Ukupna kreditna zaduženja Željezničke infrastrukture (ŽICG) i Željezničkog prevoza (ŽPCG) iznose oko 40,7 miliona eura od čega ŽICG duguje 35 miliona eura, a ŽPCG oko 5,7 miliona eura. Iz svojih poslovnih prihoda ova preduzeća ne mogu vraćati rate za ove kredite koji su pod državnim garancijama.
To je zvanično kazao “Vijestima” direktor državne Uprave za željeznice Marko Zečević, koja novcem iz državnog budžeta plaća rate za kredite ovih državnih firmi.
“ŽICG na 4. mart 2021. ima ukupne kreditne obaveze prema međunarodnim kreditnim institucijama od 35 miliona eura koji se odnose na rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture. Po osnovu prispjelih kreditnih obaveza u prošloj godini međunarodnim institucijama ŽICG je platila 3,95 miliona eura, a novac je obezbijeđen iz budžeta. Prema projekciji za ovu godinu na osnovu dostavljenih amortizacionih planova međunarodnih kredita i plana povlačenja nepovučenog novca, ta sredstva su 4,2 miliona. Jedna rata je dospjela na naplatu u februaru, slijede u martu, aprilu, septembru i oktobru po jedna. Evropskoj investicionoj banci je prošlog mjeseca plaćena rata od 360 hiljada eura, ovog mjeseca treba da platimo Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoja (EBRD) i Češkoj banci ukupno 1,61 milion eura. Do kraja godine za međunarodne kredite ostaje da se plati još 2,2 miliona eura”, objasnio je Zečević.
ŽICG potražuje dva miliona
On je pojasnio da novac za održavanje ŽICG se obezbjeđuje iz nekoliko izvora - državnog budžeta, dugoročnih namjenskih kredita, donacija i fondova EU i ostalih izvora finansiranja (po osnovu zakupa željezničke infrastrukture poslovnih prostora, izdavanja trasa i ostalih usluga).
“Imajući u vidu da je novac koji se izdvaja iz budžeta za ulaganje u infrastrukturu ograničen (6,9 miliona eura), ta ulaganja treba da budu značajno veća zbog težine pruge, vremena izgradnje, nemogućnost nabavke rezervnih djelova zbog zastarjele tehnike, sve veće potrebe za nabavkom šina, skretnica i pragova. Zbog problema u likvidnosti ostalih željezničkih preduzeća, ŽICG ne može da naplati svoja potraživanja po osnovu izdatih trasa, visokog napona, zakupa prostora i ostalih usluga koja na kraju 2020. godine iznose 2,064 miliona eura. Imajući u vidu to i činjenicu da godišnje zarade zaposlenih ŽICG (760 zaposlenih sa prosječnom zaradom 413 eura) i obaveze prema dobavljačima iznose 1,85 miliona eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje, ni vraćanje međunarodnih kredita”, rekao je Zečević.
On je kazao da ŽPCG od dugoročnih kreditnih obaveza, ima kreditnu obavezu prema EBRD-u po osnovu kupovine tri elektromotorna voza.
“Ukupna vrijednost kredita iznosi 13,5 miliona eura koji je pod državnom garancijom. On se isplaćuje u dvije godišnje rate u iznosu od 1,2 miliona, koje dospijevaju u martu i septembru svake godine zaključno sa 2025. godinom. Do sada je za glavnicu uplaćeno 7,78 miliona eura, dok ostatak glavnice iznosi 5,76 miliona. Iz poslovnih prihoda od prodaje karata i naknade koju dobija po osnovu ugovora o obavezi pružanja usluge prevoza putnika od javnog interesa, ŽPCG može da pokriva tekuće obaveze iz poslovanja, ali ne i obavezu za ovaj kredit, pa je neophodno učešće države za to plaćanje. Ovo je jedina kreditna obaveza ŽPCG-a”, kazao je Zečević.
Otplata kredita nije pomoć države
Prema njegovim riječima Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je u januaru 2020. godine dala mišljenje gdje se konstatuje da novac za izmirenje obaveza po osnovu kredita ova dva željeznička preduzeća ne predstavljaju državnu pomoć u smislu Zakona o kontroli državne pomoći.
“Postoji saglasnost za ŽPCG iz 2013. godine da ugovor o obavezi javnog prevoza ne predstavlja državnu pomoć. U skladu sa postojećim zakonom, od AZK će se zatražiti i novo mišljenje o opravdanosti finansiranja obaveze javnog prevoza, koja je predviđena zakonom o željeznici koji je usklađen u tom dijelu sa regulativom EU. Zakon o željeznici je u formi prvog nacrta i sredinom godine biće na javnoj raspravi, a u četvrtom kvartalu (oktobar-decembar) na Vladi. Zakonom se detaljno transponuje direktiva o jedinstvenom željezničkom tržištu, čime će se omogućiti potpuna liberalizacija tržišta na željeznici i omogućiti privlačenje novih operatera”, pojasnio je Zečević.
On navodi da je željeznička infrastruktura dobro u javnoj upotrebi, kao i da je u nacionalnim strategijama određeno da Crna Gora treba da modernizuje željezničku infrastrukturu, zbog čega će krediti međunarodnih finansijskih institucija i u narednom periodu biti osnov ulaganja u modernizaciju i rekonstrukciju željezničke infrastrukture.
“To je prepoznala i EU. Zato su nama dostupni i povoljni krediti po kojima je za finansiranje rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture odobren i iznos donatorskih sredstava do 50 odsto. Krediti za unapređenje željezničke infrastrukture su osnov finansiranja u svim zemljama EU i za rekonstruciju i modernizaciju postojeće i izgradnju nove infrastrukture su zadužene države”, objasnio je Zečević.
Formiran nacionalni registar za željeznička vozila
Zečević je kazao da do kraja marta ove godine godine Uprava za željeznice podnosi resornom ministarstvu izvještaj o radu za prošlu godinu.
“Uprava je u prošloj godini kontrolisala i pratila realizaciju ugovora o tekućem održavanju javne željezničke infrastrukture i ugovora o obavezi javnog prevoza u skladu sa odobrenim novcem iz budžeta. Izdali smo licencu novom operateru za prevoz robe, sertifikate o bezbjednosti za dva teretna operatera i željezničkog putničkog prevoznika, licence za mašinovođe, saglasnosti za izgradnju u pružnom i zaštitnom pojasu. Učestvovali smo u izradi i davanju smjernica za izradu 11 pravilnika, u skladu sa zakonom o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju, organizovali obuku o bezbjednosti i interoperabilnosti”, naveo je Zečević.
Uprava je uspostavila nacionalni registar za željeznička vozila gdje je, prema riječima Zečevića, glavna prednost lakši prelazak međunarodnih graničnih prelaza, što je jedna od značajnih obaveza u pristupanju Crne Gore EU, sa aspekta željeznice. Registrovana su sva vozila, njih ukupno 567.
Novim zakonom Uprava će dobiti veći stepen nezavisnosti
Novim zakonom o željeznici koji se priprema, kako je objasnio Zečević, prava putnika uređuju se sa jednog višeg nivoa i dopunjuju se odredbe postojećeg zakona o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju.
“Uz to, njime će se riješiti i status Uprave za željeznice, u dijelu veće nezavisnosti, kao što je traženo završnim mjerilima za poglavlje 14. Problematika PSO (Ugovor o obavezi javnog prevoza putnika) još će detaljnije biti razrađena. Putnici koji imaju primjedbe moći će da se obrate državnom organu, dok je zasada to samo omogućeno prema prevozniku. Status regulatornog tijela je jedan od tri završna mjerila za zatvaranje poglavlja 14, gdje se zahtjeva najveći stepen nezavisnosti Uprave, u odnosu na sve aktere na željezničkom tržištu. Postoji nekoliko modela koji su određeni direktivom 34 iz 2012. godine, a predložiće se model koji odobri Vlada i koji će omogućiti ispunjenje mjerila u potpunosti”, objasnio je Zečević.
Bonus video:
