Smatram da je 332 miliona eura koja je Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) dobio u ovoj godini nedovoljno za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema imajući u vidu potrebe javnih zdravstvenih ustanova i naslijeđeni dug bivšeg rukovodstva od oko 50 miliona koji dodatno otežava dalje finansiranje i stabilizaciju finansiranja zdravstvenog sistema u cjelosti.
To je za “Vijesti” kazao direktor FZO Dragoslav Šćekić.
On je rekao da su iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova za nesmetano funkcionisanje sistema u ovoj godini na nivou od oko 375 miliona eura, a da je limit u budžetu koji je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja odredilo za potrebe zdravstvenog sistema za 2022. godinu u iznosu od oko 307 miliona.
”Poštujući okvir postavljen od strane Ministarstva finansija dali smo predlog budžeta Fonda u iznosu od oko 352 miliona u koji je uračunat i dug koji smo naslijedili od prethodnog rukovodstva u iznosu od oko 50 miliona eura. Ministarstvo finansija je predložilo Skupštini na usvajanje budžet Fondu u iznosu od 332 miliona eura. Po riječima iz Ministarstva finansija u ovaj iznos, uključeno je planirano povećanje zarada zaposlenih u javnom zdravstvu, kao i otplata dugova iz prethodnog perioda. Smatram da je novac opredijeljen u ovom iznosu nedovoljan za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema, s obzirom na potrebe javnih zdravstvenih ustanova i naslijeđeni dug koji dodatno otežava dalje finansiranje i stabilizaciju finansiranja zdravstvenog sistema u cjelosti. Očekujemo da ćemo u komunikaciji sa Ministarstvom finansija uspjeti da povećamo iznos novca koji je namijenjen Fondu”, istakao je Šćekić.
Dug privatnim apotekama 5,6 miliona
Šćekić je naglasio da plan koji predviđa ukidanje doprinosa, a da se istovremenom zdravstvenom sistemu garantuje finansiranje iz drugih državnih prihoda ne bi smio da utiče na stabilnost zdravstvenog sistema.
”Ministarstvo finansija mora biti svjesno da treba da obezbijedi odgovarajući budžet Fondu, a da Fond u daljem ostaje institucija koja treba da obezbjeđuje sva propisana prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. S obzirom na predloženi plan, država mora obezbijediti novac čiji je prethodni izvor bio iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a koji se kretao u rasponu od 150 do 180 miliona godišnje. Redovno i nesmetano obezbeđivanje novca je prioritet, te se ne smije doći u situaciju da zdravstveni sistem trpi odlaganje i usporavanje iz bilo kog razloga, jer je zdravlje građana na prvom mjestu”, poručio je Šćekić.
Budžetom FZO za 2021. godinu na poziciji snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima na recept - privatne apoteke opredijeljeno je 17 miliona i ta suma je, prema riječima Šćekića, uvećana u odnosu na plan iz 2020. godine (kada je opredijeljeno 14 miliona), s obzirom na to da je u prošloj godini bila rekordna potrošnja na toj poziciji i iznosila je oko 17 miliona.
”Kao što se vidi, Fond je prepoznajući da potrošnja ljekova raste, opredijelio više novca za ovu namjenu jer smo u 2021. nabavili vakcine protiv koronavirusa i započeli masovnu vakcinaciju. Fond je u saradnji sa Ministarstvom finansija obezbijedio je dodatnih 2,034,485.70 eura, koja su uplaćena privatnim apotekama 29.decembra 2021. godine. Nakon ove uplate preostali dug koji Fond prema privatnim apotekama je oko 5,6 miliona”, rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima na poziciji snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima na recept - privatne apoteke za ovu godinu planirano je 14 miliona, bez duga od 5,6 miliona iz 2021. godine.
Zahtjev Ministarstva finansija
Šćekić je najavio da će tokom ovog mjeseca potpisati ugovore sa davaocima zdravstvenih usluga koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.
”Fond je u septembru prošle godine raspisao javni poziv za davaoce zdravstvenih usluga koji nisu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova. Na tom pozivu javilo se sedam zainteresovanih klinika za pružanje neke od usluga iz javnog poziva. Nakon sporovedenog ispitnog postupka Upravni odbor Fonda je odlučio da se sa pet klinika potpiše ugovor. Na pitanje o eventualnoj diskriminaciji kroz uslove javnog poziva, smatramo da ne postoji diskriminatorni uslov. Prilikom sastavljanja javnog poziva unijet je uslov da se na učešće na javnom pozivu mogu javiti klinike koje posluju na tržištu minimum jednu godinu. Pomenuti uslov je na insistiranje Ministarstva finansija unijet u tekst javnog poziva, a trebao je da omogući kontrolu boniteta i kvaliteta zdravstvene usluge koja se pruža u tim klinikama”, objasnio je Šćekić.
On je objasnio i da se sa ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje prešlo na državni model u finansiranju zdravstvenog osiguranja po kojem bez uplate doprinosa sva lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.
”Shodno izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranja iz 2017. godine, koje je inicirala tadašnja Vlada na predlog Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za nezaposlene osobe prijavu na zdravstveno osiguranje nije više podnosio ZZZ već su osiguranici evidentirani u FZO na osnovu podnijetog zahtjeva. Zakonski uslov je bio da budu crnogorski državljani sa odobrenim stalnim boravkom, kao i da nisu prijavljeni na zdravstveno osiguranje po nekom drugom zakonskom osnovu. U novom Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji je krajem prošle godine usvojila Skupštini, zadržano je isto zakonsko rješenje,odnosno, na zdravstveno osiguranje imaju pravo sve osobe koja nemaju neki od drugih propisanih osnova osiguranja, a crnogorski su državljani, stranci sa odobrenim stalnim boravkom, azilanti ili stranci sa supsidijarnom zaštitom”, kazao je Šćekić.
Nema dopunskog zdravstvenog osiguranja
Sa usvajanjem ekonomskog programa “Evropa sad” kojim su ukinutu doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje, kaže Šćekić, nema više mogućnosti za uvođenjem dopunskog zdravstvenog osiguranja.
”Zakoni o zdravstvenom osiguranju iz 2012. i 2016. godine, sadržali su koncept dopunskog zdravstvenog osiguranja, na koje su se mogli osigurati osiguranici koji su osigurani u obaveznom zdravstvenom osiguranju. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurana osoba je trebalo da se osigurava za iznos 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok je 80 odsto cijene zdravstvene usluge trebalo da pokriva obavezno zdravstveno osiguranje. U saznanju sam da su Ministarstvo zdravlja i Fond ranije uz pomoć stranih konsultanata radili određene projekte na realizaciji dopunskog zdravstvenog osiguranja, međutim, oni nisu realizovani. U predlogu izmjena i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz decembra 2019. godine, odustalo se od koncepta dopunskog zdravstvenog osiguranja.Propisano učešće u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite je participacija kao jedini oblik učešća”, objasnio je Šćekić.
Shodno odredbama prethodnih zakona na dopunsko zdravstveno osiguranje mogli su se osigurati osiguranici koji su osigurani u obaveznom zdravstvenom osiguranju i premija osiguranja obuhvatala je, pojašnjava Šćekić, pokrivenost troškova pružene usluge u iznosu od 20 odsto od cijene usluge, dok je 80 odsto cijene zdravstvene usluge trebalo da pokriva obavezno zdravstveno osiguranje, a ako se osiguranik ne osigura u dopunskom zdravstvenom osiguranju u obavezi je da plati razliku do punog iznosa cijene pružene zdravstvene usluge.
”Prema zakonskim rješenjima, oko 72 odsto osiguranika su oslobođeni plaćanja doplate za zdravstvene usluge, te samim tim ne ulaze u dopunsko zdravstveno osiguranje, dok su oko 28 odsto osiguranika trebali da budu potencijalni osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja što je približno broju aktivo zaposlenih nosilaca osiguranja kojih je 27.71 odsto. S druge strane, uvođenje dopunskog osiguranja nametalo je obavezu prijema novog kadra u centrali FZO i u svim područnim filijalama i zdravstvenim ustanovama,jer je shodno zakonu Fond u obavezi da implementira dopunsko zdravstveno osiguranje. Pored toga, neophodno je uspostavljanje niza preduslova (prostor, oprema, organizacija obuka, informatička podrška svih poslovnih procesa) kako bi se obezbijedilo uspostavljanje funkcionisanja jednog, ovako složenog sistema, koji prouzrokuje neophodne promjene u svim segmentima zdravstvenog sistema”; objasnio je Šćekić.
Redefinisati trošak participacije
On je dodao da račun zdravstvene ustanove koji se ispostavlja Fondu za osigurana lica, treba da ima iskazane troškove koji terete novca obaveznog zdravstvenog osiguranja i posebno iskazane troškove koji se pokrivaju iz dopunskog osiguranja odnosno koje plaća osiguranana osoba koje nije dopunski osigurano. Za lica koja nijesu osigurana u dopunskom osiguranju 20 odsto cijene usluge koje pokriva dopunsko osiguranje, ta osigurane osobe plaćaju zdravstvenoj ustanovi gotovinski, zbog čega zravstvena ustanova mora obezbijediti registar kase za naplatu dijela troškova usluge.
Sredstva dopunskog osiguranja kao i finansijsko poslovanje dopunskog osiguranja moraju se voditi odvojeno, od poslovanja obaveznog zdravstvenog osiguranja, što su sve preduslovi koji takođe povećavaju troškove njegovog uvođenja.Iz navedenih razloga rukovodeći kadrov,i kaže Šćekić, Ministarstva i Fonda odustali su od uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja.
”Sada, sa usvajanjem ekonomskog programa “Evropa sad” koji ukida doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje nema više mogućnosti za uvođenjem dopunskog zdravstvenog osiguranja, bar u okviru zakonskih odredbi zakona koji se izglasao u Skupštini. Bojim se da će u dogledno vrijeme biti razmišljanja Vlade na ovu temu, upravo zbog nedostajućeg novca za pokrivanja propisanih prava iz zdravstvenog osiguranja. Pogotovo će biti neophodno, donošenje novog podzakonskog propisa kojim će se urediti visina paritipacije i obuhvat usluga na koju će se ona plaćati. Ovim putem bi se obezbijedio dodatni novac za finansiranje zdravstvene zaštite, tako da mislim da treba što prije donijeti novi propis kojim će se redefinisati iznosi učešća osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite (participacije), a posebno imajući u vidu da su iznosi participacije koji se i danas primjenjuju, uspostavljeni donošenjem odluke 1991. godine”, zaključio je Šćekić.
Komisije će kontrolisati bolovanja
Šćekić je na pitanje šta je Fonda uradio da bi se smanjio trošak po tom osnovu i broj izgubljenih radnih dana pojasnio da su predlozi Fonda dio novog zakona koji je Skupština usvojila krajem prošle godine.
”Fond je u okviru svojih predloga na izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koje su se u julu 2021. godine našle u skupštinskoj proceduri, a koji iz poznatih političkih razloga nije bio razmatran, odnosno zbog predloga Ministarstva finansija da se ukinu doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje, ukazao da se moralo pristupiti usklađivanju zakonskih odredbi sa novim rješenjima. Tako da su odredbe izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju inkorporirane u tekst novog zakona koji je usvojen u Skupštini. Između ostalog, Fond je u cilju smanjenja zloupotrebe u korišćenju prava na privremenu spriječenost za rad, predložio formiranje posebnih komisija koje će se obrazovati u Ministarstvu zdravlja sa zadatkom da vrše provjeru odobrenih privremenih spriječenosti za rad”, kazao je Šćekić.
On je objasnio da će komisija postupati po zahtjevima poslodavaca kada se pojavi sumnja da određeni zaposleni zloupotrebljava pravo na bolovanje. Komisiju će, kaže Šćekić, činiti doktori specijalisti koji će imati ovlašćenje da pozivaju osiguranike na vanredne preglede ili da ih upućuju kod određenih specijalista ili na konzilijarno mišljenje u KCCG, radi izjašnjenja o težini bolesti i potrebi za daljom privremenom spriječenošću za rad.
”Uz to, stalnim apelima na vijeće ljekarskih komisijama, ukazujemo na poštovanje pravilnika i kriterijuma o propisanim dužinama trajanja privremene spriječenosti za rad po svakoj dijagnozi za koju osiguranik dostavlja medicinski izvještaj doktora specijaliste”, rekao je Šćekić.
Kontrolama smanjili obaveze Fonda za 550.000 eura
Šćekić je kazao da su prošle godine uradili 22 kontrole sprovođenja ugovorenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova čiji je ukupni efekat 550.000 eura.
On je objasnio da su kontrolisali usaglašenosti ekonomsko-finansijske dokumentacije (fakture) sa medicinskom dokumentacijom, evidentiranja pruženih usluga, intervencija i procedura, fakturisanih zdravstvenih usluga u dijelu usklađenosti istih sa ugovorom i namjenskog trošenja novca davaoca zdravstvenih usluga.
”Uz to, kontrole materijalno-finansijskog poslovanja, primjene zakonskih propisa koji se odnose na obračun zarada, naknada zarada i drugih primanja i primjene modela načina plaćanja bolničkih usluga (DRG) i drugo. Ukupan finansijski efekat obavljenih kontrola, na osnovu nađenih nepravilnosti, urađenih izvještaja o izvršenim kontrolama i izrečenih mjera je umanjenje iznosa faktura i obaveza Fonda u iznosu od oko 550.000 eura. Uočene nepravilnosti se odnose u velikoj mjeri na neusaglašenost medicinske sa finansijskom dokumentacijom”, kazao je Šćekić
Pored finansijskog efekta (koji u pojedinim kontrolama nije moguće ni iskazati) obavljene kontrole, kaže Šćekić, imaju važnu ulogu u ukazivanja na obavezno zakonito poslovanje zdravstvenih ustanova, kao i na praćenje ispunjavanja ugovornih obaveza kroz obim i sadržaj pruženih, evidentiranih i fakturisanih usluga.
”Takođe, na edukativni karakter po pitanju evidencije usluga i korišćenja cjenovnika zdravstvenih usluga Fonda, a sve u cilju ostvarivanja prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u skladu sa definisanim zakonskim i podzakonskim aktima”, pojasnio je Šćekić.
Bonus video:
