Podgorička kompanija traži dozvolu za gradnju vjetroelektrane na Brajićima, u Budvi skeptični

U zahtjevu se napominje da će se kroz izradu projektne dokumentacije precizno definisati katastarske parcele na osnovu Ugovora o zakupu državnog zemljišta koji je kompanija “Vjetroelektrane Budva“ zaključila 25. avgusta prošle godine sa državom Crnom Gorom, odnosno Ministarstvom ekonomije

18054 pregleda 12 komentar(a)
Vjetroelektrana planirana na Brajićima, Foto: Boris Pejović
Vjetroelektrana planirana na Brajićima, Foto: Boris Pejović

Podgorička kompanija “Vjetroelektrane Budva“ zatražila je od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da im izdaju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima.

U zahtjevu, u koji su “Vijesti“ imale uvid, navedeno je da je riječ o lokalitetu koji se nalazi na području budvanske i barske opštine, te precizirano da je riječ o katastarskim opštinama Reževići II, Kuljače, Utrg, Otovčići, Tomići, Brčeli i Brajići koje se sve nalaze u zahvatu Plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore.

U zahtjevu se napominje da će se kroz izradu projektne dokumentacije precizno definisati katastarske parcele na osnovu Ugovora o zakupu državnog zemljišta koji je kompanija “Vjetroelektrane Budva“ zaključila 25. avgusta prošle godine sa državom Crnom Gorom, odnosno Ministarstvom ekonomije.

Pojašnjava se da je Ugovorom u preambuli navedeno da je prostornim Planom obalnog područja na zemljištu koje je predmet zakupa predviđena izgradnja vjetroelektrana i izvršena istraživanja i mjerenja potencijala vjetra na ovim katastarskim parcelama.

Od vladinog resora na čijem se čelu nalazi Ratko Mitrović zatraženo je da se izdaju urbanističko-tehnički uslovi, na osnovu kojih će biti izrađena projektna dokumentacija i time omogućena realizacija investicije vrijedne više od stotinu miliona eura.

Kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata, osnivači “Vjetroelektrane Budva“ su njemački WPD Europe s 80 odsto vlasništva, dok 20 odsto ima Golub Senić, koji je ujedno i izvršni direktor.

Krajem avgusta prošle godine, uoči parlamentarnih izbora, konzorcijum predvođen njemačkom kompanijom WDP zaključio je s Vladom premijera Duška Markovića ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju vetroelektrane Brajići u koju će, kako je tada saopšteno, biti uloženo 101,3 miliona evra.

Ugovor su potpisali tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić i Zoran Obradović u ime Konzorcijuma WPD Brajići.

“Vjetroelektrana Brajići imaće instalisanu snagu od preko 100 megavati i proizvodiće oko 220 gigavatsati čiste električne energije godišnje, čime se mogu pokriti potrebe preko 50.000 prosječnih domaćinstava”, rekao je tada Obradović.

Lokalni partner na projektu je firma “Vjetroelektrana Budva”.

Tada je saopšteno da je WPD najveći graditelj vjetroparkova na kopnu u Njemačkoj, te da će se projekat Brajići razvijati bez državnih podsticaja i garantovanih premijskih cijena, na tržišnim osnovama

“U realizaciju projekta ćemo uložiti preko 100 miliona eura. Radićemo kako se od njemačkog investitora očekuje: odgovorno, pedantno, precizno i učinkovito i postaviti visoke standarde i očekivanja za buduće projekte u smislu dobrih odnosa s lokalnom zajednicom, poštovanja preuzetih obaveza i rokova i visokog vrednovanja i pažljivog raspolaganja zemljištem koje nam država povjerava na trideset godina“, kazao je tada Obradović.

U Budvi su skeptični kada je riječ o realizaciji ovog projekta, a to je jasno krajem prošle godine saopštio i predsjednik Skupštine opštine Krsto Radović (Demokrate) koji je zatražio od državnih institucija da se javnosti predoče svi detalji ko stoji iza ovog projekta, jer, kako je naglasio, podsjeća na projekat otpadnih voda koji je jedna od najkoruptivnijih afera.

“Zahtijevam od svih nadležnih i na lokalnom i na republičkom nivou da se dodatno angažuju kako bi dokumentacija koja se tiče izgradnje ovog energetskog postrojenja bila dostupna prije svega organima lokalne samouprave, a zatim i predočena javnosti kako ne bi ostavili prostora bilo kakvim nedoumicama. Netransparentnost ovakvih projekta kao i interesnih grupacija koje stoje iza istih, nameću pitanje da li iz svega možemo izvesti zaključak o koruptivnom karakteru ovih radnji i kako to da se za javni interes, kako ga slobodno tumače kreatori tridesotogodišnje politike, proglasi nešto što ide nauštrb interesa lokalnog stanovništva i dobrobiti svih građana opštine Budva”, kazao je tada Radović.

Bonus video: