Vlada je dala saglasnost na zaključenje drugog po redu aneksa ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj sa kompanijom Adriatic 42 iz Tivat kojim se rok za završetak postupka ekološke remedijacije prostora nekašanjeg Jadranskog brodogradilišta, koji je dat u dugogodišnju koncesiju toj firmi, produžava do 31. decembra ove godine.
Time se ponovo se produžavaju rokovi za uspostavljanje u Bijeloj novog modernog centra za remont i održavanje super i mega jahti koje ovdje treba da uspostavi tivatska kompanija Porto Montenegro i njeg partner iz Dubaia koncern Drydocks World.
Radove na remedijaciji, odnosno, sakupljanju i izvozu otpadnog grita od pjeskarenja brodova, zagađenog zemljišta, ulja i drugih zagađujućih materija prisutnih na prostoru bivšeg brodogradilišta kao nusporodukta višedecenijske brodoremontne djelatnosti od 2018. godine izvodi francuska firma Valgo koja je taj posao dobila na međunarodnom tenderu. Sanacioni radovi podrazumijevaju uklanjanje oko 120 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele, a ugovor sa Valgom vrijedan 22 miliona eura finansira se iz kredita koji je Vlada 2014. zaključila sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” za četiri crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela.
Valgo je prema prvobitnom ugovoru imao rok od 21 mjesec da završi posao, ali se pokazalo da ga nije dobro pripremila Agencija za zaštitu prirode u ime koje je projekt-menadžerka čišćenja Bijele Almina Bučan. Uz to, Valgo je imao i problema u obezbjeđivanju dozvola za uvoz grita u Španiju, pa je više puta dolazilo do zastoja u njegvoj otpremi koji se iz Bijele odvozio brodovima. Zbog toga značajno kasni projekat otvaranja novog remontnog brodogradilišta i servisnog centra za jahte.
Ugovor o koncesijii Vlada je 2018. sklopila sa konzorcijumom Montenegro Yacht Servce iz Tivta kojeg su činile kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro i holandski brodograđevni koncern Damen. U međuvremenu, Holanđani su odustakli od ovog posla, pa je Adriatic Marinas našao novog partnera Drydocks Worl sa kojom je preuzeo koncesiju za Bijelu, a njenog koncesionara komapinju Montenegro Yachtr Service preimenovao u Adriatic 42.
Prema ranijim planovima, novi servisni centar moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapaciteta četiri moderne remontne radionice, među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti. Ukupni planirani nivo investicija u prve tri godine je minimalno 20 miliona. Ugovorom sa koncesionarom je predviđeno da investicioni period počinje od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od grita kako bi koncesionar (Adraatic 42) počeo investiocioni plana. Prvobitno ugovoreni datum završetka remedijacije sa kompanijom Valgo bio je 31.mart 2020. i on je već jednom zbog kašnjenja posla, promijenjen na 31. decembar 2021. godine
”Evidentno je kašnjenje u izvođenju radova na remedijaciji u odnosu na definisani rok. Time je onemogućeno da koncesionar preuzime saniranu lokaciju na način određen u ugovoru o koncesiji. Stoga, pojavila sa potreba izmjena ugovora o koncesiji u dijelu definisanja datuma završetka remedijacije, na način da se odredi 31.decembar 2022 godine, do kada je za očekivati da će radovi na remedijaciji biti završeni”, piše u Vladinoj informaciji o zaključenju drugog aneksa ugvora koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici u prošloj godini obavezujući direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore da potpiše ankeks sa kompanijom Adriatic 42.
U Vladinom materijalu nema konkretnog objašnjanja zašto radovi koje izvodi Valgo opet drastično kasne i ko je odgovoran zbog toga što se već skoro tri godine odlaže početak nove velike strane investicije u Boki Kotorskoj.
Premijer Zdravko Krivokapić, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, francuski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Timonije i predsjednika kompanije Valgio Fransoa Buše, je 4. maja prošle godine obišao radove na ekološkoj remedijaciji i poslao optimistične poruke da će posao brzo biti završen. Do tog momenta je kako je tada saopšteno, Valgo od početka projekta remedijacije zemjišta izvezao samo 38.996 tona opasnog grita u Španiju, od preko 120.000 tona otpada koje treba da ukloni. Dan nakon te posjete Bijeloj, isplovio je još jedan brod sa oko 6.300 tona grita, ali se od tada do danas nije puno odmaklo u realizaciji ovog posla kojeg plaćaju poreski obveznici u Crnoj Gori.
Krivokapić pričao o opstrukciji, pa zaćutao
Krivokapić je u maju prošle godine izjavio da to što radi Valgo “predstavlja novi početak za Bijelu i nada se da kao što vaskrsava cijela Crna Gora, da će i Bijela doživjeti renesansu”.
”Da bi se renesansa desila, moramo ovaj prostor da dovedemo u ekološki ispravno stanje. Prvi brod koji se nakon godinu i po dana nalazi ovdje, svjedočanstvo je da će, najvjerovatnije, sa još deset brodova, učiniti da ovo mjesto dobije na značaju sa stanovišta ekologije”, kazao je on.
Predsjednik Vlade je poručio da je u prethodnom periodu pravljena opstrukcija da se taj posao ne završi ranije.
”Da ova renomirana francuska firma ne bude ta koja će završiti ovaj posao. Zahvaljujući naporima Vlade, prevashodno Ministarstvu ekologije napokon smo završili taj posao na zadovoljstvo tri strane Svjetske banke, francuske firme Valgo i posebnu zahvalnost dugujemo ambasadoru Timonijeu, koji je uložio mnogo napora da ovo sve bude završeno na najbolji mogući način i naravno glavne strane, a to je Vlada ili bolje rečeno, građani Crne Gore”, kazao je Krivokapić.
Premijer se više nije oglašavao u vezi s remedijacijom iako je nastavljeno njeno kašnjenje zbog čega je Vlada morala da opet za godinu dana produži rok za počeak investicija novog koncesionara.
Dva dana nakon premijerove posjete iz Bijele je isplovio brod sa 6.300 tona otpadnog grita za Španiju i tada je saopšteno da je riječ o prvom od ukupno pet brodova kojima je planiran izvoz 30 hiljada tona industrijskog otpada grita za Španiju, te da su vlasti te države, dale preliminarnu dozvolu za izvoz 40 hiljada tona.
U Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine tada su saopštili da očekuju da tokom juna španske vlasti dati uvoznu dozvolu, a potom će Agencija izdati izvoznu dozvolu.
”Sa ovim dozvolama riješili smo gorući problem veza za izvoz otpada iz brodogradilišta Bijela”, kazala je tada medijima Bučan.
Ona je navela da će ekološka sanacija biti završena do kraja novembra 2021. i da će nakon čišćenja prostor biti predat koncesionaru na korišćenje.
Bonus video:
