Račun za novac iz Abu Dabi fonda za razvoj za projekte razvoja crnogorske poljoprivrede nije mogao biti otvoren, niti su transakcije mogle biti obavljene bez naloga Ministarstva finansija, piše u novom dopisu Centralne banke Ministarstvu poljoprivrede kojeg potpisuje guverner Radoje Žugić.
Međutim, upravo je Žugić bio ministar finansija 2015. godine kada je sporni račun otvoren i kada su s njega obavljene prve transakcije prema izabranim kompanijama. Državi sada prijeti šteta od 16 miliona eura, koliko iznose dugovi šest od deset kompanija koje su dobile ove privilegovane kredite. Taj novac sada neuspješno pokušava naplatiti Zaštitnik državnih interesa blokadom računa i aktiviranjem hipoteka na imovinu sporne vrijednosti i statusa.
Tužilaštvo je pokrenulo istragu o ovom slučaju, dok je zatraženo skidanje imuniteta tadašnjem ministru poljoprivrede, a sada poslaniku DPS-a Petru Ivanoviću, za koga jedino postoje dokumenta da je učestvovao u otvaranju spornog računa i korišćenju novca.
Kredit uzet od Abu Dabi fonda je pod garancijom države, a 15. jula je na naplatu stigla nova rata od oko 1,4 miliona dolara. Međutim, novac se nalazio na spornom računu za koji je utvrđeno da je otvoren nezakonito i koji se ne može koristiti, zbog čega već mjesecima traje prepiska između ministarstava i Centralne banke.
Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je 24. juna uputio dopis Centralnoj banci da se uključi u rješavanje problema i da pruži podršku da Investiciono-razvojni fond može platiti dospjela potraživanja.
Žugić je na dopis odgovorio da je otvaranje i korišćenje ovih računa predviđeno Zakonom o Centralnoj banci dok je detaljno uređeno ugovorom između CBCG i Ministarstva finansija.
”Centralna banka otvara i vodi račune za izvršavanje platnih transakcija s tih računa na osnovu naloga - zahtjeva Ministarstva finansija (sada Ministarstva finansija i socijalnog staranja)”, navedeno je u odgovoru Žugića.
On navodi da CBCG nije ugovorna strana u aranžmanu s Abu Dabi fondom i da nema zakonska ovlašćenja da učestvuje u rješavanju pitanja koja proizilaze iz tog ugovornog odnosa.
”Dakle, Centralna banka je u konkretnom slučaju jedino nadležna da otvara i vodi račune za izvršavanje platnih transakcija s tih računa i to isključivo na osnovu naloga - zahtjeva Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Razumijevajući Vaše napore da prevaziđete nastalu situaciju, CBCG ostaje otvorena za saradnju u dijelu koji se odnosi na podatke i informacije kojima CBCG raspolaže, a koji se mogu dostaviti u skladu sa zakonom”, naveo je Žugić.
Ni ova dopisivanja nijesu riješila problem kako će Crna Gora smanjiti štetu nastalu zbog načina ugovaranja i odabira većinom neuspješnih kompanija koje će dobiti višemilionske kredite uz državne garancije.
Ništa se nije moglo bez Žugića, ali nigdje nema njegovog potpisa
Guverner Žugić je u ovom novom dopisu potvrdio da se sporni račun nije mogao otvoriti 2015. godine, niti transakcije obaviti bez potpisa njega kao tadašnjeg ministra finansija. Međutim, sve to se desilo, ali nigdje nema Žugićevog potpisa.
U arhivama ministarstava poljoprivrede i finansija i Investicionog razvojnog fonda nigdje nema ni dokumenta o državnoj garanciji, koju je takođe morao potpisati tadašnji ministar finansija Žugić. Vlada je najavila da će orginal ovog dokuemnta tražiti od Abu Dabi fonda, jer je prosto nevjerovatno da je nestao dokument o davanju državne garancije od 50 miliona dolara.
Postoje dokumenta u kojima Ivanović od tadašnjeg direktora Prve banke Darka Radunovića traži otvaranje spornog računa i da on i njegov pomoćnik u ministarstvu jedini imaju deponovane potpise za sve uplate i isplate. Radunović je godinu kasnije postao ministar finansija i naslijedio je Žugića, koji je postao guverner. Pitanje bez odgovora je i kako je Prva banka mogla otvoriti sporni račun, ako nijesu imali najvažniji dokument - nalog ministra Žugića.
Prema dokumentima koje su ranije objavile “Vijesti”, Prva banka je tek u oktobru 2018. godine, kada je već odobreno devet od ukupno deset spornih kredita, poslala dopis IRF-u da nije moguće izvršiti transakcije sa spornog računa. Nakon toga je CBCG izdala mišljenje da je ipak to moguće, pa je isplaćen i deset kredit. Ni na tom dokumentu nema Žugićevog potpisa, već ga je ispred CBCG potpisao direktor Sektora za platni promet Andrija Jovović.
Bonus video:
