Rudnik olova i cinka “Gradir Montenegro” u Šulima kod Pljevalja prošlu godinu je završio sa minusom od oko 200.000 eura, a tome su, kako tvrdi izvršni direktor Petar Vraneš, najviše doprinjele cijena metala na berzi irepromaterijala, kao i nešto niži sadržaj metala u rudi, što je uslovilo i manju proizvodnju koncentrata.
Direktor je kazao da je otvaren je godišnji obim proizvodnje, uprkos činjenici da je veliki broj radnika u prošloj godini bio na bolovanju, najviše zbog zaražavanja virusom korona.
”Nadamo se da ćemo u ovj godini, bez obzira na pad količine prerađene rude, ali uz nešto povoljnije cijene obojenih metala na berzi, ostvareni bilans prihoda i troškova biti na nivou prethodne godine” rekao je Vraneš “Vijestima”, podsjetivši da je prije 11 godina pokrenuta proizvodnja u nekadašnjem rudniku “Šuplja stijena”.
Vraneš kaže da je prvih pet godina poslovanja bio period otklanjanja objektivnih problema, nastalih previdom projekta i ujedno period poslovanja sa višemilionskim gubicima,ada su pozitivni rezultati došli 2016. godine koja je završna u bez gubitka.
”Najuspješnija godina poslovanja, ali ne i najprofitabilnija je 2018. godina, u kojoj smo ostvarili najveći obim prerađene rude i najveću proizvedenu količinu koncentrata olova i cinka, kazao je Vraneš.
On je istakao da su sve vrijeme poslovanja, uprkos problemima sa kojima su bili suočeni, uz pomoć matične firme ZGH Boleslav iz Poljske, uspješno servisirali sve obaveze prema zaposlenima i dobavljačima, što ih je svrstalo na bijelu listu poreskih obveznika.
Rješavanja pitanja otpadnih voda
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora pokrenulo je projekat rješavanja problema voda koje otiču iz napuštenih okana nekadašnjeg rudnika “Šuplja stijena”.
Projekat je, kako su kazali, pokrenut u saradnji sa kompanijama “Gradir Montenegro” i “Tara Resources2, kao i Centrom za ekotoksikološka ispitivanja.
”Rudničke vode odlikuju se veoma nepovoljnim hemijskim sastavom - niskom pH vrijednosti, kao i visokim koncentracijama jona gvožđa, mangana i aluminijuma. Vode iz ovih rudničkih jama istuču na širem prostoru današnjeg rudnika i ulivaju se u Mjedenički potok, koji se dalje uliva u rijeku Ćehotinu. Pojava ovih voda na površini posljedica je vjekovnog jamskog iskopavanja rude na ovim području, pa umjesto kroz sediment, ove vode ističu iz jama i zagađuju Mjedenički potok, okolno zemljište, a onda rijeku Ćehotinu”, kazali su iz ministarstva.
Uz pomoć stručnog konsultanta “BeinnAnOr Exploration Ltd, Joe Crummy” osmišljeno je, kako su dodali, idejno rješenje koje na održiv i ekonomičan način može da dovede do poboljšanja kvaliteta rudničkih voda, a time i na kvalitet okolnog zemljišta koje je u kontaktu sa njima.
Stručnjaci su nedavno utvrdili da je Mjednički potok u potpunosti bez vidljivog života, iznad i nakon postrojenja za flotaciju rude. Ocijenili su i da je njegov uticaj na rijeku Ćehotinu zabrinjavajući. U Mjedničkom potoku nije pronađena ni jedna riba niti jedinka bentosne faune. Potok je u potpunosti bez vidljivog života.
Na lokalitetu koji je 150 metara uzvodno od ušća Mejdeničkog potoka u rijeku Ćehotinu, detektovano je pet vrsta riba, a na 200 metara nizvodno od ušća samo dvije.
Bonus video:
