Bankarski sektor u Crnoj Gori je zdrav i ima dovoljno novca da podrži kvalitetne projekte privrede i građana, a bonitetni klijenti i dalje će moći da računaju na niske kamatne stope, stope kazao je u razgovoru za “Vijesti” novi predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Aleksa Lukić.
On je naveo da je bankarski sektor u Crnoj Gori u ovu krizu ušao u dobroj kondiciji, što mu je omogućilo da tokom krize odigra ulogu svojevrsnog vazdušnog jastuka i ublaži trenutne i srednjoročne udare krize na ekonomiju i klijente.
”Novu godinu bankarski sektor dočekuje u dobrom zdravlju, solidno kapitalizovan i likvidan, sposoban da odolijeva udaru krize i da aktivno podrži oporavak ekonomije koji je počeo u drugoj polovini ove godine. Prema posljednjim dostupnim podacima, koeficijent adekvatnosti kapitala na nivou sistema iznosi 18,5%, što je skoro dvostruko više u odnosu na regulatorni minimum od 10%, sa 1,4 milijarde eura likvidnih sredstava. Ukupni nivo kredita je na kraju novembra, i u segmentu privrede i u segmentu stanovništva, veći za oko 3% i 2,5% respektivno u odnosu na kraj 2020. Banke su za jedanaest mjeseci odobrile 967 miliona eura kredita, od čega se 865 miliona eura odnosilo na kredite privredi i građanima. Vrijednost novoodobrenih kredita je znatno veća nego 2020. godine i približava se pretkriznoj 2019. godini, ali ne treba zaboraviti da je ovo bila godina reprograma i da opšti ambijent i neizvjesnost destimulišu spremnost klijenata da investiraju. Na to ukazuje i rekordno visok nivo depozita u bankama”, kazao je Lukić
Ukupni depoziti su na kraju oktobra prvi put u istoriji premašili su četiri milijarde eura, a na kraju novembra dostigli 4,18 milijardi eura. To je skoro 24% više nego na kraju 2020. i 20% više u odnosu na do tada rekordnu 2019.
“Sprovođenjem mjera nadležnih institucija, poput niza moratorijuma za korisnike kredita, različitih programa subvencija, kao i privremenim popuštanjem kriterijuma za klasifikaciju kredita/aktive banaka, izbjegnuto je dodatno zaoštravanje krize. Nivo nekvalitetnih kredita čija otplata kasni duže od 90 dana (Non performing loans - NPL) je porastao sa rekordno niskih 4,7% iz 2019. na nešto manje od 6%. To nije zabrinjavajuće s obzirom na ukupne prilike. Ekonomija se oporavlja nakon veoma jake recesije iz 2020. kada je GDP pao za preko 15%, a za to su dominantno zaslužne dobra turistička sezona, otvorenost granica i javno-zdravstvena politika. Sa druge strane, u uslovima oporavka je očekivano i povlačenje niza privremenih olakšica privredi, pa treba očekivati da ćemo u narednoj godini vidjeti i odložene efekte krize kroz određeni rast NPL-a u sistemu, posebno za sektore pogođene krizom. Ipak, očekujem da će i tada ostati na nivou kojim se može upravljati i da se neće vratiti na nivoe koje je sistem bilježio prije pet i više godina”, naveo je Lukić.
Prema njegovim riječima, nezahvalno je predviđati stanje na globalnom tržištu, buduće javno-zdravstvene i političke odluke u borbi protiv pandemije i njenih posljedica, zbog čega nije moguće ni procijeniti koliko će ekonomska kriza trajati i kakav će biti njen intenzitet.
”Među izuzetno značajnim ‘nuspojavama’ pandemije i mjera koje su je pratile su poremećaji u lancima isporuke koji traju već neko vrijeme, rast cijena energenata i moguć rast opšteg nivoa cijena, koji će uticati na finansiijska tržišta. U Crnoj Gori, bankarski sektor je ovu krizu, za razliku od prethodne iz 2008, dočekao pripremljen pa je njen uticaj bio najvidljiviji u bilansima uspjeha, kroz snažan pad profitabilnosti usljed rasta rezervacija i manjih prihoda od naknada i provizija. Taj uticaj će u narednom periodu biti manji jer su banke na vrijeme obezbijedile rezerve za pokrivanje kreditnih gubitaka. Kriza je ogolila i dodatno naglasila strukturne nedostatke crnogorske ekonomije. Zavisnost od sektora usluga koji trenutno generiše preko 70% GDP-ja i upošljava dvije trećine radne snage, kao i od direktnih stranih investicija, čini malo crnogorsko tržište posebno ranjivim na eksterne šokove. Tu treba dodati i uticaj političke nestabilnosti i njenu prijetnju realizaciji razvojnih projekata i fiskalnih mjera. Banke će, svakako, dijeliti ekonomsku sudbinu privrede i građana i imati benefite od ekonomskog oporavka”, smatra Lukić.
Prema procjenama, GDP u Crnoj Gori bi ove godine trebalo da poraste za visokih 10,8%, zahvaljujući otvorenim granicama, solidnoj turističkoj sezoni i uvođenju zdravstvenih protokola.
”Očekujemo da će se sezona reflektovati na bilanse privrednih društava i pokazati bolji bonitetni profil klijenata banaka, što će otvoriti mogućnost za dinamičniju kreditnu podršku. Uz uslov postizanja političke stabilnosti, razvojni budžet i podsticajnu ekonomsku i fiskalnu politiku, za očekivati je oživljavanje ekonomskih aktivnosti, rast tražnje za kreditima u 2022. i prebacivanje fokusa kreditne podrške banaka sa reprograma na finansiranje investicija i investicione potrošnje. U sektoru stanovništva zavisiće dosta od kretanja zarada i kreditne sposobnosti. U tom dijelu postoje znaci upozorenja. Raste stopa nezaposlenosti i vidimo da na tržištu radne snage oporavak još nije počeo. Nedovoljna ekonomska aktivnost i rast stope nezaposlenosti može generisati novi rast NPL-a, a posljedično uticati i na rezultat banaka kroz rast rezervacija za kreditne gubitke, manju dostupnost i veću cijenu kredita”, naveo je Lukić.
Na pitanje da su banke tokom 2021. godine povećale iznose naknada i provizija klijentima, i da li se to može očekivati i u 2022.godini, Lukić kaže da se iz bilansa banaka, zaista vidi rast prihoda od naknada i provizija u odnosu na 2020.
”Ipak, ta godina je bila specifična jer Crna Gora praktično nije imala turističku sezonu, a banke su tokom prvog talasa pandemije privremeno ukinule provizije na elektronske servise kako bi podstakle klijente da korišćenjem elektronskih kanala čuvaju zdravlje, te izbjegnu odlaske u filijale i čekanje u redovima. U prošloj godini prihodi banaka od naknada i provizija su smanjeni za skoro četvrtinu, dok su se ove godine, očekivano, približili nivou iz 2019. Bankarski sektor je konkurentan i redovna aktivnost banaka je prilagođavanje cijene usluga tržištnim uslovima. Svaki građanin ili pravno lice, može u ovom trenutku naći banku koja će kvalitetno pratiti njegove potrebe i ponuditi mu cjenovno konkurentne uslove. Banke ulažu u brojne nove servise i svojom ponudom i cjenovnom politikom usmjeravaju klijente na korišćenje online kanala koji su jeftiniji, komforniji i brži u odnosu na tradicionalno blagajničko poslovanje. Kako je poslovanje banaka već duži niz godina pritisnuto sve nižim kamatnim marginama i visokim fiksnim troškovima koji se stalno uvećavaju novim regulatornim i drugim zahtjevima, one konstantno racionalizuju poslovanje i teže optimalnom balansu između troškova i prihoda. To pokazuje i odnos troškova i prihoda banaka. Uz to, razvojem savremenih servisa bankarski sektor se suočava i sa konkurencijom koja nije iz istog sektora, sa fintech kompanijama. Sve to podstiče i ubrzava konsolidaciju i ukrupnjavanje u bankarskim sistemima, kako bi se iskoristile prednosti ekonomije obima u bankama. To je evidentno i u regionu i u Crnoj Gori”, smatra Lukić.
Banke od ove godine treba da počnu sa dodatnim izdvajanjem novca u Sanacioni fond, a do 2031. godine u njemu treba da bude jedan odsto garantovanih depozita, što će bankama pričiniti značajne troškove.
”To je tek jedan od dodatnih troškova koje će banke morati da izdvoje radi ispunjavanja različitih regulatornih zahtjeva. Sanacioni fond je dobra stvar za bankarski sistem jer predstavlja dodatni sloj sigurnosti deponenata i doprinosi cjelokupnoj stabilnosti banaka i sistema, a to može otvoriti veći prostor za ulaganja i investicije”, kazao je Lukić.
Trend pada kamata biće nastavljen, iako se bankama povećavaju troškovi
Lukić navodi da će kamate na kredite u 2022. godini zavisiti od boniteta klijenta, ali je moguće da njihov pad bude blaži nego ranije zbog novih troškova nametnutih bankarskom sektoru.
”Prognoza kamatnih stopa na kredite je vrlo nezahvalna s obzirom na veliki broj varijabli od kojih zavise, od kojih su mnoge izvan domašaja banaka i uticaja lokalnog tržišta. Naredne godine crnogorske banke će zbog novog zakona o kreditnim institucijama, o sanaciji i propisa o adekvatnosti kapitala morati da izdvoje dodatni kapital, koji je najskuplji izvor i imaće uticaja i na cjenovnu politiku. Na nivo aktivnih kamatnih stopa u Crnoj Gori utiče i neefikasna i spora naplata potraživanja, gdje postupci traju nekoliko godina, a u prosjeku skoro 3 godine. To pitanje će se rješavati u postupku pridruživanja EU”, kazao je Lukić.
On navodi da na visinu kamatnih stopa utiču brojni faktori, cijena izvora koji su dostupni bankama, ponude i tražnje, nivoa rizika.
”Već je duže vremena prisutan trend pada kamatnih stopa, iako su i dalje na višem nivou nego u zemljama EU. Prosječna efektivna kamatna stopa je na kraju novembra smanjena na 7,17% za fizička lica, i 4,39% za privredu. Ako posmatramo samo novoodobrene kredite, prosječna efektivna kamatna stopa na kredite ročnosti iznad jedne godine je za sektor stanovništva stagnirala na oko 7,2% ali je niža u odnosu na kraj 2019. za pola procenta, dok kod zaduženja s kraćim rokom od 1 godine postoji određeni rast. Kod privrede, prosječna efektivna stopa na novoodobrene kredite ročnosti iznad jedne godine je smanjena na 3,89% sa prošlogodišnjih 4,6% i 5,2% s kraja 2019. Razlika u kamatnim stopama u odnosu na EU zemlje se smanjuje, posebno kod dugoročnih kredita. Bonitetni klijenti mogu kod banaka iz Crne Gore dobiti kamatne stope i od 2 do 3 odsto na godišnjem nivou. Manje bonitetni biznisi kao i oni koji ne pridaju dovoljno pažnje kvalitetu upravljanja ili ne dokumentuju poslovanje na adekvatan način, nose veći rizik i time se i zadužuju po nepovoljnijim uslovima. U sektoru stanovništva, građani dugoročni stambeni kredit mogu dobiti po kamatnim stopama već od tri do četiri odsto na godišnjem nivou”, rekao je Lukić
Što se tiče kamata na štednju, banke su, kako je kazao, likvidne, sistem je “neto štediša” i ne treba očekivati rast na nivou sistema.
”Ipak, postojaće razlike u individualnim ponudama banaka pa će kamatne stope na depozite zavisiti od potrebe banke da privuče i koristi domaće depozite kao izvore sredstava”.
Očekuje nastavak dijaloga i poboljšanje bankarskih zakona
Na pitanje šta će mu biti prioritet u radu Udruženja banaka kao novom predsjedniku Upravnog odbora, Lukić navodi da će raditi na dijalogu sa partnerima i poboljšanju zakona koji se tiču banaka.
“Udruženje ima važnu ulogu u dijalogu sa relevantnim institucijama o unapređenju okvira bankarskog poslovanja i tu ulogu je odgovorno obavljalo i u mandatima mojih cijenjenih prethodnika. Kao prvi među jednakima u Udruženju, radiću s kolegama na daljem razvoju saradnje sa relevantnim partnerima, promovisanju evropske bankarske prakse i dobrih poslovnih običaja. Neke od konkretnih tema kojima ćemo se baviti je rješavanje kolizije određenih članova zakona koji tretiraju istu materiju”, kazao je Lukić.
Od Vlade i Centralne banke očekuje da nastave rad na unapređenju ukupnog okvira za poslovanje finansijskih institucija i privrede u otvorenom dijalogu sa privrednom zajednicom, vodeći računa o socijalnim i ukupnim efektima na društvo, biznise i građane.
Bonus video:
