Preduzeća traže detaljno tumačenje odredbi zakona o radu i o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Ustava u pogledu obaveza poslodavca, kako bi se zaštitili od eventualnih radnih sporova, kazao je predsjednik Odbora udruženja trgovine Jovan Lekić.
Kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG) Odbor udruženja trgovine PKCG je na sjednici razmotrio Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za period januar-avgust ove godine i aktuelne mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa.
Navodi se da su u fokusu sjednice su bile mjere obaveze posjedovanja nacionalne digitalne covid potvrde za ulazak u tržne centre, poslovne centre, poslovne zgrade u kojima djelatnost obavlja više od tri privredna društva odnosno preduzetnika i objekte površine preko hiljadu metara kvadratnih u kojima se vrši prodaja na malo neprehrambene robe.
Usljed čijeg nedostatka, kako su kazali, zaposleni ne može pristupiti radnom mjestu i po kojem osnovu će im se isplaćivati zarade, s obzirom na to da poslodavac nije kriv za nemogućnost obavljanja radnih zadataka za vrijeme koje nisu u mogućnosti da obavljaju rad.
“Imajući u vidu da veliki broj zaposlenih smatra da je iz navedenog razloga diskriminisan, privredni subjekti traže detaljno tumačenje odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Ustava u pogledu obaveza poslodavca, kako bi se zaštitili od eventualnih radnih sporova” kazao je Lekić.
On je istakao da je većina privrednih subjekata kontaktirala Komoru u vezi sprovođenja navedenih, mjera, u traženju odgovara na pitanja koja se nameću, te da je tokom intezivnog rada ovog Odbora, upućeno više konkretnih pitanja nadležnim Ministartvima i institucijama kako bi mogli jasnije i preciznije tumačiti navedene odluke i zakone.
“Nama je potreban brži, bolji i produktivniji biznis, ali problemi sa kojima se konstantno susrećemo oduzimaju nam ogromnu energiju. Svi mi, ali i naši partneri iz Vlade bi trebalo da imamo zajednički cilj, a to je kako da doprinesemo razvoju poslovanja i posvetimo prevazilaženju biznis barijera”, kazao je Lekić.
On je dodao da je u odnosu na period prije pandemije oko 52 hiljade radnika ostalo bez posla, dok u sektoru trgovine taj broj iznosi oko 8,5 hiljada radnika.
Hasan Ramović iz kompanije Put Gross kazao je da iako postoji veli broj nezaposlenih, malo je onih koji stvarno hoće da rade i ocijenio je da je mjere socijalne podrške definitivno potrebno unaprijediti.
Gojko Bajović iz kompanije Okov ocijenio je da kada su u pitanju aktuelne mjere, koje se odnose na obavezu posjedovanja digitalnih covid-19 propusnica uredba koja je donsena nije dovoljno dobro razrađena i precizna, te da brojni privrednici imaju nedoumice u njenoj primjeni.
“Nemamo jasno tumačenje države koja donosi te iste zakone i potrebno je tačno reći na koji način se primjenjuju kako ne bi ulazili u sudske sporove. Naša kompanija je stimulisala sve zaposlene sa 50 eura kako bi se vakcinisali, ali i dalje imamo veliki broj onih koji to ne žele”, rekao je Bajović.
Kako je kazao, potrebni su im odgovori na konkretna pitanja, kao i da Ministarstvo razmotri subvencionisanje zarada onim licima, koji zbog aktuelnih mjera ne mogu obavljati svoje radne zadatke.
“Predstavnici trgovačkog sektora složili su se da je neophodno ukinuti naredbu da se u velike neprehambene objekte može ući samo sa kovid propusnicama, jer to predstavlja diskrimnaciju ove vrste trgovine u odnosu na druge i da bi i u ovim objektima trebalo dozvoliti nesmetanu trgovinu bez kovid potvrda”, kaže se u saopštenju.
Vršiteljka dužnosti (v.d.) direktorice Direktorata za rad i zapošljavanje Jevrosima Pejović kazala je da su vrata Ministarstva ekonomskog razvoja širom otvorena za sve nedoumice i pitanja kako bi se pokušala urediti ova oblast i sagledali problemi sa svake strane.
“Morate znati da ovo nije redovno stanje i da se mi već dvije godine nosimo sa pandemijom Covid-19, a zbog efikasnosti i brzine u kreiranju i donošenju odluka dešava se da se ispuste pojedini segmenti, te je nemoguće očekivati da mjere na kraju budu zadovoljavajuće za sve”, kazala je Pejović.
Prema njenim riječima, to su situacije kada se sve gleda prema prioritetima i kroz prizmu zdravlja.
Ona je kazala da je svjesna značaja trgovine i izazova sa kojima se suočavaju kako poslodavci tako i zaposleni, da će svi problemi sa kojima su se privrednici obratili biti prenesni onima u čijoj je to nadležnosti, kako bi se sa daljim inputima radilo na što efikasnijem uklanjanju barijera.
Glavna tržišna inspektorka Milena Radulović poručila je da je potrebna dobra saradnja sa trgovcima kako bi, posebno o u ovom periodu, zajedno izašli iz krize sa što manje posljedica.
“I mi imamo probleme u radu i na terenu, zato upućujemo na njih kroz Savjet za borbu protiv korona virusa”, kazala je Radulović.
Ona je dodala da iako nailaze na negodovanje od strane trgovaca i potrošača, trgovci u najvećoj mjeri poštuju epidemiološke mjere.
Radulović je istakla da tržišna inspekcija ne može sama da tumači propise o covid-19 propusnicama jer rade na osnovu zakona koji je donesen, te da jedino mogu inicirati izmjenu propisa o kontroli ovih propusnica.
Načelnik Direkcije za unutrašnje tržište, zaštitu konkurencije i infrastrukturu kvaliteta Dragan Vukčević istakao je dobar primjer partnerstva između Privredne komore i članova Odbora trgovine, navodeći da je u toku ljeta dok nije bilo covid propusnica, postojao problem koji je prijetio inflatornim udarom na određene namirnice.
“U dogovoru sa pekarskom industrijom i velim trgovinskim lancima, uspjeli smo da zadržimo cijenu osnovnog hljeba na 50 centi, na zadovoljstvo svih strana”, kazao je Vukčević.
Marija Božović iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), kazala je da je epidemiološka situacija i dalje prilično loša, te da se IJZ zalaže da vakcinacija bude obavezna, ali da je to nemoguće sprovesti jer nigdje u svijetu nije.
“Drugi način za suzbijanje pandemije i zaštitu javnog zdravlja osim vakcinacije ne postoji, zato svi treba da damo svoj doprinos i promovišemo je kroz edukativne prezentacije”, kazala je Božović.
Miloš Golubović iz kompanije Veletex istakao je da bi bilo korisno da se na nivou Vlade formira određeno tijelo koje će imati dovoljna ovlašćenja da može da odgovara na pitanja privrednika o mjerama koje se uvode, kako bi imali tačne i precizne informacije.
“Potrebno je uspostavljanje neke vrste operativnog štaba sa predstavnicima Privredne komore i nadležnih institucija, jer su pred nama razni izazovi i barijere koje treba prevazići”, kazao je Golubović.
Jelena Golubović prezentovala je Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za period januar-avgust ove godine.
Golubović je kazala da je u navedenom periodu ostvareni promet u trgovini na malo, izražen u tekućim cijenama iznosio 976,6 miliona eura što je povećanje od 20 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok posmatrano u odnosu na 2019. godinu bilježi pad od 1,2 odsto.
Ona je navela da bruto i neto zarade zaposlenih bilježe rast.
Prosječna bruto zarada u sektoru trgovine je u periodu januar-avgust 2021. godine iznosila 588 eura i u odnosu na isti posmatrani period prethodne godine bilježi rast od 2 odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom veća za 4 odsto.
Prosječna neto zarada za navedeni period iznosila je 394 eura, što je rast od 2 odsto, u odnosu na isti period prošle godine ili 4,2 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
Golubović je kazala da zaposlenost u ovoj godini, kao i u prošle, bilježi negativan rast, što je posljedica pandemije na poslovanje privrednih subjekata.
“U prvih osam mjeseci ove godine prosječno je bilo zaposleno 152,3 hiljade radnika, što je za 16,6 odsto manje ili oko 30 hiljada radnika u odnosu na isti uporedni period prošle godine, kada je prosječno bilo zaposleno 182,5 hiljada radnika, a za 25,3 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine, kada je prosječno bilo zaposleno 204, 05 hiljada radnika”, kaže se u saopštenju.
Učešće sektora trgovine u ukupnom broju zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima je najveće i u periodu januar-avgust ove godine iznosi 19,9 odsto.
U tom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 30,34 hiljade osoba, što je pad od 15,8 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je u prosjeku zapošljavao 36,07 hiljada radnika.
“U odnosu na 2019. godinu kada je taj sektor zapošljavao za isti uporedni period u prosjeku 39,87 hiljada, navedeno predstavlja smanjenje od 23,9 odsto ili oko 8,5 hiljada radnika manje”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je prema preliminarnim podacima Monstata, ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom u periodu januar-avgust iznosila 1,86 miljardi eura , što ukazuje na rast od 15,2 odsto.
“Uvezeno je robe u vrijednosti od 1,59 milijardi eura , što je povećanje od 15,2 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je izvoz iznosio 266,2 miliona eura i takođe je veći za 15,4 odsto”, navodi se u saopštenju.
Ističe se da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 1,32 milijarde eura i veći je za 15,2 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je stepen pokrivenosti uvoza izvozom sa 16,7 odsto na istom nivou.
U saopštenju se navodi da se Golubović na kraju osvrnula i na poslovanje u sektoru trgovine, koju karakteriše otežana naplata potraživanja i blokade računa.
Golubović je navela da je to izazov inače karakterističan za taj sektor, međutim taj problem je još izražajniji imajući u vidu situaciju izazvanu pandemijom.
“Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija, i to u dijelu neregistrovanja djelatnosti, neformalnog zapošljavanja, nelegalan rad nerezidenata, nelegalna prodaja putem internet i društvenih mreža, nelegalna prodaja akciznih proizvoda. Naročito je zastupljeno nelegalno poslovanje u dijelu prodaje duvanskih proizvoda” kazala je Golubović.
Lekić je govorio i o najnovijiem Pravilniku o izmjenama Pravilnika o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja na Brajevom pismu, koji je objavljen je u Službenom listu 14. juna.
“U skladu sa odredbama ovog podzakonskog akta, kao obavezni proizvodi navedeni su tečni šamponi za pranje kose i tijela i tečni deterdžent za pranje veša i suđa, na minimum 50 odsto proizvoda, kao i da u prvom redu proizvoda na polici bude izložen najmanje jedan artikal sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu”, kazao je Lekić.
On je dodao da je izbrisan dio odredbe koji se odnosio na zapreminu proizvoda, kao i na kvadraturu objekta.
Lekić je kazao da je pravilnik stupio na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenom listu tako da ga trebaju primijeniti svi privredni subjekti iz sektora trgovine, a koji u svom asortimanu imaju navedene proizvode.
On je naveo da je pravilnik donesen bez prethodne konsultacije sa privredom.
Kako je kazao, privrednici su od samog početka isticali da je deklarisanje robe na Brajevom pismu ekonomski neracionalno, da dovodi do povećanja troškova poslovanja, što će dovesti do uvećanja cijene maloprodajnih proizvoda.
“Takav način deklarisanja proizvoda stvara dodatne troškove: štampe, logistike, radne snage i operative, pa samim tim predstavlja biznis barijeru i opterećenje za privredne subjekte”, kazao je Lekić.
U saopštenju PKCG se dodaje da predstavnici trgovina i dalje smatraju da je navedena obaveza uvedena Zakonom o zaštiti potrošača funkcionalno neprimjenljiva i ekonomski neracionalna.
Bonus video:
