Međunarodni monetarni fond (MMF) podržava projekat Evropa sad i njegove ciljeve, ali je predložio da se zbog izbjegavanja mogućih rizika razmotri fazni pristup, odnosno da država prvo poveća svoje prihode predloženim izmjenama zakona, a da zatim postepeno na tri godine smanjuju dažbine na zarade i povećava iznos minimalne zarade, kazao je šef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri, na današnjoj zajedničkoj konferenciji za novinare sa guvernerom Centralne banke Radoja Žugića i ministra finansija Milojka Spajića.
Seshadri je naveo da su u potpunosti opravdani ciljevi projekta o smanjenju dažbina i povećanju zarada, ali da je zbog mogućih rizika kao što su inflacija, smanjenje zaposlenosti i neizvjesnost ostvarenja zacrtanih prihoda, trebalo ići postepeno prvo osigurati prihode a zatim postepeno smanjivati dažbine na zarade i povećanje minimalne zarade.
Standard građana se hitno mora povećati i pored rizika
Ministar Spajić kazao je da Socijalni savjet i privrednici sigurno ne bi podržali da se prvo uvede povećanje akciza, poreza na prihod i drugih obaveza pa da se postepeno smanjuju dažbine na zarade i povećava minimalna zarada.
On je naveo da je primarni cilj ovog projekta da se zaustavi iseljavanje mladih, koje se očekuje čim se u Evropi smanje ograničenja u kretanjima zbog COVID-19 mjera, zbog čega se poboljšanje standarda građana nije moglo odlagati.
"Najveći strah poslodavaca je da će im radnici otići. Već sada mnogi imaju te probleme i ne mogu naći radnike određenih stručnih kvalifikacija. Benefiti od ovog projekta su mnogo veći od potencijalnih rizika", kazao je Spajić.
Povezani članci
Na pitanje da li smatra da će državi naredne godine trebati novo kreditno zaduženje da bi da bi finansirala projekat "Evropa sad" zbog značajnog smanjenja dažbina na zarade, Seshadri je kazao da je to jedan od rizika ako se povećanjem ostalih prihoda ne nadoknadi taj gubitak. On je naveo da su od Vlade dobili uvjeravanja da neće biti potrebe za novim zaduživanjima.
Spajić je ponovio da ne samo da neće biti potrebe za novim zaduživanjima, već da će iz depozita naredne godine vraćati dio starih dugova što će značajno smanjiti javni dug. On je naveo da je Crna Gora jedina u Evropi koja je ove godine imala neto smanjenje javnog duga.
Rizične odluke se do sada pokazale ispravnim
"Idemo u hrabru reformu i svaka hrabra odluka nosi određene rizike. Rizik je bila i emisija obveznica prošle godine za koju je MMF rekao da je će biti neizvjesna, pa smo uspjeli, rizik je bio i hedžing kredita za autoput, pregovori sa Eksim bankom oko garancije za kredite za brodove, rizik je bio i pokretanje Air Montenegra, otvaranje turističke sezone,... pa smo iz svega izašli kao pobjednici", kazao je Spajić.
MMF u izvještaju navodi i da je projektu "Montenegro works", državnog preduzeća koje će nadzirati poslovanje ostalih državnih preduzeća, potreban snažan institucionalni i zakonski okvir.
Seshardi navodi da je potreban jasan okvir nadležnosti budućeg preduzeća kao i njegove finansijske mogućnosti, da bi to bio uspješan projekat i kako bi izbjegao loša iskustva koja su neke druge države napravile sa sličnim projekatom. On je naveo i da su ranije preporuke MMF-a bile da država poveća nadzor i profesionalizuje upravljanje državnim kompanijama.
Spajić je kazao da će "Montenegro works" biti uspješan projekat i da je njegov cilj da unese svijetlost u mračne sobe državnih kompanija. Naveo je da državne kompanije ubuduće traba da budu izvor prihoda a ne gubitaka za državu, kao i da je njihov potencijalni kapital tri puta veći od BDP-a ali je umrtvljen.
Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić kazao je da je bankarski sistem stabilan i da ima značajan rast, kao i da je bio podrška privredi i građanima tokom krize. Naveo je da aktiva banaka iznosi 5,2 milijarde uz rast od 13,3 odsto, da odobreni krediti vrijede 3,3 milijarde uz rast od devet odsto, da depoziti u bankama vrijede 4,1 milijardu uz rast od 20,4 odsto, kao i da je solventsnot banaka dvostruko veća od minimalne.
Žugić je naveo da depoziti rastu zbog povjerenja građana u banke i Centralnu banku kao i regulatora, ali i zbog toga što je tokom krize bila smanjena potrošnja.
Bonus video:
