrošnje od 15,6 odsto zbog značajnog smanjenja prihoda od turizma, zaposlenosti, kao i smanjenog priliva po osnovu doznaka iz inostranstva”, objasnila je Drakić.
Analiza PKCG je pokazala da se otpornijim na krizu pokazao sektor industrije, a minimalne posljedice na poslovanje zabilježene su i u ICT sektoru koji je imao važnu ulogu tokom pandemije.
“Privreda je suočena sa brojnim izazovima, padom poslovnih aktivnosti, prihoda, likvidnosti, što za posledicu ima smanjenje broja zaposlenih. U svim sektorima je zabilježen pad prosječnog broja zaposlenih od čega najviše u sektorima administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti 36,1 odsto, usluga smještaja i ishrane 27,8 odsto i poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 21,9 odsto i građevinarstva 18,0 odsto”, rekla je Drakić, dodajući da je evidentan uticaj posljedica pandemije na tržište rada gdje je prosječan broj zaposlenih za deset mjeseci 2020. godine manji je 12 odsto.
Ona je ukazala da je pandemija najsnažnije pogodila uslužne sektore, pa je tokom tri kvartala prošle godine u sektoru turizma zabilježen pad prihoda od 88 odsto saobraćaju 30,5 odsto, dok je promet u trgovini na malo za deset mjeseci 2020. smanjen 18,3 odsto...
Ko bude kršio zdravstvene mjere može ostati bez subvencija
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je juče najavio i mogućnost da one kompanije koje budu kršile zdravstvene mjere ne dobiju državne subvencije. On je ponovio da će uskoro biti predstavljen novi Vladin paket mjera pomoći privredi za prvi kvartal (januar-mart).
“Svi smo često svjedoci kršenja mjera širom Crne Gore. Odlučili smo i da razmotrimo da kompanije koje budu kršile mjere budu onemogućene da dobiju državne subvencije namijenjene privredi. Ministarstvo ekonomskog razvoja sa drugim resorima radi na pripremi paketa mjera za prvi kvartal”, rekao je Milatović na konferecniji za medije na kojoj su predstavljene nove zdravstvene mjere za suzbijanje pandemije.
Milatović je kazao da ga raduju nove mjere koje je propisalo Ministarstvo zdravlja o ulasaku u Crnu Goru bez testova, ali i ukidanje zabrane međugradskog saobraćaja vikendom, jer one otvaraju mogućnost oporavka sektora turizma i cjelokupne ekonomske aktivnosti u zemlji.
“Zbog ograničenja ulaska u Crnu Goru izgubili smo oko 450 miliona eura. Tokom ljetnjih mjeseci je zanemarljiv broj turista bio odgovoran za transmisiju virusa unutar Crne Gore”, rekao je Milatović.
Dodao je da je slobodno kretanje i maksimalna i lična odgovornost preduslov svih pozitivnih ekonomskih efekata.
Bonus video:
