Cilj zajedničkog regionalnog tržišta je povećanje atraktivnosti i konkurentnosti regiona Zapadnog Balkana i njegovo približavanje jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU), poručeno je na info danu „Zapadni Balkan i Crna Gora - implementacija Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, koristi i izazovi“.
Predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović, rekao je da su regionalna ekonomska integracija i saradnja postali jedan od ključnih alata za pružanje doprinosa ekonomskoj dimenziji integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, čemu je snažno doprinio Berlinski proces.
On je, na info danu koji su organizovali PKCG i KIF ZB6, kazao da je cilj Crne Gore, a vjeruje ostalih zemalja članica, da se i prije punopravnog članstva u EU, postigne otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode iz regiona Zapadnog Balkana.
“Stoga, Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište za period 2021-2024, za nas predstavlja ne samo obavezu proisteklu iz zajedničkih dokumenata, već je taj dokument opredjeljenje za punu integraciju naših kompanija, za plasman roba i usluga, za potpuno novu dimenziju uključivanja svih ekonomskih činilaca iz Crne Gore u evropski ekonomski ambijent”, kazao je Golubović.
On je naglasio da KIF ZB6 snažno doprinosi sprovođenju akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, što jasno ukazuje na stepen posvećenosti privrednih komora svake od naših zemalja ponaosob.
“Upravo ta posvećenost i udruženost dala nam je priliku da razmišljamo o zajedničkoj ponudi i promociji investicionih mogućnosti, da razvijamo industrijska i inovaciona područja, da se pripremamo za ulazak i lanac dobavljača i druge razvojne programe u okviru evropskog prostora”, dodaje Golubović.
Generalna sekretarka KIF ZB6, Tatjana Šterjova Suškovska, pojasnila je da zajedničko regionalno tržište pretpostavlja koordinirani pristup vlada ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora zasnovanog na pravilima i standardima EU, uz slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.
“Cilj zajedničkog regionalnog tržišta je ojačana konkurentnost kompanija Zapadnog Balkna na evropskom i globalnom tržištu, integrisano tržište od 18 miliona ljudi, bolja integracija u evropske lance vrijednosti, te potencijal za dodatni rast BDP-a od 6,7 odsto”, kazala je Šterjova Duškovska.
Ona smatra da region treba staviti u fokus stranih investitora koji žele da smanje udaljenost od tržišta EU i da diverzifikuju svoje dobavljače.
Šterjova Duškovska je kazala da taj proces donosi brojne benefite za sve kompanije, među kojima su priznavanje izvoznih dokumenata, profesionalnih kvalifikacija i licenci širom regiona.
Ona je kao benefite navela smanjenje čekanja na prelazima do 70 odsto, 24-satno dostupne usluge, te zelene linije i koridori unutar ZB i prema EU.
Koordinatorka projekta KIF ZB6, Marija Ašković Matić, rekla je da će u narednom periodu fokus biti na predstavljanju Protokola 6 i uticaju koji će imati na kompanije koje se bave pružanjem raznih vrsta usluga, zatim na direktnoj podršci kompanijama kako bi unaprijedile regionalnu saradnju.
Prema njenim riječima, do kraja juna biće lansirane dvije platforme, a riječ je o Market Access i Market Intelligence bazama podataka.
“One će biti besplatne za sve kompanije iz regiona i sadržati relevantne informacije o tome kako da izvezu proizvode na druga tržišta i uspostave saradnju sa kompanijama iz Regiona”, objasnila je Ašković Matić, ističući da će pomenute platforme biti potpuno operativne do kraja godine.
Predstavnik CEFTA sektretarijata, Zoran Ilić je, na panel diskusiji „Koristi koje implementacija Akcionog plana donosi privredi Crne Gore i izazovi njegovoj u implementaciji“, ocijenio da je obiman proces uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta dobro započeo.
On je rekao da je uspostavljanje zelenih koridora doprinijelo stabilnosti u snabdijevanju.
Prema riječima Ilića, potrebno je usaglasiti radno vrijeme graničnih prelaza, a sistem prioriteta na granicama proširiti sa glavnih prelaza na sve koji su operativni.
“Ovaj sistem olakšavanja treba da prebacimo i na prelaze sa EU te na taj način obezbijedimo potpuno nesmetano kretanje roba”, rekao je Ilić.
Đuro Kažić iz Investiciono razvojnog fonda (IRF) istakao je da pravci djelovanja IRF-a značajno podržavaju prioritete zajedničkog regionalnog tržišta.
On je rekao da u narednom periodu vidi mogućnosti kreiranja novih programa podrške koji bi doprinijeli stvaranju kvalitetnije ponude u domenu roba i usluga.
“Adekvatna integracija i korišćenje benefita regionalnog tržišta pretpostavlja visok stepen standardizacije proizvoda i modernizaciju vrijednosnog lanca. To takođe podrazumijeva korišćenje modernih tehnologija i digitalizaciju procesa. Očekivanja su velika i u domenu primjene aktivnosti koje ublažavaju efekte klimatskih promjena”, rekao je Kažić.
IRF će se u budućem periodu, kako je dodao, posebno posvetiti poboljšanju konkurentnosti privrede baziranom na razvoju prioritetnih sektora - turizma i poljoprivrede, standardizaciji i modernizaciji poslovanja.
Direktorica Direktorata za trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomskog razvoja Jelena Janković, kazala je da postoji značajan potencijal za podsticanje regionalne ekonomske integracije.
“Uklanjanje barijera za regionalne investicione ponude pruža mogućnost za ekonomiju obima, geografsko diverzifikovano poslovanje i efikasniju raspodjelu resursa u okviru regionalnog tržišta, čime se podstiče integracija kompanija u međunarodne lance vrijednosti”, navela je ona.
Crna Gora je, dodaje Janković, u procesu reforme mreže bilateralnih investicionih sporazuma (BIT) i definisanja novog modela koji će uspostaviti balans između zaštite prava investitora i državnih interesa i pune usaglašenosti sa standardima EU.
“Jedan od glavnih strateških prioriteta biće pregovaranje Sporazuma o zaštiti investicija između Crne Gore i EU, kao i finalizacija aktivnosti na kreiranju novog BIT modela”, kazala je Janković.
Koordinator za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijacijama PKCG Balša Ćulafić istakao je značajnu ulogu Poslovnog savjeta KIF ZB6 koji čine vlasnici ili rukovodioci 16 vodećih kompanija koje posluju u regionu.
Poslovni savjet će, kako je objasnio, nadgledati i analizirati napredak u sprovođenju Akcionog plana, davati konkretne predloge mjera za uklanjanje barijera, smanjenje troškova i olakšavanje uslova za poslovanje unutar regije i prema EU.
Izvršna direktorica Pivare Trebjesa, Sanja Ćalasan, istakla je da veće tržište pruža mogućnosti za rast i razvoj poslovanja.
“Vjerujemo da će zajedničko regionalno tržište ostvariti svoj cilj – povećati atraktivnost i konkurentnost regiona te približiti ga jedinstvenom tržištu EU”, kazala je Ćalasan.
Ona smatra da kompanije preko komora treba da utiču na dalje unapređenje u oblasti prekograničnog poslovanja, prije svega kroz zalaganje za priznavanje sertifikata i otklanjanje drugih necarinskih barijera.
Bonus video:
