U Skupštini postoji većina koja bi podržala smanjenje akciza na goriva, jer su poslije novih poskupljenja maloprodajne cijene naftnih derivata dostigle rekordni nivo iz 2019. godine, pokazuje anketa “Vijesti”.
Za smanjenje akciza izjasnile su se Demokrate, SNP, URA, iz DF-a nijesu odgovorili na pitanje, ali su ranije podržavali tu ideju. Moglo bi se čekivati da bi za ovakav predlog glasala i većina sadašnje opozicije, koja je to i uradila na proljećnom zasjedanju kada je SDP to predlagao. Takva nova inicijativa od vladajućih stranaka lako bi mogla proći, naročito jer u proceduri već postoji vladin Predlog o izmjeni zakona o akcizama za cigarete i alkohol, pa bi trebalo dodati novi amandman.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja nisu odgovorili - da li bi bilo moguće smanjenje akciza na naftne derivate. Bivša Vlada je 2017. povećala akcize na gorivo za devet centi, i od tada su maloprodajne cijene među većima u regionu, ali i od nekoliko država u Evropi.
Iz SNP-a su kazali da poskupljenje goriva nije dobro, jer utiče na životni standard građana i njihovo svakodnevno funkcionisanje.
”O smanjenju akciza na gorivo se već duže vremena govori. Očekujemo da se Vlada pozabavi ovim problemom, a SNP će u tom slučaju, pružiti podršku smanjenju akciza na gorivo, jer smatramo da građani i privreda više ne mogu izdržati nove namete”, rekli su u ovoj partiji.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović je kazao da aktuelne cijene goriva, za čiji rast su zaslužna kretanja na svjetskim berzama nafte, nesumnjivo imaju negativan uticaj na stanovništvo i privredu i da je potrebno da država smanji akcize na gorivo.
”Sve je to posljedica poremećenih kretanja na globalnom tržištu nastalih kao posljedica kovid krize. Godinama smo ukazivali na to da je Crnoj Gori neophodan sveobuhvatan privredni zaokret, kako bi smanjila svoju izloženost uticajima koje ne može kontrolisati. Tadašnji donosioci odluka su morali biti svjesni da ovoliki nivo uvozne zavisnosti naše privrede ne može domaću ekonomiju povesti na put stabilizacije i daljeg razvitka. Nagli skokovi cijena goriva uvijek sa sobom nose multiplikativne negativne efekte na građane i privredu. Ako se zadržimo samo na očekivanom rastu troškova transporta, onda je rast potrošačkih cijena očekivan. To svakako nameće potrebu da država istupi sa konkretnim modelom zaštite i životnog standarda i privrede, a smanjenje akciza na gorivo može biti jedan od najbržih i najučinkovitijih modela”, ocijenio je Šaranović.
Iz pokreta URA su kazali da posljednje poskupljenje svih vrsta goriva nepovoljno utiče na životni standard građana i privrede zbog čega Vlada treba da preispita mogućnost smanjenja akciza kako bi se ublažilo svako poskupljenje goriva na svjetskoj berzi.
U ovoj partiji kažu da su svjesni da je riječ o globalnom problemu na koji Vlada ne može da utiče, ali da globalno poskupljenje skoro svih sirovina i kanala distribucije ukazuje da se mora povesti računa o mogućnosti korišćenja sopstvenih sirovina i proizvoda koji bi bili alternativa stranim.
U skupštinskoj proceduri je i dalje predlog SDP-a za smanjenje akciza na gorivo.
Milatović: Bilo je godina pod bivšom vlasti kada je gorivo bilo još skuplje
Cijene goriva u Crnoj Gori zavise od cijena u svijetu, koje su sada na nivou od oko 74 dolara po barelu, a udio u cijeni goriva je akciza, čije se povećanje desilo u vrijeme bivše Vlade, 2017. godine, dok aktuelna Vlada nije povećavala akcize na gorivo, kazao je juče ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
Milatović je, između ostalog, na Tviteru naveo da su cijene goriva porasle u odnosu na 2020. godinu, kao rezultat oporavka u svjetskoj ekonomiji, i dostigle isti nivo kao i prije pandemije koronavirusa.
”Takođe, cijene su rasle negdje od 2016. do 2018. godine, upravo u vrijeme kada je prošla Vlada dodatno još i povećala akcize na gorivo. U prethodnih 15 godina, bilo je perioda kada su cijene goriva bile još veće, poput perioda 2011-2014, ili onog prije globalne krize iz 2007. godine. Recimo, u 2013. cijena bezolovnog je u Crnoj Gori išla do 1,4 eura, a dizela do 1,3 eura, iako je akciza bila niža prije promjene u 2017. godini”, naveo je ministar.
Bonus video:
