Da se kruzing industrija koja je teško pogođena pandemijom koronavirusa polako obnavlja, svjedoče i sve češća isplovljanja brodova za turistička krstarenja na nove plovidbe, ali i reakcije u regionu u kojem Crna Gora ima najjaču konkurenciju kada je ta grana turizma u pitanju.
Tako je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske prošle nedjelje donio odluku o prestanku važenja odluke o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u morske luke i luke unutrašnje plovidbe za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti kovid-19.
Odluka, koju potpisuje načelnik Stožera, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutrašnjih poslova te države Davor Božinović, na snagu je stupila 1. marta, od kada su hrvatske luke ponovno otvorene za prijem kruzera i njihovih putnika, uz poštovanje važećih epidemioloških mjera u toj državi.
560 kruzera planiralo je da prošle godine, prije pojave pandemije koronavirusa, uplovi u Luku Kotor, ali je prije zaključavanja u luku podno zidina Starog grada pristiglo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli ukupno oko 650 hiljada putnika
Hrvatska je, inače, proteklih nekoliko mjeseci dopuštala samo dolazak kruzera do maksimalno 200 putnika u svoje luke, ali se nakon najnovije odluke njihovog stožera, hrvatske luke ponovno potpuno otvaraju za putničke brodove svih veličina.
Masto Franković, gradonačelnik Dubrovnika, koji je u Hrvatskoj najposjećenija destinacija kruzing turizma, već je tu vijest ocijenio odličnom za predstojeću ljetnju turističku sezonu u tom gradu.
Sa druge strane, u Crnoj Gori gdje su Kotor i Boka Kotorska nakon Venecije i Dubrovnika do sada bili treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedan od najposjećenijih na Mediteranu, nema nikakvih promjena.
Na snazi je i dalje odluka starog NKT-a o zabrani dolazaka kruzera donesena 13. marta prošle godine.
Ona je u međuvremenu izmijenjena samo u dijelu da se omogućava dolazak kruzera sa posadom radi operacija njene smjene, odnosno stavljanja broda u raspremu u nekoj od naših luka, a što podrazumijeva da na tim brodovima nema putnika i da je posada podvrgnuta mjerama stroge izolacije.
Jedini izuzetak bilo je par prošlogodišnjih uplovljavanja, uz posebnu dozvolu tadašnjeg Ministarstva pomorstva i saobraćaja, manjeg francuskog kruzera “Le Champlain” od 9.900 tona sa ukrcanim putnicima, ali se taj brod, međutim, nije zadržavao niti pristajao u Kotoru, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje.
Inače, prošle godine, prije pojave pandemije koronavirusa, u Luku Kotor planirano je bilo uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lokdauna u luku podno zidina Starog grada pristalo njih samo devet.
Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli ukupno oko 650 hiljada putnika.
Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je putnika sa kruzera bilo čak za trećinu više nego 2018.
Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turističkih radnika govore da putnik koji u Kotor dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka ovdje troši do 50 eura, što uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i sličnog, dovodi do ukupnog procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura, koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.
Brod koji nigdje ne pristaje
Iako većina kruzing kompanija zbog ponovnog rasta broja infirciranih u svijetu i naročito Evropi, pomjera planirani početak svojih operacija za nastupajuće ljeto sa marta na maj ili jun ove godine, ipak se u posljednje vrijeme aktivira sve veći broj kruzera i industrija postepeno ponovno pokreće uz prilagođavanje poslovanja kovid okolnostima.
Tako su neke kompanije prvo pokrenule “cruises to nowhere” - putovanja u kojima putnici samo nekoliko dana plove brodom koji pritom nigdje ne pristaje, već je brod sam po sebi turistička destinacija za svoje putnike.
Druge, poput MSC Cruisesa, Coste i AIDA Cruisesa počele su i sa klasičnim krstarenjima kakva su bila prije pandemije, doduše u nešto skraćenom obliku i uz pojačane epidemiološke mjera za putnike, a te brodove i njihove putnike već prihvataju luke u Italiji Francuskoj, Španiji i Portugalu, a uskoro će to činiti i Grčka, te Izrael i sjevernoafričke države.
Bonus video:
