Postalo je očigledno da Vlada, uprkos snažnom protivljenju lokalne zajednice i Opštine Budva, čini sve da privatnim investitorima omogući realizaciju projekta “Vjetroelektrana Brajići” koja prijeti da ozbiljno ugrozi životnu sredinu i kvalitet turističke ponude.
To su poručili mještani okupljeni oko Incijative protiv izgradnje vjetroelektrane na potezu od Brajića do Paštrovske gore.
Vlada je donijela odluku o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, na teritoriji opština Budva i Bar. Programskim zadatkom je predviđeno da vizija razvoja prostora u obuhvatu Plana treba da prati viziju razvoja primorskog regiona koji, kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, uz održivo korišćenje prirodnih potencijala. Kako se navodi u okviru izrade planskog dokumenta, prostor će biti sagledan u širem kontekstu, a eventualna izgradnja vetroelektrane mora se planirati na osnovu odgovarajućih uslova i smjernica nadležnih institucija, istražne i tehničke dokumentacije i odgovarajućih procjena uticaja na životnu sredinu.
Predstavnik Incijative koju je podržalo više hiljada građana, mještanin Blažo Kaženegra, naglasio je da Vlada “sve to radi uprkos naučnim studijama iz renomiranih naučnih časopisa koji ukazuju da vjetroelektrane imaju negativan uticaj na turizam, naročito u atraktivnim predjelima”.
”Što je u našem slučaju okolina Svetog Stefana i Miločera. Ne uvažavaju se ni naučne studije koje svjedoče o negativnom uticaju vjetroelektrana na zdravlje ljudi preko tzv. infrazvuka, pa shodno tome nedavno je francuski sud u Tuluzu usvojio tužbeni zahtjev jednog bračnog para zbog narušenog zdravlja od vjetro-turbina i dosudio odštetu u iznosu od oko 100.000 eura (vijest je prenio londonski Guardian)”, istakao je Kaženegra.
Naglasio je da je grupa građana uradila 2D model vizuelnog uticaja na ambijent koristeći se lokacijama iz zvaničnog projekta vjetroelektrane.
”Široj crnogorskoj javnosti predstavljamo ove modele gdje se jasno vidi kako bi to izgledalo. Ljudi iz kompanije koja planira da gradi vjetroelektranu javno tvrde da se vjetro-turbine neće vidjeti ni iz Budve ni iz Svetog Stefana. Po projektu je više nego jasno da će se iz Svetog Stefana i Miločera vidjeti 5-6 vjetro-turbina, a iz Budve 10-12, ili čak više, i ovo nam je potvrdio glavni gradski arhitekta Opštine Budve Vladan Stevović”, istakao je Kaženagra.
Prema njegovim riječima, građani Crne Gore moraju biti upoznati sa pojedinim odredbama ugovora o zakupu zemljišta radi izgradnje vjetroelektrane, sklopljenog u avgustu 2020. između Vlade i konzorcijuma kojeg predstavlja kompanija WPD iz Bremena.
”Na primjer, u članu 2.4 investitoru se daje mogućnost da sam tržišno pregovara sa vlasnicima privatnog zemljišta oko zakupa (ili kupovine) tog zemljišta. Nakon šest mjeseci, piše dalje u istom članu, investitor je dužan da obavijesti državu za koje katastarske parcele u privatnoj svojini nije uspio da se dogovori sa vlasnicima, nakon čega se država obavezuje da te parcele eksproprijiše u korist privatnog investitora. Ovdje imamo slučaj da država stranom investitoru daje veliku pregovaračku moć, dajući mu ujedno mogućnost da ucjenjuje privatne vlasnike da daju ‘dobru’ cijenu za svoju zemlju, jer u suprotnom će im država tu zemlju eksproprijisati po znatno nižoj cijeni... Ovim, dakle, privatna kompanija učestvuje u postupku eksproprijacije tuđe privatne imovine na strani upravnog organa i zajedno sa državom vrši eksproprijaciju imovine građana Crne Gore. Ovako nesto ne postoji u razvijenim demokratskim društvima, ali ni onim manje razvijenim. Iskreno se nadam da će građani biti dovoljno odgovorni i razumni da zaštite svoja prava garantovana Ustavom Crne Gore, Univerzalnom konvencijom Ujedinjenih nacija o osnovnim ljudskim pravima, Deklaracijom UN o pravima domicilnog stanovnistva, kao i temeljnim principima savremene demokratije”, istakao je Kažanegra.
Podgorička kompanija “Vjetroelektrane Budva” DOO zatražila je u julu prošle godine od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima. U zahtjevu je navedeno da je riječ o lokalitetu koji se nalazi na području budvanske i barske opštine, te precizirano da je riječ o katastarskim opštinama Reževići II, Kuljače, Utrg, Otovčići, Tomići, Brčeli i Brajići, koje se nalaze u zahvatu Plana posebne namjene za obalno područje.
Konzorcijum predvođen njemačkom kompanijom WDP, uoči parlamentarnih i lokalnih izbora u Budvi 2020. godine, zaključio je sa Vladom Duška Markovića ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju vjetroelektrane Brajići, u koju će, kako je tada saopšteno, biti uloženo 101,3 miliona eura.
Odmah nakon tog saznanja, mještani su krenuli u borbu protiv projekta, smatrajući da treba izabrati drugu lokaciju.
Premijer ne odgovara na pismo građana
Grupa građana Paštrovića predala je sredinom februara premijeru Zdravku Krivokapiću otvoreno pismo, zahtijevajući da vjetroelektrana na Brajićima i Paštrovskoj gori ne bude izgrađena na toj lokaciji, već da se pronađe druga, ali im nije odgovoreno.
Pismo su potpisali predsjednici savjeta pet mjesnih zajednica: Vladislav Mitrović “Sveti Stefan”, Predrag Ivanović “Bečići”, Aleksandar Radović “Reževići, Željko Bjelica “Petrovac” i Vlado Papan “Buljarica”.
”Želimo da Vas obavijestimo da smo mi građani Paštrovića i cijele Opštine Budve postali jako zabrinuti zbog najavljene izgradnje vjetroelektrane u zaleđu naše obale, što može imati vrlo negativne efekte po turizam, kao i naše kulturno i prirodno nasljeđe... Osam do 10 industrijskih vjetro-turbina visine oko 180 metara (sa elipsom) su planirane na vrhovima brda u zaleđu Bečića, Pržna i Svetog Stefana, na samo nekoliko stotina metara vazdušne linije iznad prelijepih paštrovskih sela u zaleđu - Vojnići, Kuljače, Kaženegre, Rustovo, Čelobrdo, Đenaši i Tudorovići, kao i samih Brajića. Ove masivne instalacije bi se vidjele iz cijelog budvanskog zaliva i prijete da uruše prirodni i kulturni pejzaž našeg kraja koji je sastavni dio turističkog brenda Budve kao metropole turizma, te i Svetog Stefana kao elitne destinacije. Buka koju proizvode ovakve vjetro-turbine predstavlja takođe opasnost po kvalitet turističke ponude, što posredno utiče i na vrijednost nekretnina, ali i na zdravlje ljudi”, piše u pismu.
Bonus video:
