Crna Gora Novu 2022. godinu dočekuju sa nadom u poboljšanje životnog standarda. Program poreskih reformi “Evropa sad” konačno je usvojen u Skupštini, doduše malo osakaćen. Minimalna neto zarada povećana je sa 250 na 450 eura, što je najveće povećanje od kada ona postoji, dok će ostale zarade prosječno porasti za oko 17 odsto na osnovu smanjenja dažbina na zarade, što je najveći dosadašnji godišnji rast.
Od najnižeg do najvećeg minimalca u regiji
Crna Gora je do ove godine bile država sa najnižom minimalnom zaradom u regionu, a sa najvećim poreskim opterećenjima na platama jer jedina nije imala neoporezivi dio zarade. Crna Gora će sada biti država sa najvećom minimalnom zaradom u regionu, izuzev Hrvatske koja je članica EU i gdje je ona za ovu godinu povećana sa 450 na 500 eura. Takođe, Crna Gora sada ima ubjedljivo najmanje iznose dažbina na zarade u regionu jer je jedina ukinula do sada obavezni doprinos na zdravstveno osiguranje i imaće najveći neoporezivi dio zarade od 700 eura bruto, što je oko 570 eura neto.
Neto neoporezivi dio u Hrvatskoj u ovoj godini iznosiće 540 eura, u Srbiji i Federaciji BiH po oko 160, u Republici Srpskoj 350 eura, Albaniji 250, Makedoniji 140 i na Kosovu 100 eura. Iznos ukupnih dažbina na neto zarade od 450 do 1.000 eura iznosiće od 20 do 25 odsto bruto iznosa, dok je u drugim državama u regionu od 30 do 40 odsto, čime Crna Gora postaje vrlo konkurentna za razvoj poslovanja i privlačenje novih investicija.
Prva reforma da je u korist radnika
Ova poreska reforma najveća je u posljednjih nekoliko decenija i prva koja je u korist zaposlenog. Poslodavcu se omogućava da poveća neto zaradu radniku o trošku države, dok i sam vlasnik firme ima smanjenje dažbina za tri do četiri odsto bruto zarade po radniku, na ime ukidanja dijela doprinosa za zdravstvo koji su bili na njegov trošak i prireza na porez na dio zarade koji je sada neoporezovan.
Vlada je zbog smanjenja ovih dažbina očekivala gubitak u budžetu u iznosu od 125 miliona eura, dok bi pad prihoda dodatno imale i opštine i Egalizacioni fond sa kojim dijele porez na zaradu. Vlada je ovaj gubitak planirala da pokrije povećanjem akciza prema ranije uspostavljenom kalendaru sa Evropskom unijom, kao i kroz reprogram poreskih potraživanja, markiranje goriva, oporezivanje neprijavljenih prihoda, novog zakona o igrama na sreću, smanjenje sive ekonomije i oporezivanje podizanja gotovine za pravna lica.
Poslanici glasali populistički
Poslanici su rado glasali za povećanje minimalne penzije na 200 eura, uvođenje dječjeg dodatka, povećanje minimalca i smanjenje dažbina, ali poslanici DF-a nisu glasali za povećanje akciza a većina drugih ni za vraćenje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 21 odsto. Upravo ovi zakoni trebalo je da obezbijede novac za ovu potrošnju. Tako da je Vlada pred izglasavanje budžeta amandmanom smanjila druga davanja i dio kapitalnog budžeta za ta 33 miliona eura od akciza i vraćanja PDV-a na 21 odsto za ugostitelje.
Poslanici ni početkom 2021. godini nisu glasali za usklađivanje akciza, tako da se desilo da dvije godine nema tog usklađivanja. Prema ranijem planu usklađivanje je trebalo da se završi 2024. godine, a sada će taj rok morati da se produži ili da u posljednje dvije godine dođe do značajnijeg rasta akciza.
Zakoni o markiranju goriva i igrama na sreću nisu ni pripremljeni, iako je i ranije bilo upitno da li se sa njima može naplatiti očekivanih dodatnih po 15 miliona eura. Zakon o operezivanju gotovine je povučen zbog spora sa bankarima, dok je već poznato da neće biti jednostavna procedura oporezivanja neprijavljenih prihoda.
Tako da je neizvjesno da li će državni budžet naplatiti išta od oko 90 miliona eura, planiranih ovih zakonima. Vladi ostaje da taj minus nadoknadi smanjenjem prometa u sivoj ekonomiji i da se nada da će rast plata uticati na veću potrošnju i da će na taj način povećanjem obima imati veći rast prihoda od PDV-a i akciza.
Uspjeh zavisi i od građana
Stabilizacija javnih finansija zbog programa “Evropa sad” zavisi od građana odnosno od toga da li će uzvratiti državi za povećanje zarada, da li će pristati da ih poslodavac ne osigurava na punu zaradu, da li će učestvovati u sivoj ekonomiji kupujući proizvode na crno, da li će povećati potrošnju kupujući domaće proizvode, da li će tražiti račun…
Najveći izazovi za uspjeh programa “Evropa sad” i održivo povećanje standarda građana su moguće pogoršanje epidemiološke situacije i produbljivanje političke krize koja bi blokirala državne institucije
Najveći izazovi za uspjeh programa “Evropa sad” i održivo povećanje standarda građana su moguće pogoršanje epidemiološke situacije, što je već počelo zbog pojave novog soja omikron, produbljivanja političke krize koja bi blokirala državne institucije, kao i opasnosti od novog rasta cijena struje i osnovnih životnih namirnica koje se preliva sa međunarodnog tržišta.
Pojava novog soja virusa i značajno povećanje broja oboljelih uticalo je da epidemiološke vlasti uvedu dijelimična “zaključavanja” za novogodišnje i božićne praznike kada tradicionalno dolazi do rasta potrošnje građana i turista. Iz Ministarstva finansija su već saopštili da će ovo zaključavanje uticati na pad prihoda budžeta u iznosu od oko 30 miliona eura, odnosno da će januar biti u značajnijem deficit od planiranog.
Nemogućnost zaduženja veliki rizik zbog epidemije
Ukoliko bi se ovakva loša epidemiološka situacija nastavila do ljeta i ponovila 2020. to bi izazvalo pravu pustoš u javnim finansijama i nastavak programa “Evropa sad” bio bi nemoguć.
Uprava zbog takvih mogućih vanrednih situacija u budžetu svake države postoji stavka o granici mogućih zaduživanja u slučaju negativnih scenarija. To je pisalo i u predlogu ovog budžeta sa mogućim zaduženjem do 500 miliona u slučaju potrebe. Međutim, poslanici DF-a su tražili da se ova stavka isključi, kao i mogući reprogram postojećih kreditnih obaveza do 900 miliona ukoliko se pronađu jeftiniji krediti.
Na kraju je u budžetu ostalo samo moguće zaduženje od 70 miliona u slučaju potrebe, dok je reprogram u potpunosti izbačen. Ta stavka je u potpunosti nedovoljna ukoliko se pogorša epidemiološka situacija ili dođe do nekih drugih poremećaja. Tada bi Skupština morala ponovo da zasjeda pa da vraća u budžet granicu mogućih zaduženja. Međutim, u slučaju nastavka političke krize izglasavanja nepovjerenja Vladi ili skraćivanja mandata Skupštini kako bi se išlo na prijevremene izbora, sve se to dovodi u pitanje a i tjera strane investiture i kreditore.
Auto-put konačno pred otvaranjem, počinje i nova faza
U Novoj 2022. Crna Gora će dobiti prvu dionicu auto-puta od 42 kilometra nakon sedam godina od početka njegove gradnje. Prema posljednjim informacijama iz Vlade, trenutno se završavaju elektroinstalaterski radovi i u toku je tehnički prijem. Samo otvaranje dionice za saobraćaj očekuje se u drugoj polovini januara. Time će ukupno kašnjenje radova iznositi dvije godine i devet mjeseci.
U januaru dolazi na naplatu i druga rata za plaćanje kredita za njegovu izgradnju od oko 30 miliona eura. Prva u istom iznosu plaćena je u julu prošle godine, nakon što je Ministarstvo finansija uspješno okončalo hedžovanje kredita, odnosno osiguranje od kreditnog rizika. To se pokazalo kao veoma dobar potez, jer je nakon njega došlo do poremećaja u kursu dolara i eura pa je država uštedila nekoliko miliona eura.
U Novoj godini očekuje se i početak izgradnje nove dionice auto-puta od Matešava do Andrijevice, za koju je već obezbijeđeno 200 miliona povoljnih kredita iz evropskih razvojnih banaka, kao i početak projekta izgradnje brze ceste od Nikšića do Sarajeva. U ovoj godini trebalo bi da se definiše i nastavak gradnje auto-puta od Andrijevice do granice sa Srbijom.
U Srbiji je prije pet dana potpisan ugovor o pripremi tehničke dokumentacije i izgradnji dionice auto-puta od Požege do Duge Poljane u blizini granice sa Crnom Gorom, u dužini od oko 75 kilometara. Graditelj će biti kineska kompanije CRBC, koja u Crnoj Gori završava dionicu Podgorica-Mateševo. Izgradnja bi trebalo da bude završena u martu 2026. godine.
Većina državnih kompanija značajno popravila poslovanje, “isplivavaju” i dvije plovidbe
U Novoj godini očekuje se značajno bolji rezultat državnih kompanija, a time i konačno njihov pozitivan uticaj na budžet.
Nove uprave Barska i Crnogorske plovidbe uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija, ugovorile su cijene zakupa njihovih brodova po značajno višim cijenama od dosadašnjim i koje bi im konačno nakon pet godina obezbijedile pozitivno poslovanje i da same bez pomoći Vlade plaćaju rate za kupovinu brodova. To bi državnom budžetu uštedilo sedam-osam miliona eura.
Takođe, državna željeznička kompanija za prevoz tereta Montekargo i Luka Bar ugovorili su krajem prošle godine značajno veće poslove za transport bakra i drugih roba iz Srbije. Time bi se neutralisao negativan uticaj zbog prestanka rada Kombinata aluminijuma, pa bi ove dvije državne kompanije konačne mogle ostvariti značajne pozitivne rezultate. Takođe veći promet željeznicom uticao bi i na rast prihoda Željezničke infrastrukture.
Aerodromi Crne Gore su zbog oporavka turističke sezone ostvarili pozitivan rezultat i nadoknadili gubitak iz 2020. godine. Za Novu godinu planiraju otvaranje i novih linija, pa ukoliko ne bi bilo novih zatvaranja zbog epidemioloških problema, njihov profit trebalo bi da bude značajan.
”Plantaže” su nakon velike krize u 2019. i 2020. počele bolje da posluju, prodaja se oporavlja a smanjuju troškovi. Opasnost koja može da uspori oporavak kompanije su česte blokade računa zbog dugova i sudskih sporova iz perioda bivše uprave direktorice Verice Maraš i predsjednika odbora direktora Veselina Vukotića. Očekuju se i reakcije novog tužilašta po pitanju prijava Državne revizorske instutucije iz dvostruko negativnog izvještaja o radu i poslovanju “Plantaža” ka i povodom afere “fabrika briketa”.
Elektroprivreda i CEDIS će u 2021. godini imati manje profite nego ranije zbog značajno većih troškova koje su imali jer su ljetos morali da uvoze električnu energiju po značajno većim cijenama. U Novoj godini očekuju značajno veće prihode jer će zbog smanjenja rada Kombinata aluminijuma imati značajne viškove električne energije koje će moći izvesti i dodatno zaraditi ukoliko ostanu ove visoke cijene struje na međunarodnom tržištu. Iz kompanija su obećali da ni ove godine neće biti povećanja cijena električne energije za građane i privredu, iako su u susjednim zemljema one već značajno uvećane.
Crnogorski elektroprenosni sistem je imao stabilno pozitivno poslovanje zahvaljujući prije svega podvodnom kablu za Italiju, tako da smanjenje potrošnje Kombinata aluminijuma neće ostvariti velike gubitke koji bi ga otjerali u minus.
Monteput će nakon završetka tehničkog prijema preuzeti prvi dionicu auto-puta Podgorica-Mateševo, pa ubzo bi počela i naplatu putarine što bi bio, prema očekivanju, značajno veći prihod od sadašnje naplate prolaska kroz tunel Sozina. Kompanija bi značajno povećala broj radnika koji bi brinuli o novoj dionici, a višak prihoda bi prosljeđivala u državni budžet.
Novi državni avio prevoznik “ToMontenegro” je napravio veliki uspjeh jer je samo nakon četiri mjeseca počeo sa komercijalnim letovima i time omogućio rast turističke sezone i pad cijene karata na linijama za Beograd, koje je u periodu nakon prestanka letjenja bivšeg “Montenegro erlajnsa” krajem decembra držao samo “Air Srbija”. Međutim, problem sa jednim kupljenim avionom, neriješeni problemi sa MA u stečaju i veći troškovi uticali su na negativan rezultat u 2021. godini od preko tri miliona eura. Za 2022. planiraju aktiviranje novih linija i aviona, ali je neizvjesno da li će ostvariti pozitivan rezultat u poslovanju. Novi avio-previznik do sada je iskoristio svih 30 miliona osnivačkog kapitala dobijenog od Vlade, od čega je većina potrošena za kupovinu dva aviona i opreme, ali i za pokrivanje troškova poslovanja.
Crna Gora sada ima ubjedljivo najmanje iznose dažbina na zarade u regionu jer je jedina ukinula do sada obavezni doprinos na zdravstveno osiguranje i imaće najveći neoporezivi dio zarade
Javni dug prvi put smanjen od nezavisnosti, u Novoj bi mogao biti još manji
Crna Gora je prvi put u 2021. godini, od proglašenja nezavisnosti, zabilježila pad neto javnog duga u odnosu na brutodomaći proizvod.
Neto javni dug na kraju prošle godine, računajući novo zaduženje kroz uspješnu emisiju obeveznica od 750 miliona eura što je tada bilo u depozitima, iznosio je 84,5 odsto procijenjenog BDP-a za 2020. godinu.
Neto javni dug na kraju septembra iznosio je 74 odsto BDP-a. Do pada neto javnog duga došlo je zahvaljujući plaćanju prispjelih starih kredita iz depozita bez novog zaduženja, kao i zbog povećanje BDP-a usljed dobre turističke sezone.
Do značajnog pada javnog duga trebalo bi da dođe ove godine, jer će Vlada iz depozita vratiti oko 300 miliona eura starih dugova, dok joj je ostavljen prostor da se može zadužiti svega 70 miliona eura.
Bonus video:
