Pekarska industrija suočava se sa velikim problemima, uzrokovanim rastom cijena brašna i energenata, i njen opstanak je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, doveden u pitanje, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG konstatovano je da enorman rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina, kao i problemi sa rastom cijena pšenice, brašna, kukuruza i energenata, negativno utiču na crnogorske poljoprivrednike, posebno na stočarsku proizvodnju i pekarsku industriju.
„Time je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, njihov opstanak doveden u pitanje“, ocijenjeno je na sjednici.
Sekretarka Odbora Udruženja, Lidija Rmuš, kazala je da pored pandemije, koja je usporila privredne aktivnosti i naplate potraživanja, veliki problem jeste i enormni rast cijene repromaterijala, što utiče na sve sektore poljoprivrede.
Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, upozorila da trenutno eskalira problem u pekarskoj industriji, koji se tiče ograničavanja cijene osnovne vrste hleba.
„U pekarskoj industriji kod jednog broja preduzeća je u ovoj godini došlo do rasta proizvodnje, prihoda i izvoza. Turistička sezona je osnažila rad pekarske industrije, ali dva ili tri mjeseca rada ne mogu da poprave lošu situaciju iz prethodnih 18 mjeseci“, poručila je Rmuš.
Tome je, kako je podsjetila, doprinijela i odluka Vlade o ograničavanju cijene osnovne vrste hljeba na 50 centi po vekni uz istovremeno neograničavanje marže, dok je kod ostalih životnih namirnica limitirana samo marža, ali ne i osnovna cijena.
Ona je navela da već u oktobru, zbog povećanja cijena pšenice, dolazi do povećanja cijena brašna 20 odsto, a zbog najavljenog novog poskupljenja pšenice na globalnom nivou očekuje se i dalji rast cijena, tako da su se proizvođači opet našli u nezavidnoj situaciji.
Rmuš je poručila da su do sada pekare veoma često bile garant socijalnog mira zadržavajući cijene hljeba i pored stalnog rasta cijena inputa, ali da posljednja poskupljenja brašna i energenata mogu dovesti do velikih gubitaka koji se neće moći nadomjestiti.
„Apelujemo na ministarstva poljoprivrede, finansija i ekonomskog razvoja da se što prije sastanu i pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada pitanja da li se velikim, industrijskim pekarama, uopšte isplati upaliti mašine i proizvoditi hljeb“, rekla je Rmuš.
Ona je na sjednici predstavila privredna kretanja u agraru za prvih osam mjeseci, istakavši da je uticaj svjetske pandemije na ostvarene rezultate u poslovanju bio izuzetno jak i u prva tri kvartala ove godine, ali da je turistička sezona uticala na da se dobiju što bolji rezultati i pomogla cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.
Prema njenim riječima, zbog kašnjenja donošenja Agrobudžeta, kao najvažnijeg dokumenta za razvoj poljoprivrede, postoji određena bojazan da to može imati negativne efekte na ostvarene rezultate u poljoprivredi u ovoj godini.
„Ono što je pozitivno je što su obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima u sektoru mljekarstva izvršavane redovno, ali za sprovođenje ostalih mjera se ipak moralo čekati na donošenje Agrobudžeta“ kazala je Rmuš i dodala da su u toku jula, avgusta i septembra objavljeni skoro svi javni pozivi i njihova realizacija je u toku.
Predsjednik Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda, Radivoje Bakić, kazao je da se ova industrija suočava sa velikim problemima, prouzrokovanim rastom cijena brašna i energenata.
„Imali smo dobru komunikaciju sa Vladom i pomoć od resornih ministarstava, ali od 1. septembra cijena brašna je otišla „u nebo“, zato apelujemo da se nađe neko razumno, racionalno i društveno odgovorno rješenje za trenutni problem, jer zajednički nosimo ovaj teret“, kazao je Bakić.
Bakić je naveo da ovaj sektor zapošljava puno ljudi, te da učestvuje u 70 odsto ukupne proizvodnje hljeba u Crnoj Gori, ali da su jedini koji su limitirani sa cijenom proizvoda.
„Ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja pokazala su razumijevanje, iako opterećeni budžetom, ali mora se sada naći način na koji bi nam se pomoglo, da li preko akciza, smanjenja poreza na dodatu vrijednost (PDV), poreza i doprinosa, ili nekom drugom racionalnom mjerom“, rekao je Bakić i podsjetio da jedino pekarska industrija nije u mogućnosti da učestvuje u IPARD programima podrške.
Načelnik službe za analize iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirsad Spahić je, kada je u pitanju pekarska industrija, kazao da taj Vladin resor ne može dodatno uticati na Ministarstvo finansija u određivanju cijene osnovnog hljeba, ali da će uraditi sve što je u njihovoj moći u cilju što bržeg rješavanja ovog pitanja.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za plaćanje, Vladislav Bojović, predstavio je aktuelne i nove informacije u IPARD programima i njihovoj implementaciji.
On je saopštio da je je strateški cilj realizovati i obezbijediti što više sredstava za korisnike IPARD programa, te da su privrednici njihov značajan partner.
„Mi postojimo zbog vas, ali i da bi se razvijala privreda i poljoprivreda u Crnoj Gori, i ohrabrujemo vas da prenesete svojim kolegama da je važno da se nastavi sa apliciranjem i korišćenjem ovih sredstava, kako bi svaki cent koji imamo na raspolaganju ostao u Crnoj Gori“, zaključio je Bojović.
Bonus video:
