Iz Centralne banke (CBCG), kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, za “Vijesti” nijesu mogli da daju ocjenu najavljene poreske reforme Ministarstva finansija i socijalnog staranja uz obrazloženje da nemaju dovoljno podataka.
”Vijesti” su pitale za stav u vezi ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na zarade, najave da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobit. Pitanje za vrhovnu monetarnu instituciju je i da li je realno da se iz prihodne strane budžeta obezbijedi novac da bi se nadomjestili zdravstveni doprinosi koje će na sebe preuzeti država ili se može desiti da taj trošak koji bi država preuzela na sebe finansira iz novih zaduživanja.
”Molimo da se za odgovore na postavljena pitanja obratite Ministarstvu finansija, jer u ovom trenutku ne raspolažemo sa dovoljno podataka na osnovu kojih bismo mogli dati procjenu uticaja pomenutih mjera”, saopšteno je “Vijestima” iz službe za odnose sa javnošću.
”Vijesti” su ranije od CBCG tražile komentar u vezi rezultata ovogodišnje turističke sezone, podatke o platnom prometu sa inostranstvom u dijelu koji se odnosi na prihode od stanih gostiju, procjeni prihoda od turističke sezone, kao i podatke o procjeni kretanja javnog duga države i da li je on prijetnja za javne finansije, ali su bili isti odgovori da “nemaju dovoljno podatka zbog čega ne mogu dati komentar”, kao i da se odgovor traži od izvršne vlasti.
Za vrijeme mandata bivših vlada nijesu se dešavale situacije u kojima CBCG nije saopštavala za medije svoje procjene i komentare u vezi krupnih pitanja koja se odnose na javne finansije.
Vrhovna monetarna institucija duži niz godina daje preporuke Vladi u vezi vođenja ekonomske politike, u skladu sa Zakonom o CBCG i to radi na osnovu svojih analiza, a sastavni dio tih preporuka su bile i one koje se tiču javnih finansija.
U preporukama za ovu godinu navedeno je da je, u cilju nastavka procesa konsolidacije budžeta i postizanja fiskalne stabilnosti, potrebno za jačanje dugoročne održivosti javnih finansija u uslovima pandemije što prije uraditi novu Fiskalnu strategiju, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period.
”Novim Planom mjera za sanaciju deficita i smanjenja javnog duga za naredni period poseban akcenat dati na mjere koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima (bruto zarade, neproduktivna potrošnja ....) i naplatu poreskog duga”, dio je preporuka za ovu godinu.
Iz CBCG su u uvodnim napomenama za ovogodišnje preporuke ukazali da je kriza najviše pogodila javne finansije koje su imale visok stepen ranjivosti iz prethodnog perioda.
”Ona je uticala na značajan pad javnih prihoda kao rezultat smanjenja poreske osnovice zbog smanjenog nivoa aktivnosti,kaoi na rast javnih rashoda zbog povećane potrebe intervencije. Kao rezultat ovoga, došlo je do dodatnog rasta javnog duga koji će na kraju godine biti preko 90% BDP-a. Iz navedenih razloga, Crna Gora je ušla u krizu javnog duga, najtežu od hiperinflacije iz 1993. godine. Stoga, fiskalna politika u 2021. godini treba da bude usmjerena na odabrane prioritete saniranja posljedica pandemije, dok nastavak strateškog investiranja treba da bude isključivo kroz programe međunarodnih grantova ili kroz ugovaranje “mekih” kredita od međunarodnih institucija”, ocjena je CBCG.
Bonus video:
