Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je uputila dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore i pozvala na povlačenje Predloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu (ZOR) iz skupštinske procedure, kao i njegovo vraćanje u okvir Socijalnog savjeta i proceduru propisanu domaćim i međunarodnim propisima.
U navedenoj inicijativi, UPCG je ukazala, kako kažu, na sve sporne elemente predloga za izmjenu ZOR-a, podnijetog od strane poslanika i vlasti i opozicije, te apostrofirala da isti ne počiva na dogovoru Vlade i socijalnih partnera nastalom na osnovama tripartitnog socijalnog dijaloga i konsenzusa socijalnih partnera.
Ističu da je njihova namjera bila da pravovremeno reaguju na najavu da će se na vanrednom zasijedanju Skupštine Crne Gore pripremaju izmjene ZOR kojima će se, nakon njihovog usvajanja, od 1. jula 2021. godine minimalna zarada povećati na 250 eura, jer smatraju da su poslanici postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade.
"I zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore, kao i ZOR i Zakonom o socijalnom savjetu. Obaveza države je da navedeno pitanje uređuje kroz pregovore i postizanje kompromisa Vlade sa socijalnim partnerima, što proističe iz Konvencije MOR-a br. 144 (međunarodni radni standardi) i Preporuke MOR-a br. 152 koje je Crna Gora ratifikovala. UPCG podsjeća da utvrđivanje minimalne zarade na navedeni način predstavlja opšteprihvaćeni međunarodni standard koji je do sada primenjivan i u našoj zemlji. Takođe, obaveza tripartitnih konsultacija socijalnih partnera o pitanjima od značaja za poslodavce i zaposlene proističe i iz mjerila za poglavlje 19, za koje je u svim dosadašnjim izvještajima EK ukazivano da postoji potreba intenzivnijeg dijaloga i veće uključenosti socijalnih partnera u procese donošenja odluka koje se tiču njihovog položaja", navodi se u saopštenju Unije.
Objašnajvaju da to što Socijalni savjet nije utvrdio predlog za povećanje minimalne zarade, niti je prethodno upoznat sa sličnom inicijativom, može se percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga i uloge Socijalnog savjeta, uprkos činjenici da je ona uređena i samim Ustavom.
Napominju i da je u postupanju predlagača izostala je i primjena normi Zakona o Socijalnom savjetu kojim se propisuje da su obrađivači zakona i drugih akata, koji su od značaja za socijalni položaj zaposlenih i poslodavaca, u postupku pripreme, dužni da ih dostave Savjetu na razmatranje i davanje mišljenja i ''Mišljenje iz stava 1 ovog člana Savjet dostavlja nadležnom organu državne uprave koje je pripremilo zakon, odnosno druge akte”.
"O eventualnom učešću Vlade u postupku izmjena ZOR nismo upoznati. Prilikom podnošenja predloga za izmjene ZOR i povećanje minimalne zarade, poslanicima iz redova pozicije i opozicije očito je promaklo da se u istom članu Zakona čija se izmjena traži propisuje i način utvrđivanja minimalne zarade: iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta (uzimajući u obzir opšti nivo zarada u zemlji, troškove života i promjene u njima, ekonomske faktore, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti). Navedena zakonska odredba je definisana upravo u skladu sa konvencijama MOR-a", ističu iz Unije.
Iz UPCG smatraju da se važnom pitanju pristupa ishitreno tj. bez urađene ozbiljne analize uticaja predloženog povećanja minimalne zarade na privredu, ali i na troškove javnog sektora.
"Iako od strane predlagača nije pokrenuta inicijativa da se prvo, primjera radi, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak kako bi se uveo neoporezivi dio dohotka ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom predlogu ipak je sadržano “uvjerenje” da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova ni u privatnom ni u javnom sektoru, odnosno da će se negativni efekti anulirati smanjenjem poreskih opterećenja ili uvođenjem neoporezivog dijela zarade, što je zahtjev koji UPCG godinama potencira", kazali su iz UPCG.
Zaključuju da se ovakvim postupanjem svjedoči odavno prisutnoj lošoj praksi na koju godinama ukazuju, a koja govori da je u Crnoj Gori politika ipak ispred ekonomije.
"Stoga, UPCG cijeni da se u uslovima ozbiljne ugroženosti privrednih subjekata usljed posljedica epidemije Kovid-19 i trenutnog stanja nelikvidnosti najvećeg broja preduzetnika i mikro i malih preduzeća, ipak još uvijek ne može ozbiljno govoriti o potrebnom nivou produktivnosti kao uslovu za povećanje minimalne zarade", saopštili su iz UPCG.
Bonus video:
