Bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija nije moguće dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu, ocjenili su učesnici panela u okviru konferencije Privredne komore (PKCG) i dodali da kriza ne donosi samo izazove, već i prilike.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović, koji je bio uvodničar i moderator na trećem panelu pod nazivom Odgovor poslovne zajednice na krizu, predstavio je sliku stanja privrede zemalja Zapadnog Balkana, upoređujući ovogodišnje makroekonomske parametre sa ostvarenim u prošloj godini, a na osnovu analize Svjetske banke (SB).
On je posebno ukazao na to da se inflacija zahuhtava, kao i da je u svim državama regiona ostvaren rekordni budžetski deficit, koji je bio najveći tamo gdje je pomoć privredi i stanovništvu bila najizdašnija.
Vlahović je ocijenio da su pojedine države pomoć usmjeravale preko institucija osnovanih sa idejom da finansiraju razvojne projekte, što po njegovm mišljenju nije imalo ekonomsko opravdanje.
„Visok trgovinski deficit svjedoči o niskoj konkurentnosti i nedovoljnom udjelu sektora razmjenljivih dobara i diverzifikacije privredne strukture u svim zemljama“, kazao je Vlahović na panelu koji se održava u okviru dvodnevne konferencija o ekonomiji, Montenegro 2021, koju PKCG organizuje u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI) i koja je u četvrtak počela u hotelu Splendid.
Vlahović je ocijenio da bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija ne možemo dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu.
On je ukazao i na problem visoke nezaposlenosti mladih, nedovoljno razvijenog privatnog sektora, sive ekonomije i korupcije.
„Jedino jačanjem privatnog sektora možemo dobiti osnovu održive ekonomije“, smatra Vlahović.
Direktorica Asocijacije za inovacije, biznis izvrsnost, usluge i tehnologije Bugarske (AIBEST), Nora Ishkova, saopštila je da kriza ne donosi samo izazove, već i prilike da poslovna zajednica možda može imati i koristi od krize.
„Vrlo je važno ne dopustiti da propadnu prilike koje kriza nudi za razvoj na području Zapadnog Balkana. Pandemija nam daje šansu i za nove investicije. Prilika je da djelujemo zajednički i postanemo alternativna destinacija za investicije“, kazala je Ishkova i dodala da globalizacija i tehnološki napredak približavaju ljude pa možemo djelovati kao jedna investiciona destinacija.
Prema njenim riječima, prednost ovog područja je što ljudi uglavnom govore više jezika i imaju potrebna znanja o tehnologijama.
„Sigurna sam da možemo privući više poslovnih aktivnosti na ovo područje. Ako radimo zajedno možemo izgraditi kolaborativni ekosistem koji kombinuje sve inovativne biznise, centre za istraživanje i razvoj i kompanije kako bi podigli svijest i osnažili poslovne prilike, nudeći ovu destinaciju kao jedinstveno područje za strane investicije“, poručila je Ishkova.
Ona je posebno apostrofirala značaj digitalizacije, koja, kako je kazala, uklanja barijere i uz Green Deal je u vrhu liste prioriteta u regionu.
„Imamo divnu šansu da se nađemo na vodećem mjestu u ovoj oblasti ako osnažimo istraživanje i razvoj, koristeći najnovije tehnologije kako bismo podržali ekonomiju. Često se kaže da će posljednji biti prvi i zato smatram da region može da bude na vrhu liste tehnološkog napretka, ako zajedno radimo na automatizaciji poslovnih procesa i vještačkoj inteligenciji“, dodala je Ishkova.
Izvršni direktor Jugopetrola, Vasilis Panagopoulos, je ocijenio da je energetika pretrpjela veliki udar, jer je potrošnja pala zbog lockdown-a na početku pandemije.
„Nikada ne treba propustiti da se iskoristi dobra kriza. Dolazim iz sektora teško pogođenog pandemijom, dok su drugi imali koristi od nje. Ona je došla tek što smo izašli iz ekonomske krize 2010. godine. Naročito je bila pogođena industrija avio goriva i tu je dovela do najtežih posljedica“, kazao je Panagopoulos.
On je dodao da je bilo izazovno obezbijediti kontinuirano snabdijevanje gorivom.
„Kako budemo izlazili iz krize nadamo se da će se život vraćati u normalu, za šta se intenzivno spremamo. Nastavićemo da radimo ono u čemu smo najbolji, obezbjeđivaćemo nesmetanu isporuku goriva, razvijati nove proizvode i usluge, te razvijati projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije i zelenu ekonomiju“, kazao je Panagopoulos.
Zbog toga što smo u kratkom periodu imali dvije ekonomske krize, Panagopoulos ne isključuje mogućnost da će se u narednim godinama javiti i treća.
Osnivač i izvršni direktor preduzeća Buck iz Srbije, Darko Budeč, smatra da se poslovna zajednica bolje prilagodila krizi nego što se očekivalo.
„Podrška države imala je prije svega psihološki značaj, jer su strahovi koji su paralisali privredu zahvaljujući njenoj intervenciji brzo prevaziđeni. Jedina primjedba je u tome što se nije reagovalo par sedmica ranije“, smatra Gudeč.
On je ocijenio da je današnji stepen digitalizacije u svim firmama bar 30 odsto bolji nego ranije, što će doprinijeti produktivnosti nakon kovida, a to je podloga za rast plata i standarda.
„Digitalizacija pomaže širenju poslovanja na nova tržišta, a digitalni marketing i društvene mreže prenose informacija velikom brzinom, što će doprinijeti rastu produktivnosti“, tvrdi Gudeč.
Izvršni direktor Jadropilot and tug services, Igor Banović, afirmativno je govorio o podršci države privredi, a koja se odnosila na subvencionisanje minimalnih zarada zaposlenih i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, što je brojnim poslodavcima osiguralo opstanak na tržištu.
On je objasnio stuaciju u pomorskom prevozu, što je djelatnost koja isprva nije pretrpjela velike udarce zbog kovid krize.
Situacija se međutim usložila u ovoj godini, kada se javljaju problemi zbog izuzetno visokih vozarina u pomorskom transportu, nikada zabilježenim na ovom nivou.
Izvor problema je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gdje brodovi zbog nedostatka radne snage danima čekaju na ukrcaj i iskrcaj. Vozarina po kontejneru trenutno iznosi deset hiljada dolara, a dostizala je cifru i od 16 hiljada. Poređenja radi, ta cijena je u prošloj godini iznosila oko hiljadu dolara
„Nema naznaka da će vozarine pasti. Kada budu pale biće to drastično i mnoge kompanije će biti u velikim problemima“, kazao je Banović.
On je ukazao na zajednički problem država Zapadnog Balkana koji se odnosi na odliv mladog kadra.
„Nedostaju nam naročito zanatlije, svi su pošli napolje gdje imaju bolje uslove i kraće radno vrijeme. Da bismo spriječili odliv radne snage država mora da odigra glavnu ulogu“ zaključio je Banović.
Bonus video:
