Ponašanje predstavnika Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) kao da je more samo njihovo ne vodi promjenama koje najavljuje Vlada, već novo ministartvo treba da gradi mostove sa društvenim organizacijama i građanima, a ne da nastavlja praksu svojih prethonika.
To se navodi u reagovanju na današnje saopštenje MKI nakon sastanka sa predstavnicima nevladinog sektora, koje je medijima proslijedila izvršna direktorica NVO "Green Home" Nataša Kovačević.
Ističe se da su potpisnici inicijalnog saopštenja solidarni u iznesenim stavovima i da odbijaju "namjeru da se za današnje dešavanje optuži jedan pojedinac", jer su, kako se dodaje, njihovi stavovi bili principijelni, te da su ih tako i branili.
Podsjeća se da je inicijativu Vladi, za hitno obustavljanje istraživanja nafte i gasa iz crnogorskog podmorja i raskidanje potpisanih ugovora za eksploataciju fosilnih goriva u Jadranu, podnijelo šezdeset nevladinih organizacija.
"U regovanju MKI saopšteno da su se sastanku odazvala četiri predstavnika NVO sektora, te da im je nejasno da li je neko od njih zastupao više od jedne nevladine organizacije. Ovim putem poručujemo da na taj način omalovažavaju 60 potpisnika ove inicijative odnosno da javnost pokušavaju da ubijede da nemamo podršku. Javnosti radi, MSJA i Eko Korjen su bili 'online' pristuni, a kao drugo iz MKI su se obratili da se ograniči broj učesnika zbog Covid-mjera i zbog "renoviranja" objekta", navodi se u reagovanju.
Kazali su kako se nadaju da će u nastavku komunikacije visoki predstavnici MKI imati konstruktivan i "odnos poštovanja, a ne napadanja", jer je to u interesu društva i javnosti.
Šta piše u inicijativi
Šezdeset nevladinih organizacija pozvalo je u inicijativi Vladu da hitno reaguje u smjeru prevencije početka istraživanja nafte u crnogorskom podmorju, najavljenog za 25. mart, pokrene proces raskidanja potpisanih koncesionih ugovora i napusti ideju istraživanja i eksploatacije ugljovodonika iz podmorja, koja "u kraćem ili dužem roku ugrožava ekosisteme i morski biodiverzitet Jadrana, kao i blagostanje primorskog dijela stanovništva, koje za život zarađuje kroz turizam i ribarstvo."
Smatraju da dosadašnji izostanak prisustva ovog vida eksploatacije fosilnih goriva u zemlji Crnu Goru stavlja u dobru poziciju danas – bliže ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije privrede do 2050, koje smo je naša država postavila kao potpisnica Pariskog sporazuma, i istinskom orijentisanju u skladu sa Članom 1 Ustava, koji našu zemlju jasno definiše kao ekološku državu.
Nevladine organizacije smatraju da bi otvaranje vrata za istraživanje nafte u 2021. značilo poraz na više nivoa i dovelo u pitanje ustavnu opredijeljenost Vlade ka evropskom i ekološkom putu, koju je premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu, još kao mandatar, obećao u Skupštini početkom decembra.
Pozvali su Vladu da krene primjerima dobre ekološke prakse iz susjedne Hrvatske i tamošnje novoizabrane vlasti. "Svega mjesec dana nakon preuzimanja mandata, nova Vlada je raskinula 5 ugovora o koncesijama za istraživanje nafte i gasa iz podmorja, time napuštajući tender nad 13 blokova za istraživanje ugljovodonika i kasnije proglašavajući zone zaštite brojnih morskih područja. Fokus je preusmjeren na razvoj turizma, praksu u kojoj ova zemlja i danas istrajava, pa pandemijom pogođenu privredu oporavlja mjerama osnaživanja ugostitelja – odlaganjem plaćanja naknada, oslobođavanjem od plaćanja turističke takse, beskamatnim kreditima, ulaganjem u međunarodni marketing kao i jačanjem Hrvatske kao COVID19 odgovorne turističke destinacije – a ne novim investicijama u fosilna goriva na moru", navodi se u inicijativi.
Zahtijevaju da se Crna Gora okrene ka čistom energetskom razvoju, cirkularnoj ekonomiji i efikasnom korišćenju prirodnih resursa uz napuštanje zavisnosti od fosilnih goriva, te da se buduće ekonomske politike posvete razvoju zelene ekonomije, privredne proizvodnje i otvaranju zelenih radnih mjesta, usmjeravajući kapitalne investicije ka posvećenoj i pravednoj tranziciji, a sve u skladu sa obavezama iz Pariskog Ugovora i Zelenog sporazuma za Zapadni Balkan.
"Ocjenjujemo ostajanje pri putu eksploatacije fosilnih goriva kao kratkovidu odluku, baziranu na zastarjelom modelu. Prema izvještaju organizacija EMBER i Agora Energiewende, po prvi put u istoriji, 2020. godine je u Evropskoj Uniji više energije proizvedeno iz obnovljivih izvora (38%) nego sagorijevanjem fosilnih goriva (37%). U jeku COVID-19 pandemije, obnovljivi izvori energije pokazali su se kao opcija otporna na krizu zbog povoljnijih troškova instalacije, dok je potražnja za fosilnim gorivima zabilježila najveći pad u posljednjih 25 godina prema izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Uprkos ovim činjenicama, stručnjaci upozoravaju da tempo sistemskog prelaska na obnovljive izvore energije mora biti znatno brži. U takvim okolnostima, istrajavanje sa istraživanjem ugljovodonika u crnogorskom podmorju unazađuje put integracije Crne Gore u EU, izvjesno negativno utiče na process ostvarivanje ciljeva vezanih za dekarbonizaciju naše zemlje do 2050, na koje smo se obavezali kao potpisnica Pariskog sporazuma, i smanjuje njen doprinos globalnoj borbi protiv klimatske krize", dodaje se u dokumentu.
Zahtijeva se i pravovremeno, transparentno i "stvarno sagledavanje činjenica u kontekstu društvenih i ekoloških okolnosti u Crnoj Gori, a onda dijalog o viziji i pravcima razvoja Ekološke države, govoreći o vremenu globalne klimatske krize, stepenu devastacije prirode i bjesomučnoj višedecenijskoj eksploataciji prirodnog kapitala i prostora Crne Gore, koja bi dosegla nove visine eksploatacijom nafte". Ukazuje se i na to da potencijalna državna dobit iz koncesije na istraživanja i eksploataciju, za koju "neodgovorno nadležne instucije nagađaju da iznosi 30-60 ili 100 miliona eura godišnje", treba da se smjesti u adekvatan kontekst: "onaj u kojem je Crna Gora od turizma u 2019. prihodovala 1,1 milijardi eura, što je utemeljen razvojni pravac sa stogodišnjom tradicijom, od koje zavisi bar 20000 porodica u Crnoj Gori."
"Zahtijevamo prekid stvaranja koruptivnog ambijenta i neodgovornog poslovanja, i raskid naslijeđenih ugovora sa kompanijama za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika koje bilježe teške slučajeve korupcije i akcidenata u svom portfoliju. Potpisani operateri, kao ugovorna strana, i pored strogih propisa i detaljnih odredbi ugovora, ne reaguju ili kasne sa preventivnim ili reakcijama na štete koje su izazvali. Konkretno, dio konzorcijuma Eni-Novatek u Nigeriji operiše u partnerstvu sa sestrinskom kompanijom Agip, čiji je suvlasnik, i gdje je u periodu od 2006. do marta 2020. godine odgovoran za 5797 ispusta nafte u ukupnoj količini od 172,997 barela (30 barela po ispustu). Samo u periodu pandemije, “ENI” bilježi 11677 barela naftnih ispusta, pri čemu je 14 incidenata posljedica operacija bušenja, a nije sprovedena sanacija za 6592 barela nafte. Procjena je da će se štete od naftnih hazarda koje je ENI proizvela na Delti rijeke Niger čistiti narednih 30 godina, dok se protiv izvršnog direktora iste firme vodi krivični postupak za tešku međunarodnu korupciju u vezi sa milijardu dolara vrijednom odštetom za nastale havarije", dodaje se u inicijativi.
Potpisnici inicijative naveli su kako žele da vjeruju da nova Vlada nema namjeru da ulazi u realizaciju ugovora sa "ovako kompromitovanim partnerom".
"Ukazujemo na to da ostajanje pri putu realizacije ugovora znači davanje legitimnosti ugovoru, dozvolama i procesima koji su bili tajni, netransparentni i u sukobu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim propisima. Opravdava se činjenica da je more izdjeljeno na 26 blokova, od čega je 13 dato na tender bez učešća javnosti i procjena uticaja, dok je javna rasprava o Nacrtu Izvještaja o SPUŽS u Baru, bila zakazana istog dana kada i javna rasprava za Prostorni plan posebne namjene za obalno područje u Ulcinju, gradu u kojem se planiraju prva bušenja, a u kojem nije bila organizovana nijedna javna rasprava o ovom dokumentu. Ovakvim preklapanjem angažmana je Ulcinjanima onemogućeno reagovanje na oba pitanja od presudnog značaja za lokalnu zajednicu, a istovremeno nije postojala nikakva komunikaciona strategija za uključivanje pogođenih ciljnih grupa. Ugovori su svakako potpisani i proglašeni tajnim, prije nego što su ovi fiktivni procesi procjene uticaja na životnu sredinu bili završeni. Nigdje nije urađena ozbiljna analiza eventualnih dostupnih količina nafte, ostvarenja profita kao i direktne koristi za lokalno i građanstvo u Crnoj Gori, niti su razvijeni scenariji sanacije nafnih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte i akcidentnih situacija".
Tokom prethodno izvedenih seizmičkih istraživanja, kako ističu, "dokazali smo da nemamo kapaciteta" za nadzor i kontrolu operacija istraživanja nafte u odnosu na biodiverzitet, životnu sredinu, turizam i ribarstvo i pokazali "zavisnost od siromašnih izvještaja", dostavljanih Agenciji za ugljovodonike i Agenciji za zaštitu životne sredine od strane operatera, "tako da nemamo podatke šta smo do sada već izgubili od našeg prirodnog i ekonomskog kapitala."
"Podsjećamo vas da u ovoj inicijativi nismo sami, da uz nas stoji 13.000 građana Crne Gore i regiona koji su 2016. godine podržali peticiju za uspostavljanje moratorijuma za istraživanje nafte i gasa, dok situaciju budno prate i članovi Evropskog parlamenta i Evropske komisije. Davanjem legitimiteta dosadašnjim procesima i potpisanim pravnim aktima vezanim za istraživanje nafte i gasa dajete legitimitet kršenju Direktive o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih djelatnosti na moru (2013/30/EU), Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) i Direktive o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU)", zaključuje se u inicijativi koju su potpisali:
- NVO Green Home
- NVO MSJA - Dr. Martin Scheider-Jacoby Assoc.
- Centar za zaštitu i proučavanje ptica
- NVO ‘Organizacija KOD’
- Koalicija za održivi razvoj KOR
- NVO Naša akcija
- Centar za ženska prava
- NVO MANS
- NVO Ne bacajte boce
- NVO Green Mind
- Globalna mreža albanske žene
- NVO MAF-FCU
- NVO Monitoring group Ulcinj- MOGUL
- Crnogorsko društvo ekologa
- Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF)
- NVO Sjeverna zemlja
- NVO Expeditio
- Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu
- Udruženje za promociju i zaštitu prava građanina "Pravozastupnik" - Podgorica
- Akcija za ljudska prava (Human Rights Action - HRA)
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja - Ulcinj
- NVO Ksena - Herceg Novi
- Inicijativa BOKOBRAN (NVO Servis za BOKOBRAN)
- NVO ČISTO MORE
- NVO Most Kulture iz Podgorice
- NVO JUVENTAS
- Društvo za kulturni razvoj "Bauo", Petrovac na Moru
- NVO Novi Horizont
- NVU Priča za djecu
- NVO Gnijezdo
- OCTO diving resort
- Udruženje vlasnika objekata na Bojani
- ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje - Kotor
- NVO Evropski Dom, Tivat
- NVO Zero Waste Montenegro
- Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida
- Građanska inicijativa Za zelenu Zetu
- Društvo mladih ekologa Nikšić
- Građanska mreža Nesvrstani
- NVO Gradionica Bar
- Nvo Ždrijelo, Danilovgrad
- NVO AVLIJA
- Udruženje žena Anima, Ulcinj
- NVO Brda
- NVO Novi poredak
- NVO Maslinarsko društvo "Boka" - Boka Kotorska
- Udruženje za promociju ženskog preduzetništva - Lokalni kvalitet
- Fondacija “Studenti"- Ulcinj
- Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM)
- NVO Signum Bar
- NVU ŠkArt, Tivat
- NVO RDA-UBA
- NVO Institut za Tradicionalnu, Energetsku, Duhovnu i Kvantnu medicine "Bijeli Lotos" Budva
- NVO "Ul info"
- Građanski pokret "Dalje nećeš moći"
- NVO Zeleni Korak - Ulcinj
- ADRA - Advenstistička agencija za razvoj i pomoć
- Crnogorska Fondacija za HIV i virusne hepatitise
- NVO Creative City - Ulcinj
- Udruženje umjetnika i intelektualaca "Art Club"
Bonus video:
