Predlogom fiskalne strategije (FS) Vlada je projektovala da uloži 900 miliona eura u kapitalni budžet, ali je potrebno jasno definisati strateške prioritete i sektore koji će se finansirati tim novcem, dok privatno-javno partnerstvo ne prepoznaje kao jedan od načina finansiranja tih projekata i kojim se može nadomjestiti nedostajući novac u državnoj i opštinskim kasama.
To je ocijenila Centralna banka (CBCG) u mišljenju na predlog ovog dokumenta koji se odnosi na period od ove do 2024. godine i koji je ušao u skupštinsku proceduru. Zakonska obaveza Vlade je da uz predlog FS dostavi parlamentu i mišljenje CBCG. Ovaj dokument bi poslanici trebalo da razmatraju prije predloga zakona o budžetu za 2022. godinu.
”Za kapitalni budžet je planirano izdvajanje od 900 miliona eura za četiri godine, što je pozitivno. Ali, kako je planirani iznos investicija veliki, izbor novih projekata i njihova isplativost je veoma važna. FS ne navodi nivoe ulaganja po sektorima, odnosno, koji su to projekti definisani kao strateški prioriteti i prema kojim kriterijumima, imajući u vidu da se završava prva dionica auto-puta. Ove informacije bi pomogle da se sagledaju i ocijene opravdanost i učinkovitost javnih investicija. Zato je u FS potrebno jasno definisati strateške prioritete, dinamiku i planirane projekte (kost-benefit analize) kao i sektore, koji će se finansirati kapitalnim budžetom od 900 miliona eura u naredne tri godine (saobraćaj, zdravstveno, zaštita životne sredine i drugo).”
Nedostaje jasan plan za plate
Iz CBCG su ukazali da institut privatno-javnog partnerstva nije prepoznat u strategiji kao jedan od načina finansiranja projekata u oblasti saobraćaja i transporta (auto-put, modernizacija željezničke infrastrukture), pa sugerišu da bi ovaj institut pružio mogućnost za finansiranje velikih kapitalnih projekata za koje nedostaje novca za državnom i lokalnom nivou.
U mišljenju se navodi da je akcentovanje kapitalnog budžeta i racionalizacija neproduktivne potrošnje u FS u skladu sa preporukama koje je CBCG dala Vladi proteklih godina za vođenje ekonomske poltike, ali u vrhovnoj monetarnoj instituciji smatraju da nedostaje jasan plan uređenja i usklađivanja zarada u javnom sektoru sa minimalnom zaradom, kao i kvantifikacija obima u kome će sve to uticati na ukupnu stavku na rashodnoj strani budžeta.
”Rashodi u srednjem roku će zavisiti od efikasnosti donošenja i sprovođenja Strategije reforme javne uprave za period od naredne do 2026. godine. Povećanje minimalne zarade na 450 eura, kao i dodatno povećanje zarada zdravstvenim radnicima, uticaće na stavku bruto zarada. Imajući u vidu da je uvećanje ove stavke u budžetu veoma značajno, racionalizacija broja zaposlenih u javnoj upravi je važna u cilju očuvanja stabilnosti javnih finansija”, istaknuto je u mišljenju.
CBCG predlaže da se u strategiju reforme javne uprave uvrsti plan kreiranja centralnog registra zaposlenih u javnom sektoru (opšti i lokalni nivo države) uključujući i zaposlene u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu kako bi se imao tačan broj zaposlenih u javnom sektoru.
Kada je riječ o prihodnoj strani budžeta gdje je planirana nova poreska reforma, iz CBCG ukazuju da svako povećanje poreskih opterećenja ima negativan uticaj na poslovni ambijent, naročito ako se ima u vidu da se privreda oporavlja od pandemije, a upozorenje je i da može doći do rasta cijena i troškova inflacije, dok sa druge strane može izostati planirani efekat povećanja prihoda, što se dešavalo i u bliskoj prošlosti.
”Uz to, uvođenje progresivnog oporezivanja može smanjiti konkurentnost ekonomije i negativno uticati na investicioni ambijent, naročito kada su u pitanju velike kompanije”, ocijenili su u CBCG.
CBCG smatra da treba biti oprezan prilikom namjere da se povećaju akcize, jer to sa sobom nosi rizik povećanja sive ekonomije.
”Planirano rapidno povećanje akciza u kratkom roku u cilju usklađivanja sa EU direktivom može imati negativne efekte koji se ogledaju u povećanju sivog tržišta, naročito na tržištu duvanskih proizvoda uz neostvarivanje planiranih pozitivnih efekata na prihode budžeta.
Sa druge strane, povećanje akciza na određene proizvode, kao i uvođenje novih akciza (na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda) uticaće na povećanje cijena tih proizvoda.
Rizici zbog ukidanja doprinosa
Iz CBCG ukazuju da ukidanje doprinosa na zdravstvo može dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili dalje poreske evazije, suprotno predviđenom smanjenju sive ekonomije na tržištu rada, pa čak i pojave kršenja prava i pogoršanja položaja zaposlenih (potpisivanjem ugovora o radu na pola radnog vremena). Ukidanjem ovih doprinosa koji čine 60-75 odsto ukupnih primitaka FZO, smatraju u CBCG, povećava se rizik finansijske neodrživosti zdravstvenog sistema.
”Zato prije ovog usvajanja treba detaljno analizirati prihodnu stranu budžeta i vidjeti da li će progresivno oporezivanje zarada, uvođenje dodatnih akciza i suzbijanje neformalne ekonomije nadomjestiti planirane troškove, odnosno, gubitak prihoda od doprinosa na zdravstvo. Planirano progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica može uticati na konkurentnost i investicionu atraktivnost države.
Ova mjera može destimulisati velike kompanije da ulažu u Crnu Goru i da otvaraju filijale zbog visoke stope poreza, zbog čega može izostati očekivani efekat povećanja prihoda po ovom osnovu”, ocijenili su u CBCG.
Pošto je jasan cilj smanjenje deficita i nivo javnog duga u srednjem roku, ovaj smjer FS ima podršku monetarne vlasti. FS-om je planirano da se deficit u 2022. godini poveća na 3,9 odsto BDP-a zbog negativnih uticaja planiranih fiskalnih mjera na prihodnoj i rashodnoj strani, prije svega ukidanja doprinosa na zdravstveno osiguranje na teret poslodavaca i zaposlenih i povećanje minimalne zarade.
Plan penzione reforme ubaciti u predlog fiskalne strategije
U CBCG smatraju da je potrebno predlog FS dopuniti konkretnim planom reforme penzionog sistema sa jasnim smjernicama i informacijama o tome šta bi reforma obuhvaitla i kako bi se to odrazilo na budžet.
”Napominjemo da će rast prosječnih zarada usloviti i rast penzija do 2023. godine, što može dodatno povećati budžetski deficit. Uz to, usklađivanje penzija u 2022. zbog očekivane inflacije 2021. godine pored primjene Zakona o unutrašnjim poslovima kojim se očekuje rast broja penzionera uticaće na porast budžetskih rashoda po ovom osnovu”, ocjena je CBCG.
Brojni rizici za dalji rast inflacije
CBCG sugeriše na dodatni oprez prilikom procjene stopa inflacije, naročito u 2022. imajući u vidu sve predviđene mjere koje mogu uticati na rast agregatne tražnje, kao i kretanja na tržištu naftnih derivata, metala i hrane.
”Potrebno je sagledati mogućnost da zastoj u lancima snabdijevanja uz posljedični dalji rast cijena energenata i njihov dalji pritisak na ostale cijene roba i usluga dodatno doprinese rastu inflatornih očekivanja. Ne treba zanemariti ni višegodišnje ekspanzivne monetarne poltike koje mogu uticati na dugoročni rast inflacije”, ističu iz CBCG.
U vrhovnoj monetarnoj instituciji smatraju da i dalje postoji potencijalni rizik i neizvjesnost koju sa sobom nosi pandemija i njeno produženo djelovanje koji mogu uticati da se planirane stope rasta ne ostvare, kao i potencijalnu potrebu za dodatnim paketima podrške privredi.
”To bi se dalje reflektovalo na rashode, a samim tim i na nivo javnog duga kao procenta BDP-a. Uz to, neblagovremeno donošenje i neefikasna primjena zakonske regulative od čijeg efekta zavisi prihodna strana budžeta, može stvoriti potrebu za dodatnim zaduženjem i porastom javnog duga”, ocjena je CBCG.
CBCG predlaže da se u strategiju reforme javne uprave uvrsti plan kreiranja Centralnog registra zaposlenih u javnom sektoru (opšti i lokalni nivo države) uključujući i zaposlene u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu kako bi se imao tačan broj zaposlenih u javnom sektoru.
Bonus video:
