Zbog odluke dijela parlamentarne većine da ne podrži amandman na budžet za 2021. godinu, kojim je tražena saglasnost za reprogram starih nepovoljnih kredita i kredita za autoput, građani Crne Gore nastaviće da plaćaju enormne kamatne stope naslijeđenih kredita iz vremena bivše Jugoslavije, čime će biti manje novca za socijalne i druge potrebe u zemlji, saopštila je Ines Mrdović, pravna savjetnica pri NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP)
Mrdović isitče da se radi o više ranijih kredita, neki su još iz vremena bivše Jugoslavije, a od kojih su među najnepovoljnijim oni koji se tiču Pariskog kluba povjerilaca.
U saopštenju navodi da je prema njihovim informacijama, riječ o sedamnaest pojedinačnih kreditnih aranžmana.
"Koliko se radi o nepovoljnom dugu pokazuje podatak da je ukupan iznos angažovanog novca od Crne Gore bio nešto preko 110 miliona eura. Do aprila ove godine Pariskom klubu je za kamate plaćeno 65,4 miliona, a za glavnicu 46,4 miliona, što je ukupno 111,8 miliona. Međutim, stanje duga prema Pariskom klubu je do aprila iznosilo još nevjerovatnih 64 miliona", kazala je Mrdović.
Dodaje da je još jedan od nepovoljnih kredita onaj prema Svis International banci, gdje je do aprila ove godine ukupan iznos povučenih sredstava bio 138,4 miliona, da je do istog perioda za kamate plaćeno 24,7 miliona, a za glavnicu 96,3 miliona, što je ukupno 121 milion, dok je stanje duga prema toj banci i dalje ogromno i iznosi 42,1 miliona eura.
"Upravo ovi primjeri najbolje ilustruju koliko su javne finansije zemlje "zarobljene" pojedinim nepovoljnim kreditima. ASP ukazuje i da je Crna Gora, koja odavno uglavnom "živi" od zaduživanja, do aprila imala dugovanja prema 24 inostrana kreditora. Ukupan iznos povučenog novca je pet milijardi eura, dok nije povučeno oko 420 miliona ugovorenih kredita", kazala je ona.
Mrdović navodi da je do istog perioda država platila 1,46 milijardi eura glavnice, a za kreditne kamate još 620 miliona eura.
Pojasnila je da ova evidencija ne obuhvata domaće kreditore, ali dovoljno govori o narušenim javnim finansijama zemlje, koje su u to stanje dovedene najviše "zahvaljujući ranijim politikama, kojima se iz javnih sredstava prelivalo u privatne ruke, a „rupe“ su punjene kroz zaduživanja"
"Međutim, ukoliko je postojala mogućnost da se refinansiranjem smanje obaveze za enormne kamatne izdatke, onda su narodni predstavnici (i vlasti i opozicije) morali voditi računa o tome i brinuti o javnom interesu, a ne postupati direktno na štetu svih građana ove zemlje, koji su, evo, duže od tri decenije najlakša „moneta za potkusurivanje“. Za ukazati je i da dostojnost poslaničke funkcije dominantno uključuje donošenje odluka u korist građana, a da svi ostali aspekti te funkcije „padaju u vodu“ pred javnim interesom", navodi se u saopštenju pravne savjetnice pri NVO ASP.
Bonus video:
