Crna Gora mora razvijati proizvodnju visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda, a nepostojanje integrisanog sistema upravljanja i kontrole (IACS) jedna je od nedostajućih karika u sektoru poljoprivrede Crne Gore.
To je kazala prof. dr Aleksandra Martinović, profesorica na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju na predavanju za grupu poljoprivrednika koji se bave pretežno biljnom proizvodnjom na temu ‘’Poljoprivreda u Crnoj Gori - stanje i perspektive’’, koje je organizovalo Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN).
“Tradicionalne proizvode treba plasirati na tržište primarno kroz sektor turizma, prateći principe održivosti i uz poštovanje ekoloških načela. U tom cilju važna je edukacija proizvođača kroz Kodeks dobre poljoprivredne prakse, sa posebnom pažnjom na adekvatno odlaganje otpada. Kontrole se sprovode kroz računarski sistem kada je u pitanju registar životinja, baze podataka u vezi s biljnom proizvodnjom, registar proizvođača grožđa i vina, registar maslina i registar nositelja polisa poljoprivrednog osiguranja. Međutim, te baze podataka nisu integrisane’’, kazala je Martinović.
Kako je saopšteno iz DMEN, ona je tokom predavanja dodala da se na licu mjesta sprovode provjere stoke i usjeva, te da je jedan od ciljeva projekta MIDAS uspostavljanje povezanih informacionih sistema.
Proizvođač malina Ranko Radulović istakao je da se u Crnoj Gori ne može doći do potrebnih sertifikata, kao i da je problem predugo trajanje projekata, od početka realizacije do isplativosti kreditnih sredstava.
‘’Da bih svoj proizvod plasirao na tržište EU, konkretno Hrvatske, potrebni su mi sertifikati koje ne mogu dobiti u Crnoj Gori. Iako imam ponude iz Dubrovnika, nijesam u mogućnosti da tamo plasiram svoje proizvode’’, kazao je Radulović.
Mitar Jovović, proizvođač krompira u Miločanima, kazao je, kako su naveli ekolozi, da veliku poteškoću u bavljenju poljoprivredom predstavlja plasman viška proizvoda po isplativoj cijeni.
Bonus video:
