Povodom teksta “Nenezić: Niko nije prevario Brkovića, sve je znao”, reagovao je predsjednik odbora direktora “Vektra Boka” Dragan Brković.
“Besmisleno je reagovanje gospodina Nenezića u dnevnim novinama ‘Vijesti’ kojim nevješto pokušava da opravda činjenice koje, ukoliko Savjet za privatizaciju i Vlada Crne Gore ne preuzme obaveze restitucije i radnih sporova iz pretprivatizacionog perioda i omogući kupcu da nakon 15 godina konačno uđe u posjed imovine i realizuje investicije, bez dileme će biti predmet međunarodne arbitraže i sudskih sporova sa zahtjevom za naknadu štete od preko 50 miliona eura.
Svjesni smo da je na djelu programsko urušavanje crnogorske ekonomije i borba za obezvređivanje resursa i naše pitanje i prethodnoj i sadašnjoj vlasti jeste zašto država, u skladu sa Zakonom o restituciji, za imovinu i akcije koje su prodate na međunarodnom tenderu ne preuzme sporove koji se dugoročno vode i oslobodi imovinu ‘Vektra Boke’ kako bi se mogla u skladu s kupoprodajnim ugovorom privesti namjeni.
Svima je valjda jasno da se zbog neriješenih imovinskih sporova ne može raditi planska dokumentacija niti realizovati investicije što je osnova kupoprodajnog ugovora. Svjesni činjenice da gradnje u Boki neće biti dok država ne preuzme te obaveze što je, bez dileme, dobrim dijelom i politička odluka, jako nam je zanimljivo da konačno vidimo koji se investitor čeka da mu država izađe u susret i deblokira imovinu i dozvoli gradnju.
‘Vektra Montenegro’, predstavljena u javnosti i svim političkim partijama kao miljenik države, ni nakon 13 godina nije se mogla izboriti da država donese takvu odluku, a za sve to vrijeme naša kompanija se u javnosti predstavlja kao najgori primjer privatizacije. No, i pored blokade investicija i sa ogromnim naslijeđenim problemima od 26 miliona gubitaka iz pretprivatizacionog perioda, 3,6 miliona radnih sporova i preko 15,5 miliona imovinskih i sporova iz restitucije te ogromne poslovne štete, pokušavali smo da održimo kompaniju, socijalni program, i sa strateškim partnerima pokrenemo investicije uz stalnu izloženost političkom i sudu javnosti da smo jedino mi odgovorni za kontinuirano propadanje tog sistema.
Podsjećamo gospodina Nenezića da naš cilj nije bio raskid kupoprodajnog ugovora nego sporazuman dogovor sa državom za stvaranje uslova za pokretanje investicija i ekonomski oporovak kompanije, za dobro ne samo vlasnika nego i lokalne sredine i ukupne turističke privrede. Sada je potpuno jasno da država, vjerovatno pritisnuta političkim razlozima, nije imala hrabrosti da preuzme naslijeđene višemilionske obaveze, i ne samo zbog toga što je neko to nekome obećavao, nego je to i zakonska obaveza restitucije, kao i više miliona radnih sporova iz pretprivatizacionog perioda.
Krenimo redom.
1) Odmah nakon preuzimanja HTP ‘Boke’ tražili smo provjeru finasijskog poslovanja kompanije. Poreska inspekcija, kao državni organ, utvrdila je sistemsko kršenje poreskih propisa od državnog menadžmenta u godini privatizacije i utvrdila utaju poreza u iznosu od 629.593,27 eura. To je uradio državni menadžment za koji Nenezić tvrdi, što ne osporavamo, da su pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću garantovali ne samo za tačnost ‘sobe podataka’ nego i podatke u tenderskoj dokumentaciji i sa tim ovlašćenjima u ime države potpisali dio priloga kupoprodajnog ugovora. Nakon te činjenice, nadamo se da ni Nenezića ne treba uvjeravati koliko su svi ti podaci bili precizni, istiniti i tačni, ali ga moramo podsjetiti na član 1.4 ugovora, kojim se precizira da ako kupac otkrije skrivenu manu veću od 500 hiljada eura, ima pravo na raskid ugovora.
2) Nije otkrivena samo ta mana. Vas, kao resornog ministra, Tendersku komisiju, Savjet za privaticaciju i Vladu Crne Gore u februaru 2009. godine obavijestili smo i o svim drugim skrivenim manama iz pretprivatizacionog perioda konstatovanim i u revizorskom izveštaju KPMG a koje se odnose na neusklađenost kapitala u iznosu od 28 miliona, razgraničenju s Morskim dobrom, radnim i sporovima iz restitucije koji moraju biti riješeni da bi realizovali gradnju četiri nova hotela u Herceg Novom. Istim povodom Savjet za privatizaciju u februaru 2010. definsao je zaključke broj 03-708, kojima je, između ostalog, zadužio resorno ministarstvo i Tendersku komisiju da obezbijede regulisanje većinskog duga kompanije ‘’Vektra Boka’, čime je država priznala i prihvatila sve dubioze iz pretprivatizacionog perioda.
Istim zaključcima zahtijevalo se razmatranje svih aspekata zajedničkog investicionog aranžmana sa renomiranom austrijskom kompanijom Soravija grupa. Nadamo se da se sjećate da je Soravija grupacija, inače vlasnik preko 20 hotela u evropskim prijestonicama i franšizama brendova Hilton, Šeraton i drugih, bila spremna da, ukoliko se riješe imovinski sporovi u ‘Vektra Boki’, izgradi sva 4 hotela i investira preko 150 miliona eura. Iste godine Vlada Crne Gore sve zaključke Savjeta za privatizaciju pretočila je u svoje zaključke a od tada do danas realizovan je samo jedan - saglasnost o usklađivanju akcijskog kapitala u iznosu od 28 miliona eura uz obavezu da ‘Vektra Montenegro’ tu saglasnost ne koristi kao razlog za pokretanje raskida kupoprodajnog ugovora. Vlada, u kojoj je ministar turizma bio gospodin Nenezić, razumjela je sve probleme nastale u postupcima privatizacije HTP ‘Boke’ i bila svjesna činjenice da može doći do raskida kuporodajnog ugovora na štetu prodavca, što je potvrđeno svim zaključcima te Vlade, pa njegovo reagovanje smatramo i nepotrebnim i suvišnim”, naveo je Brković.
Bonus video:
